Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Revizorski „odlični đaci“: Ministarstva krše zakone, ali prolaze bez kazne

    16. Januara 2026. — 15:46

    Hoće li BiH kupovati ruski gas iz treće ruke

    22. Oktobra 2025. — 14:57

    Novi porez u RS: Udar na sivu ekonomiju ili na investitore?

    15. Septembra 2025. — 15:41

    Reciklaža baterija kao biznis budućnosti

    10. Augusta 2025. — 15:00

    Skandal: Bivši načelnik Dubice prodavao ERS-u ukradenu struju

    11. Decembra 2025. — 11:59

    Ekskluzivno: Gordan Pavlović kupio Fabriku duvana Banjaluka

    26. Novembra 2025. — 16:54

    Ekskluzivno: Vlada Srpske nudi Serdarovu 242 miliona KM

    22. Augusta 2025. — 16:22

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Nikad u minusu: Kako je firma „Živko i Sinovi“ od pijace stigla do Kine

    29. Januara 2026. — 19:09

    Pantović za CAPITAL TV: Od sna do imperije od 500 zaposlenih

    23. Januara 2026. — 14:02

    Kazne za zloupotrebu ličnih podataka u BiH do 40 miliona KM (VIDEO)

    3. Novembra 2025. — 13:29

    Srpska vraća Rufiju 41 milion KM za zemljište na Jahorini

    30. Oktobra 2025. — 18:20

    BiH kreće u obračun sa lažnim medom

    5. Februara 2026. — 16:03

    Opština Šipovo prodala atraktivno zemljište za 3,3 KM po kvadratu

    5. Februara 2026. — 14:23

    Vlada Srpske poljoprivrednicima duguje više od 111 miliona KM

    5. Februara 2026. — 09:03

    Embargo kao šansa: Kako je nastala Aura, jedna od najvećih kozmetičkih kompanija u Srbiji

    4. Februara 2026. — 20:00
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    Vlada Rusije donela uredbu o privremenoj zabrani izvoza goriva

    31. Januara 2026. — 16:15

    Cijena prirodnog gasa u FBiH raste za 3,99 odsto

    29. Januara 2026. — 16:46

    Koprivica tvrdi da je elektroenergetski sistem stabilan

    29. Januara 2026. — 14:59

    Lukoil prodao glavninu imovine američkoj kompaniji

    29. Januara 2026. — 13:25

    U Republici Srpskoj ugašeno 506 firmi

    5. Februara 2026. — 11:54

    Naša Banka Banjaluka dio uspjeha koji potvrđuje stratešku snagu Galens grupe

    5. Februara 2026. — 09:52

    Ministarstvo finansija odustalo od zaduženja, tvrde da u budžetu ima para

    4. Februara 2026. — 15:19

    EIB prošle godine na Zapadni Balkan investirala 822 miliona eura

    4. Februara 2026. — 13:16

    Trezorski zapisi pogurali promet na Banjalučkoj berzi

    3. Februara 2026. — 14:55

    Srpska ide u prvo ovogodišnje zaduženje na berzi

    26. Januara 2026. — 15:03

    Promet na Banjalučkoj berzi veći od 107.000 KM

    20. Januara 2026. — 14:30

    Berzanski indeksi na rekordnom nivou

    11. Januara 2026. — 12:34

    Zašto su opali uvoz i izvoz

    5. Februara 2026. — 09:48

    Online trgovina u BiH među najbrže rastućim u Evropi

    3. Februara 2026. — 12:41

    Na koje usluge su se u 2025. najviše žalili građani BiH

    2. Februara 2026. — 08:01

    Cijena srebra pala za 30 odsto u jednom danu

    31. Januara 2026. — 14:06

    Jedanaest aviokompanija uvodi „wet lease“ na EX-YU linijama

    5. Februara 2026. — 14:17

    Nastavak projekta turističkih vaučera u Republici Srpskoj

    4. Februara 2026. — 07:41

    Bespovratna sredstva za održivu turističku ponudu

    2. Februara 2026. — 14:30

    Plate na Jadranu prazne domaće ugostiteljstvo

    20. Januara 2026. — 08:29

    “Franck” okončao kupovinu dvije kompanije u BiH

    5. Februara 2026. — 13:38

    Berba gubitaka pustoši malinjake

    5. Februara 2026. — 07:38

    Evropska unija zaustavlja uvoz sirovog šećera

    4. Februara 2026. — 09:37

    NIS u 2025. godini zabilježio gubitak od 47,8 miliona evra

    3. Februara 2026. — 11:08
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Mnogi žele naočari koje je nosio Makron

    5. Februara 2026. — 15:46

    Ako imate jedan od ovih PIN-ova hitno ga promijenite

    5. Februara 2026. — 14:59

    Potrošnja piva u Njemačkoj na istorijskom minimumu

    2. Februara 2026. — 11:25

    Saudijska Arabija gradi podzemnu rijeku u pustinji (VIDEO)

