Novi projekti za mala i srednja preduzeća u RS
06.07.2009. / 1:59
BANJALUKA, Republička agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća Republike Srpske (RARS) uskoro će početi realizaciju pet projekata s ciljem da preduzetnicima i preduzećima olakšaju pristup znanju, finansijama i unaprijede poslovno okruženje, rekao je direktor RARS Slobodan Marković.
Za tešku poziciju malih i srednjih preduzeća (MSP) u RS, kaže, najčešće se krivi Vlada, tržišne okolnosti, nelojalna konkurencija….
Kakva je trenutno pozicija malih i srednjih preduzeća u RS kada je u pitanju njihovo poslovanje?
MARKOVIĆ: Pozicija malih i srednjih preduzeća (MSP) u RS nije dobra. Za takvo stanje najčešće se krivi Vlada, tržišne okolnosti, nelojalna konkurencija iz uvoza, nedostatak novca… Sigurni smo da bi krivica samih preduzeća za to trebala biti na samom vrhu liste razloga. U uređenom poslovnom okruženju ako zaposleni primijete da direktor ne vodi firmu kako treba i otpušta radnike, obraćaju se vlasniku kapitala i obavještavaju ga o tome, dok je kod nas to gotovo nemoguć scenario, jer u najvećem broju slučajeva, vlasnik je i direktor, i nije realno očekivati da prizna da je možda on taj koji koči razvoj preduzeća.
Agencija u narednom periodu planira neke aktivnosti kako bi se poboljšao položaj preduzetnika. O kakvim projektima se radi?
MARKOVIĆ: Aktivnosti agencije su dizajnirane tako da olakšaju preduzetnicima i preduzećima pristup znanju koje im nedostaje, finansijama koje su im prijeko potrebne, te da im popravljamo poslovno okruženje. To radimo kroz 4+1 program od kojih su svih pet projektovani da traju u naredne četiri godine, i da se svake godine, na osnovu postignutih rezultata koriguju.
O kojim programima se konkretno radi?
MARKOVIĆ: To su program podsticaja samozapošljavanju, koji u sebi sadrži obuke, stručnu pomoć, kredit, garanciju, mentorstvo i na kraju ocjenu uspješnosti. Ovaj program je sa posebnim akcentom na mlade od 18 do 35 godina starosti. Program podrške zapošljavanju i njegovom rastu sadrži subvenciju kamata, garancije, stručnu pomoć, uvezivanje sa stranim partnerima iz partnerskih regiona, dok program podrške lokalnim razvojnim agencijama sadrži paket aktivnosti koje će osposobiti lokalne agencije da “vuku” sredstva za razvojne projekte, i upravljaju procesima na opštinskom nivou. Program podrške uspostavljanju poslovnih zona je definisan “Akcionim planom 2009-2013” Vlade RS, koji je na snazi i podrazumijeva finansijsku, stručnu i savjetodavnu pomoć opštinama i ljudima koji su u njima zaduženi za ovakve projekte. Program socijalne uključenosti podrazumijeva podršku razvoju preduzeća koja imaju prioritet u zapošljavanju socijalno ugroženih kategorija.
Može li RS dostići evropski prosjek kada je u pitanju broj malih i srednjih preduzeća i šta je potrebno uraditi da bi se to postiglo?
MARKOVIĆ: Moguće je dostići taj prosjek, i to ne tako daleko u budućnosti. Potrebno je početi poštovati, promovisati i nagrađivati one koji zaista rade i proizvode novu vrijednost. Prosječan broj zaposlenih u MSP u RS sada iznosi deset, što pokazuje da su kod nas većinom zastupljena mikro-preduzeća, koja su i samim tim ranjivija, dok u EU prednjače srednja preduzeća, koja značajnije doprinose nacionalnim ekonomijama, izvozu i učešću u bruto nacionalnom proizvodu i stvaranju nove vrijednosti.
Podsticaji
Po kojim kriterijumima se dodjeljuju podsticaji preduzećima?
MARKOVIĆ: Pri dodjeli podsticaja najvažniji je poslovni plan, koji u sebi prvenstveno nudi povećanje broja zaposlenih, potom povećanje ukupnog bruto prihoda, a naravno i povećanje izvoza je nešto što nosi poene kod odlučivanja. Uz sve ove osnovne kriterijume, takođe se posmatra i lokacija odnosno stepen razvijenosti opštine odakle je zahtjev pristigao. Jer, recimo, pet novih radnih mjesta u Berkovićima, za RS mnogo više vrijedi podsticati, nego možda 50 u Banjoj Luci. Glas Srpske
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Dokle vise sa ovim prodavnjem magle? Nevjerovatno je da skoro 14 godina nakon rata zivimo u drzavi kojoj ni vlast ni akademska zajednica nema nikakvu konkretnu razvojnu inicijativu. Posto je economic development tako trendy fraza ljudi koji cijelo ovo vrijeme primaju plate iz sredstava kojima poreski obveznici pune budzet su se dosjetili da probaju prodati i MSP razvojnu bajku.
Pitanja koja bi mucenici koji su procitali ovaj bezsadrzajni itervju vjerovatno htjeli postaviti gospodinu koji je inervjuisan I svakome ko bi bio u stanju dati odgovore:
1. Koliko uopste u RS ima preduzeca koja ispunjavaju kriterijume EU kako slijedi:
Kategorija preduzeca Broj zaposlenih Godisnji prihod Godisnja bilansna suma
Srednje
< 250 < EUR 50 miliona < EUR 43 miliona
Malo
<50 < EUR 10 miliona < EUR 10 miliona
Mikro
<10 < EUR 2 miliona < EUR 2 miliona
i pri tome posluju u sektoru proizvodnje i izvoze svoje proizvode. Treba jos uzeti u obzir kada se govori o priznavanju prihoda i bilansnoj sumi da navedene vrijednosti moraju biti uknjizene u skladu sa IAS-om a ne nasim metodima naduvavanja.
2. Na koji nacin program samozaposljavanja moze ikome pomoci da postane cak i mikrofirma iz gornje tabele?
3. Koliki je godisnji budzet RARS-a I koliko ce drzavnog novca biti utroseno na implementaciju projekata koji se ovlas spominju u intervjuu? Takodjer bilo bi divno znati strukturu tih troskova
4. Kod posljednjeg pitanja koje se odnosi na kriterijume za dodjelu podsticaja preduzecima receno je i previse. Ispada da je dovoljno napisati par obecanja u famoznom business planu i dobiti sta se vec daje. Da li ce iko kontrolisati da li korisnici ostvaruju projektovane ciljeve iz business plana?Da l ice spiskovi korisnika podsticaja biti javno objavljeni?