SARAJEVO, Ljubiša Ćosić, savjetnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kategorično odbacuje medijske spekulacije da se nedonošenjem zakona o sistemu državne pomoći narušava jedinstveni ekonomski prostor u BiH.

“To su, najblaže rečeno, klasične medijske površne informacije, s obzirom da ovaj zakon suštinski tretira problematiku kontrole i ograničavanja dodjeljivanja državne pomoći iz javnih budžeta, ciljajući na stvaranje konkurentnih i podjednakih uslova na tržištu za sve privredne subjekte. Prema tome, njegova veza sa jedinstvenim ekonomskim prostorom nije direkna, niti utiče na njegovo kreiranje i funkcionisanje, već samo utiče na kontrolu pomoći koje se dodjeljuje učesnicima na tržištu” – objasnio je Ćosić u intervjuu Srni.

Kao netačne on je označio i konstrukcije nekih federalnih medija, prema kojima je Ministarstvo spoljne trgovine BiH – inertno i ne radi dovoljno radi rješavanja ovog pitanja.

“Stvari, zapravo, stoje sasvim suprotno, jer je ministarstvo jedina institucija u BiH koja se ovim pitanjem i problematikom kontinurano bavi još od 2006. godine, zbog toga što je predviđeno planovima rada ministarstva, i naravno zato što je riječ o obavezi donošenja sistemskog zakona u ovoj oblasti” – istakao je Ćosić.

Donošenje zakona o sistemu državne pomoći u BiH predstavlja veoma značajnu međunarodnu obavezu BiH prema ispunjavanju uslova iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i EU /SSP/, mada je značajna potreba donošenja ovog zakona i zbog obaveza BiH prema CEFTA sporazumu i Svjetskoj trgovinskoj organizaciji /STO/.

“Izrada Zakona o sistemu državne pomoći u BiH traje od 2006. godine, kada je formirana Radna grupa za izradu nacrta Zakona o sistemu državne pomoći u BiH” – podsjetio je Ćosić.

Ističući da se u medijima i javnosti u BiH o ovoj temi govori veoma površno, iskonstruisano i neprecizno, Ćosić je naglasio da je najvažnija obaveza koju BiH ima u procesu donošenja ovog zakona sadržana u članu 71 SSP-a.

“Osim međunarodnih obaveza koje BiH ima prema Cefta ugovoru i procesu pristupanja STO-u u pogledu usvajanja ovog Zakona, svakako je najvažnija ona koja se odnosi na član 71 SSP-a, prema kojem BiH ima obavezu da dvije godine od stupanja ugovora na snagu (1. juli ove godine), osnuje samostalno operativno državno tijelo za kontrolu programa i pojedinačnih državnih pomoći”, precizirao je Ćosić.

On je pojasnio da se pod tom kontrolom podrazumijeva obaveza prijavljivanja, odobravanja, naknadne kontrole i izvještavanja o državnoj pomoći.

“Prijedlog Zakona o sistemu državne pomoći u BiH koji je napravila Radna grupa predviđao je da Konkurentski savjet BiH preuzme ulogu ovog tijela, odnosno da Konkurentski savjet BiH bude tijelo za kontrolu državne pomoći na BiH nivou” – podsjetio je Ćosić.

Prema njegovim riječima, predstavnici Republike Srpske nisu bili spremni da podrže ovakav zakon, jer je bio u suprotnosti sa ustavnim nadležnostima entiteta i države, iako je taj prijedlog imao odobrenje Evropske komisije da je prihvatljiv sa njihovog stanovišta.

“Kako bi se proces `otkočio` i krenulo u proces ispunjenja BiH obaveza preuzetih SSP-om, kabinet ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa pokrenuo je proces konsultacija, i to prvenstveno sa Ministarstvom finansija u Vladi RS” – naveo je savjetnik ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Ćosić je dodao da je nakon obavljenih konsultacija ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH predložio uspostavljanje Savjeta za odobravanje državne pomoći, koji bi funkcionisao prema istom principu kao slične komisije koje postoje u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, s obzirom da jedino Hrvatska u okruženju ima Agenciju za državnu pomoć.

“Ono što je veoma bitno reći jeste da bi Savjet bio organizovan po principu funkcionisanja Fiskalnog savjeta/vijeća u BiH, s tim što bi imao veći stepen nezavisnosti i ne bi bio ad hok tijelo ili komisija, već tijelo koje ima svoj sekretarijat i koji obavlja administrativnu ulogu za članove Savjeta” – pojašnjava Ćosić.

Prema njegovim riječima, članovi Savjeta za odobravanje državne pomoći bili bi delegirani po dva iz entitetskih vlada i Savjeta ministara BiH, i jedan iz Brčko distrikta.

On dodaje da i u Srbiji članove komisije delegira Vlada, pa je čak i predstavnik ministarstva finansija po automatizmu predsjednik komisije, dok u BiH to ne bi bio slučaj.

“Ovo je potrebno objasniti zato što se suština zahtjeva Evropske komisije odnosi na formiranje nezavisnog tijela” – podvukao je Ćosić.

On je pojasnio i stavove koji se odnose na prag ‘de mininmis’, odnosno iznose finansijske pomoći koji jednom privrednom subjektu mogu biti maksimalno dodijeljeni u periodu od tri godine.

“Stav Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa jeste da taj prag treba da bude 400.000 KM, tj.duplo manje nego u EU, gdje iznosi 400.000 evra” – rekao je Ćosić.

On kao veoma bitno navodi da je princip funkcionisanja takav da u skladu sa unutrašnjom organizacijom u BiH treba napraviti sistem državne pomoći tako da nadležne inistitucije putem svojih ministarstava finansija vrše prijavljivanje programa i pojedinačnih državnih pomoći Savjetu BiH odnosno Sekretarijatu Savjeta, a članovi Savjeta donose odluke o dozvoljenoj, nedozvoljenoj, neusklađenoj ili nepostojanju državne pomoći”.

“To praktično znači da bez saglasnosti Savjeta ne može biti odobren ni jedan program državne pomoći i pojedinačna državna pomoć, s obzirom da Savjet ima funkciju depozitara programa i pojedinačnih državnih pomoći, kao i funkciju izvještača sa jednog mjesta u BiH” – zaključio je Ćosić u intervjuu Srni.