    1. Februara 2026. — 14:49

    Brisel odobrio plan podrške klimatski neutralne tehnologije

    5. Februara 2026. — 16:42

    Washington Post otpustio stotine radnika

    5. Februara 2026. — 11:14

    Maskova imperija postala najskuplja privatna firma ikada

    3. Februara 2026. — 10:21

    Zlato poslije velikog pada postalo volatilnije od bitkoina

    3. Februara 2026. — 08:59
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » NLB Razvojna banka davala kredite pod spornim ugovorima

NLB Razvojna banka davala kredite pod spornim ugovorima

adminadmin26. Novembra 2014. — 13:589 komentara6 minuta čitanja
   – Banka imala pravo da povećava kamatu, ali ne i obavezu da je smanjuje kada EURIBOR pada
   – NLB: Imali smo to pravo, ali ga nismo koristili
   – Prilog: Kopija spornog tipskog ugovora o dugoročnom kreditiranju

 

NLB primjer ugovoraBANJALUKA, NLB Razvojna banka Banjaluka sa korisnicima kredita prethodnih godina potpisivala je ugovore po kojima je imala pravo da poveća kamatnu stopu u slučaju rasta EURIBOR-a, ali ne i obavezu da je smanjuje kada EURIBOR pada, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba

Iz tipskih ugovora o kreditiranju, od kojih jedan u posjedu CAPITAL-a, NLB Razvojna banka je sebi obezbjedila ekskluzivno pravo da tokom otplate kredite mijenja kamatnu stopu samo na više, što se, tvrde pravnici, može najblaže okarakterisati kao kršenju načela savjesnosti poslovanja i poštenja, zbog čega bi se svi takvi ugovori u građanskoj parnici mogli proglasiti ništavnim.

„Ugovorne strane su saglasne da Banka može promijeniti kamatnu stopu ukoliko je došlo do promjene kamatne stope na međunarodnom bankarskom tržištu, odnosno porast EURIBOR kamatne stope za više od 5% u odnosu na kamatnu stopu koja je važila na dan poslednjeg usklađivanja“, navodi se u članu 3. Ugovora o dugoročnom kreditiranju.

 

NLB: Kamatu mijenjamo samo na više

Da kamata može samo rasti, potvrdila je i sama NLB Razvojna banka.

NLB odgovor korisniku kredita2U pisanom odgovoru na jedan od zahtjeva korisnika kredita Snježana Topić koordinator prodaje NLB Razvojne banke navodi „…da će se kamatna stopa u periodu otplate mijenjati jedino u slučaju porasta EURIBOR kamatne stope za više od 5%“.

 

Tešić: Nesavjesno poslovanje

Screenshot_2014-11-26-13-32-22„Ovdje je jasno da se radi o nesavjesnom ponašanju Banke, koje možda ima i oblik poslovne prevare. EURIBOR je 2006. godine kada je ovaj ugovor zaključen, sa 4,703% , pao na današnji nivo od 0,182 %, a Banka svojim klijentima ne vrši umanjenje rata kredita u skladu s padom EURIBOR-a. NLB banka, odnosno odgovorna lica, se ne mogu pozivati na neukost ili neznanje u obračunu kamata, što posredno može govoriti o voljnoj djelatnosti da ne umanje klijentima rate kredita, bar u prvom slučaju, dok u drugom možemo govoriti u najmanju ruku o ništavoj odredbi Ugovora o kreditu“, kaže za CAPITAL Din Tešić pravni savjetnik iz privrednopravne oblasti.

On kaže da je promjenjiva kamatna stopa  u dijelu kojim je vezana za EURIBOR u suštini aleatorna, takozvana kockarska, što znači da klijent može profitirati u slučaju pada EURIBOR-a, a Banka u slučaju rasta. „Ukoliko bi Banka ugovorila da rata kredita može samo rasti onda tu nema aleatornosti, to jest elementa neizvjesnosti, pa bi se Ugovor u tom dijelu trebao oglasiti ništavim. Da se koristimo analogijom: Ukoliko zaključite sa osobom koja boluje od neizlječive bolesti Ugovor o doživotnom izdržavnju, onda je takav Ugovor ništav jer nema neizvjesnoti o tome koliko će trajati izdržavnje te osobe“, ističe Tešić.

On kaže da bi sudovi u svim ovim slučajevima, u skladu sa načelom poštenja i savjesnosti, svoje odluke trebali zasnivati prvenstveno na tome šta je u interesu neuke strane, to jest korisnika kredita, strane koja nije ni sačinila ugovor, a tek nakon tog uzimajući u obzir i interese davaoca kredita, ukoliko se isti ponašao savjesno.

