Novi zakoni štite državu i igrače

28.09.2009. / 14:09

BANJALUKA, Loto groznica već godinama trese cijeli svijet, od kada je u Toskani izvučena premija od gotovo 148 miliona evra – u Italiji se znatno povećao broj igrača na sreću.

Sjetimo se samo euforije koja je vladala u gotovo cijeloj Evropi pred izvlačenje dobitaka u italijanskoj lutriji. Ljudi su tada iz inostranstva čarter letovima putovali u Italiju samo da bi uplatili svoju omiljenu loto kombinaciju.

Na našim prostorima loto igrači još pamte onaj utorak koji je nekom stanovniku Niša darovao dva miliona evra i iz temelja mu promijenio život.

Za 14 godina, od kada se i u Republici Srpskoj (RS) igra loto Državne lutrije Srbije, “sedmica” je promijenila život i za troje srećnika iz Srpske. U tom periodu u igrama na sreću, koje je organizovala Lutrija RS, izvučeno je više od 400 automobila i milionska vrijednost drugih robno-novčanih nagrada.

Zbog toga se i na ovim prostorima iz godine u godinu povećava broj ljudi koji pokušavaju da pronađu sreću u kladionicama i na prodajnim mjestima Lutrije RS. Jer, svima je jasno da bogatstvo preko noći može da donese jedino sreća.

Prema nekim istraživanjima, koja su rađena u zemljama nekadašnje Jugoslavije, u sreću se najviše uzdaju građani Srbije i Hrvatske, gdje više od 60 procenata punoljetnih stanovnika iskušava sreću. U Federaciji BiH taj procenat je 57 odsto, a u Srpskoj 41 odsto.

Tako su igre na sreću postale unosan biznis i na našim prostorima, jer dobijaju samo rijetki, a najviše organizatori i država, dok svi ostali gube. Zbog toga neki psihoanalitičari s pravom kažu: “Što više igrate, više gubite”.

Tome upozorenju većina igrača na sreću ipak ne pridaje nikakav značaj. Ispred prodajnih mjesta lutrije u regionu gotovo svakodnevno možete vidjeti redove onih koji su pošli da iskušaju sreću. I u brojnim kladionicama i tombolama takođe svakodnevna gužva. I tim ljudima je sigurno jasno da je u igrama na sreću jedini siguran dobitnik država kojoj pripada gotovo 40 odsto uplaćenog novca za igre na sreću.

Ipak, svi oni potajno se nadaju da će im se osmjehnuti sreća i da će im donijeti makar jedan djelić od tog velikog nagradnog kolača.

Da bi uspjeli u tome, a to nije rijetkost ni na ovim prostorima, za igre na sreću koriste se usluge i astrologa, koji, navodno, mogu da pogode da li su nekom od igrača koji su ih unajmili naklonjene zvijezde.

I rimskim imperatorima bilo je jasno da od igara na sreću imaju veliku korist. Ipak, istoričari su zabilježili da najstarije igre na sreću potiču iz Holandije, zemlje koja ih je organizovala još na početku 16. vijeka da bi se oslobodila velikih zaliha nekih proizvoda koje nije mogla da proda.

Prvi srpski rulet, prema istorijskim izvorima, zavrtio se tek u vrijeme vladavine kneza Miloša Obrenovića u 19. vijeku. Na prvoj srpskoj lutriji nagrada je bila kuća nekog doktora Mesarevića u Beogradu. Nije poznato da li je neko dobio tu nagradu.

Vladari su kroz istoriju igrama na sreću punili dobrim dijelom svoje budžete. Tako je i danas. Prema Zakonu o igrama na sreću, u RS se čak 40 odsto prihoda dobijenih uplatama za igre na sreću usmjerava u državnu kasu i koristi za organizovanje tih igara, ali i za razna socijalna i humanitarna davanja.

Oporezovan je, dakako, i dobitak u igrama na sreću.

Zbog toga i u Srpskoj u posljednje vrijeme čine sve da u ovoj oblasti uvedu više reda. Najviše problema država, izgleda, ima sa sportskim kladionicama. Zbog nepoštovanja zakona o igrama na sreću, u RS već su zatvorene 53 sportske kladionice. Ali to nije sve. Znatno su pooštreni kriterijumi za bavljenje ovom profitabilnom djelatnošću.

Tako sada onaj ko želi da organizuje igre na sreću mora da ima osnivački kapital u iznosu od 500.000 KM. Osim toga, za narednih deset godina odmah će morati da uplati jednokratnu novčanu naknadu u iznosu od sto hiljada maraka. Da bi dobio dozvolu za organizovanje igara na sreću, neophodno je da u banci ima i depozit u iznosu od 150 hiljada maraka koji služi za zaštitu igrača.

Uz to, za svako uplatno isplatno mjesto plaćaju i mjesečni paušal u iznosu od hiljadu maraka. Zbog toga nije ni čudo što je broj sportskih kladionica u RS gotovo prepolovljen u ovoj godini. Prema podacima Uprave za organizovanje igara na sreću, u 2008. godini u Srpskoj je bilo 680 sportskih kladionica koje su bile u vlasništvu 26 pravnih lica.

Sada deset pravnih lica u RS ima 385 sportskih kladionica. Uprkos tome, od igara na sreću u budžet RS sada stiže više novaca. Prema podacima, koje je nedavno objavila Uprava za organizovanje igara na sreću, dok je u RS bilo 680 kladionica, u budžet se uplaćivalo tek nešto više od 3,7 miliona maraka, a sada, kada je broj kladionica gotovo prepolovljen, država dobije više od 5,5 miliona maraka. Nadležni tvrde da će se disciplina u ovoj oblasti još zaoštravati.

Zbog toga već sada najavljuju izmjene nekih zakonskih rješenja. Srna