Novac najsigurniji u banci

24.10.2008. / 8:11

BANJALUKA, Javni sektor BiH, kroz institucije države i entiteta u potpunosti je spreman reagovati na eventualno produbljenje finansijske krize u narednim mjesecima, što dokazuje mjera Centralne banke BiH kojom je stopa obavezne rezerve smanjena s 18 odsto na 14 odsto.Struktura bilansa domaćih banaka ne zahtijeva nikakve vanredne mjere, ali poruka nadležnih institucija jeste jako važna u procesu smirivanja nervoze izazvane, prije svega, nedovoljnom informisanošću građana, ali i lošim iskustvima iz prethodnih vremena, kaže direktor Hipo Alpe Adria banke a.d. Banja Luka, Srećko Bogunović.

 Kako ocjenjujete uticaj globalne finansijske krize na BiH i koje su moguće posljedice?

BOGUNOVIĆ: Najvažnija činjenica jeste da je bankarski sektor u BiH zdrav, snažan i stabilan, jer sve banke u RS i FBiH, prije svega, posluju kao domaći subjekti. Propisi koji regulišu rad finansijskih institucija u BiH, a posebno visinu i kvalitet bankarskog kapitala i iznos obavezne rezerve koju banke moraju držati na računu kod Centralne banke BiH dosta su strogi i kao takvi upravo i služe kao zaštita od rizika na našem tržištu. Činjenica jeste i da je većina naših banka u programu osiguranja depozita koji će uskoro garantovati štedne uloge do 15.000 maraka, što štedišama dodatno ulijeva sigurnost. Moja preporuka građanima jeste da drže novac u bankama, jer je tamo najsigurniji u ovom trenutku. U prilog tome ide i činjenica da je štednja građana u BiH tokom prvih osam mjeseci ove godine porasla za 600 miliona maraka, a što dodatno potvrđuje tezu da građani imaju povjerenja u naše banke.
 Mediji su prenijeli informaciju da su građani FBiH povukli 81 miliona maraka oročene štednje. Da li ste zabilježili povlačenje depozita iz vaše banke?

BOGUNOVIĆ: U našoj banci situacija je redovna, s jedne strane priliv novih depozita, dok s druge strane imamo i podizanje istih. Ako bih poredio trenutnu situaciju sa istim periodom prošle godine trend podizanja depozita je ipak nešto izraženiji, a sa istekom druge dekade ovog mjeseca bilježimo poboljšanje trenda, što nam daje signal da se nervoza s početka mjeseca smiruje. Naši klijenti bez ikakvih problema mogu da raspolažu svojim novcem i tu nema nikakvih restrikcija. Naravno, kada su u pitanju veći iznosi potrebno je minimalno 24 časa najave kako bi banka na vrijeme povukla novac iz centralnog trezora i distribuirala ga u široku poslovnu mrežu. Za nas i naše klijente je najvažnije da smo od Vlade Austrije dobili garancije da će stati iza Hipo Grupe i pružiti joj finansijsku podršku u slučaju bilo kakvih potresa na finansijskom tržištu.

 Da li će i u Hipo banci rasti kamatne stope, kao što su najavile druge komercijalne banke?

BOGUNOVIĆ: Prvi efekat pomenute krize na tržište BiH biće novi rast kamatnih stopa, kao posljedica poskupljenja kapitala na međunarodnim tržištima. Ipak, to poskupljenje u prvom valu ne bi trebalo da bude značajnije. Za tržište RS se posebno sada potvrđuje važnost formiranja Investiciono-razvojne banke RS koja će u ovoj krizi biti prava podrška za privredu i preduzetnike ali i za građane kroz apsolutno najpovoljnije izvore finansiranja na domaćem tržištu. I Hipo banka će nastaviti da daje svoj doprinos u što većem plasmanu sredstava iz Razvojnog programa RS, a u ovom trenutku možemo reći da se kamate na postojeće kredite sigurno neće mijenjati do kraja obračunskog perioda, odnosno do kraja ove godine.

 Koji su najvažniji planovi Hipo banke za naredni period?

BOGUNOVIĆ: Naš ključni zadatak, kao najveće banke u RS, jeste da potvrdimo ulogu lidera u svim segmentima bankarskog poslovanja. Posebno ćemo se usmjeriti na nastavak saradnje s IRB RS kako bismo i na taj način dodatno dali podršku domaćoj privredi, a pogotovu onom dijelu koji je orijentisan na proizvodnju. Ujedno, nastavićemo plasirati stambene kredite iz Razvojnog programa RS i tako našim građanima omogućiti da i dalje po najpovoljnijim uslovima u regionu mogu da riješe svoja stambena pitanja. Isto tako, nastavićemo s prikupljanjem domaćih izvora finansiranja, kao i s razvojem novih proizvoda iz savremenih segmenata bankarskog poslovanja. Dakle, trendovi koje smo uspostavili tokom ove i prethodnih godina samo će dobiti svoju potvrdu u bliskoj budućnosti. Fokus