NLB : Tačno da smo imali to pravo

nlb_razvojna_banka1Na zahtjev portala CAPITAL da objasne zašto su potpisivali ovakve ugovore o kreditiranju iz NLB Razvojne banke su potvrdili da su imali pravo da povećavaju kamatnu stopu, ali „to pravo nisu koristili“..

U NLB banci kažu još da njihove kamatne stope nikada nisu bile iznad nivoa prosječnih kamatnih stopa u Republici Srpskoj.

Odgovor banke prenosimo u cjelosti: „Aktivne i pasivne kamatne stope na tržištu komercijalnih banaka u Republici Srpskoj nikada nisu bile u korelaciji sa promjenama EURIBORa. Kretanje i visina kamatne stope pojedine banke se poredi sa prosječnim kamatnim stopama na tržištu Republike Srpske. Opšte je poznato da banke ne prikupljaju depozite po EURIBOR kamatnoj stopi, nego po kamatnim stopama koje su na tržištu Republike Srpske višestruko više i trenutno iznose 3,5% na godišnjem nivou. NLB Razvojna banka ima i ugovore o kreditu u kojima kamatna stopa može biti promjenjiva i sastoji se iz EURIBOR-a, kao promjenjivog, i kamatne marže kao nepromjenjivog elementa. Tako utvrđena kamatna stopa nikada nije bila iznad nivoa prosječnih kamatnih stopa u Republici Srpskoj. Nije moguće odvojeno posmatrati promjenu kamatne stope kroz izmjenu elemenata koji su sadržani u njoj, nego samo kao promjenu ukupne nominalne i efektivne kamatne stope koju korisnik plaća. Banka je imala pravo da, kao rezultat značajnog porasta EURIBORa, vrši korekciju kamatnih stopa, ali to pravo, po pravilu, nije korišćeno. Banka je, takođe, informisala komitente da u svakome trenutku mogu izvršiti prijevremenu otplatu kredita iz sopstvenih sredstava ili drugog (zamjenskog) kredita“, navodi se u pisanom odgovoru NLB Razvojne banke.

Tešić: I kada su bili dužni, nisu smanjivali kamatu

Pravni savjetnik NLB Novi ugovoriTešić smatra da je ovaj odgovor dokaz da NLB Razvojna banka Banja Luka nije umanjivanja kamatnu stopu klijentima u skladu sa kretanjem EURIBOR-a na međunarodnom tržištu. „Navoditi da aktivne i pasivne kamatne stope na tržištu komercijalnih banaka u Republici Srpskoj nikada nisu bile u korelaciji sa promjenama EURIBIR-a, a zaključivati Ugovor s kamtnom stopom u djelu promjenjivom i vezanom za EURIBOR, je u najmanju ruku nesavjesno ponašanje. Banka se u dijelu fiksne marže dovoljno obezbjedila da bez obzira na kretanje EURIBOR-a na godišnjem nivou plasira novac po cijeni od 5,8%, što je u nivou prosječne kamatne stope na današnjem tržištu, (primjer prosječne kamatne stope i ispod 5,8% kod kredite IRB RS) a dio kamate-kao cijene novca, koja je vezana za EURIBOR, predstavlja rizik poslovanja zavisno od kretanja EURIBOR-a na međunarodnom tržištu. Pozivati se na prosječnu kamatnu stopu komercijalnih banaka od strane NLB Razvojne banke je bezosnovano, iz sljedećeg razloga: da se Banka pridržavala ugovora i umanjivala kamate klijentima kako je ugovoreno, kamatna stopa bi i statistički bila manja u Republici Srpskoj“, tvrdi Tešić.

Nakon nekoliko godina, kada je EURIBOR počeo padati, kaže Tešić, NLB Razvojna banke krajem 2008. godine mijenja tipske ugovore. “Vješto ugovaraju kamatu u iznosu od 9,99% godišnje u efektivnoj kamatnoj stopi ili 8,90% u nominalnoj, odlučujući samo da paušalno navede u Ugovoru da je isti vezan i za EURIBOR, navodeći da ukoliko dođe do promjene odnosno porasta preko 5%, zadržavaju pravo promjene visinu kamatne stope. Međutim, korisnicima se ni tada ne umanjuje iznos kredita, kao ni u prvom slučaju, iako su to bili dužni učiniti”, tvrdi Tešić.

