Nezaposlenost koči veća zaduživanja
06.04.2012. / 7:20
BANJALUKA, Zaduženost građana po kreditima banaka iz RS za prošlu godinu iznosila je 1.501 KM, što je relativno mali iznos, uprkos rastu od 100 KM u odnosu na prošlu godinu, ocjenjuju bankarski stručnjaci.
Kako objašnjavaju, razlog za ovaj relativno nizak nivo zaduženosti su visoka stopa nezaposlenosti, ali i plate koje već duže vrijeme ne rastu.
Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke, ocijeno je da je trenutni stepen zaduženosti stanovnika u RS za nijansu niži u odnosu na zemlje regiona.
“Jedan od uzroka relatvno niske stope zaduženosti po glavi stanovnika u RS je u tome što stopa nezaposlenosti iznosi oko 40 odsto, što znači da veliki broj građana uopšte nema stalna primanja, te nema ni mogućnost da se zaduži”, rekao je Vlaho.
On je napomenuo da veći problem u ovoj priči od zaduženosti od 1.500 KM po glavi stanovnika, predstavlja struktura zaduživanja.
“Situcija nije problematična ukoliko se ljudi zadužuju u prave svrhe, primjera radi u stambene kredite, ali ukoliko se stanovništvo zadužuje za čistu potrošnju, kao što je to slučaj kod nas, to je problem”, smatra je Vlaho.
Milan Radović, direktor Nove banke, ocijenio je da zaduženost stanovništva raste, jer plate u RS miruju, tako da stanovništvo veoma često podiže nenamjenske kredite kako bi podmirilo minuse po tekućim računima, zatvorilo kreditne kartice i za ostale slične namjene.
“Situacija zadužnosti građana u RS ne razlikuje se mnogo u odnosu na zemlje okruženja”, rekao je Radović.
On je komentarišući pad kreditnih kamatnih stopa u 2011. godini u odnosu na godinu prije, rekao da je do blagog pada došlo zbog povećanog stepena konkurencije među bankama u uslovima smanjene mogućnosti građana da podižu kredite.
“Primjera radi kamate na nenamjenske kredite su prije dvije godine iznosile 9,5 odsto u prosjeku, a sada se kreću oko osam odsto”, objasnio je Radović.
On je prognozirao da će kamate na kredite ubuduće stagnirati zbog manje dostupnosti kreditnih linija i zbog narušenog kreditnog rejtinga zemlje.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, zaključno s krajem decembra prošle godine, ukupni krediti plasirani građanima iznosili su 2,19 milijardi KM i bili su veći za šest odsto u odnosu na kraj 2010. godine.
Od ukupnih kredita, 1,64 milijarde KM plasirale su banke RS, a 546,5 miliona KM filijale i poslovne jedinice banaka čije je sjedište u FBiH.
U ukupno plasiranim kreditima prema ročnoj strukturi ukupnih kredita, 13 odsto su kratkoročni, a 87 odsto su dugoročni krediti, navodi se u izvještaju.
Prosječne nominalne i efektivne kamatne stope na kredite banaka RS za prošlu godinu bilježe trend pada u odnosu na stope iz 2010. godine, navodi se u izvještaju Agencije za bankarstvo RS. Nezavisne novine
Tagovi: agencija za bankarstvo rsnezaposlenosttopvaznozaduzivanje
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ovaj članak je pun materijalnih promašaja, uključujući i izjave ili interpretacije izjava rukovodilaca banaka. Što se tiče ekonomije ona ne poznaje termin “prave svrhe” kada je u pitanju potrošnja stanovništva. Stambeni kredit se sa stanovišta ekonomije smatra korisnim za građevinarstvo, a ne za građane. Tzv. trend pada kamatnih stopa na nenamjenske kredite nije objašnjen, a čini mi se da navedene stope (9,5% i 8%) nisu tačne ili barem nisu navedene kao eks. Da pad kreditnog rejtinga zemlje i smanjenja kreditne ponude dovodi do pada kamatne stope prvi put čujem.
Bankari su trebali da kažu, da za razliku od privrede, stanovništvo veoma uredno izmiruje svoje obaveze, te da je uzimajući u obzir i nivo štednje građana, stanovništvo osnovni izvor stabilnosti u ovoj zemlji.