 

CAPITAL: Siniša VUKELIĆ

EURIBOR ili Evropska međubankarska stopa (engl.Euro Interbank Offered Rate) predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj banke jedna drugoj nude novac za posuđivanje na međubankarskom tržištu. Ova kamata se obračunava dnevno na međubankarske depozite sa rokom od nedelju dana, jedan mesec i do 12 meseci; dakle ona pada i raste zavisno od potražnje novca. Ovdje je ugovorena aleatorna klauzula (tzv. kockarska klauzula) koja podrazumjeva da su se strane svojom voljom saglasile da prema tržištu novca (12M EURIBORA) rata raste ili pada, a ta neizvjesnost mora biti obostrana.

 

NLB primjer ugovora  NLB odgovor korisniku kredita

 

 

 

 

 

 

 

NLB Novi ugovori

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
din tesic izbor izdvajamo nlb razvojna banka banjaluka vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakBLSE: Ostvaren promet od 551.367 KM
Sljedeći članak Nova promotivna akcija “Er Srbije” za daleke destinacije

Povezani članci

Svijet 01 minuta čitanja

Brisel odobrio plan podrške klimatski neutralne tehnologije

Capital teme 02 minute čitanja

BiH kreće u obračun sa lažnim medom

9 komentara

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

  1. ANTENA 26. Novembra 2014. 18:35

    To je tačno. Ali, za razliku od nekih drugih banaka, oni bar izlaze u susret, odgovaraju na dopise, može im se čovjek obratiti i mislim da svi koji imaju ovakve ugovore mogu mirnim putem tražiti obeštećenje za promjenu kamate. Samo trebaju biti uporni. NA kraju, uvijek imaju opciju, prije suda, da se obrate Agenciji za bankarstvo i da traže posredovanje u rješavanju spornog odnosa.

    Odgovori
  2. osteceni 26. Novembra 2014. 19:11

    Vidim vec ste se prepali tuzbe.sve vas treba tuziti a ne moljakati da vratite novce sto ste nam oteli nezakonito

    Odgovori
  3. ANTENA 26. Novembra 2014. 20:05

    Nadam se da niste pomislili da sam ja iz banke. Jer, nisam. I napisala sam šta je brže od tužbe.

    Odgovori
  4. Buba 27. Novembra 2014. 07:36

    Agencija za bankarstvo ce vas uputiti na ombudsmena a ombudsmen na sud.

    Odgovori
  5. Opal 28. Novembra 2014. 13:16

    a niko se ne pita sto su klijenti potpisivali takve ugovore…

    Odgovori
  6. pakize 28. Novembra 2014. 13:28

    Oni su bar naveli stopu kad će nešto radit a kod raifeisen banke u ugovrima stoji da banka zadržava pravo da ukoliko dođe do promjene EURIBOR kamate da reaguje otplaćujem stmbeni kredit od 2008 godine i nikad nisu reagovali a sad sam odlučio da ih ganjam dok ne crknem. Ako neko koće da mu objasnim šta sam radio i dokel je to stiglo nek se slobodno obrati. i meni je u interesu da što više ljudi traži svoje pravo jer zakon o obligacionim odnosima u čl. 100 precizira da ukoliko je ugovor tipski pripremljen sve nejasnoće idu u korist druge strane tj. onog tko je samo mogao potpisati ugovor.

    Odgovori
  7. osteceni 28. Novembra 2014. 14:16

    ako cu se vec kome obratiti, obraticu se autoru clanka a ne tebi.

    Odgovori
  8. bojanb1 29. Novembra 2014. 20:52

    @admin

    Otkuda da aktuelizujes teme oko banka u negativnom kontekstu, nije valjda da opet ocekujes kakv podsticaj od banaka…

    Odgovori
  9. Bankar 1. Decembra 2014. 08:52

    Nije sporno nista iz clanka, vec ovaj “savjetnik” ili bolje reci “advokat” kako se predstavlja u svom selu ili “biznismen” kako se predstavlja u IRB… predugo za nabrajanje kako se sve predstavlja. Jedino sto je nesporno da godinama radi kao obicni refernet u IRB.

    Odgovori
Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

BiH kreće u obračun sa lažnim medom

5. Februara 2026. — 16:0302 minute čitanja

SARAJEVO – Agencija za bezbijednost hrane BiH pripremila je izmjene Pravilnika o medu i drugim pčelinjim proizvodima koji predviđa strože obaveze označavanja meda, posebno kada je riječ o porijeklu.

Opština Šipovo prodala atraktivno zemljište za 3,3 KM po kvadratu

5. Februara 2026. — 14:23

Vlada Srpske poljoprivrednicima duguje više od 111 miliona KM

5. Februara 2026. — 09:03

Embargo kao šansa: Kako je nastala Aura, jedna od najvećih kozmetičkih kompanija u Srbiji

4. Februara 2026. — 20:00

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2026 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.