Capital.ba

Neslaganje oko odnosa prema zemljama u razvoju

04.10.2009. / 18:53

mmf2ISTANBUL, Žestoko neslaganje oko toga koliko bogate zemlje treba da ustupe pred zemljama u razvoju “pomračilo” je razgovore svjetskih finansijskih lidera u Istanbulu o proširenju uloge Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/.

        MMF, koji je pozajmio više od 50 milijardi dolara zemljama širom svijeta ove godine, kaže da su mu potrebna dodatna sredstva ako želi da nadgleda oporavak globalne ekonomije i spriječi buduće krize.

        Ovo, međutim zavisi od davanja veće uloge zemljama u razvoju u MMF-u. Velike zemlje u razvoju, kao što su Kina i Brazil, traže značajniju ulogu u procesu donošenja odluka u ovoj instituciji.

        “Možemo samo da se nadamo da će previše zastupljene zemlje uvidjeti da nanose štetu MMF-u ukoliko pokušaju da blokiraju ili odgode kvote i reforme glasanja”, reko je brazilski ministar finansija Gvido Mantega.

        On je dodao da MMF mora da promijeni upravljačku strukturu kako ne bi više bio američko-evropska instituticija i kako bi postala istinski multilateralna.

        Šefovi država i vlada 20 najmoćnijih zemalja svijeta su se takođe dogovorili da se u MMF-u poveća glasačka moć zemalja koje su već duže vrijeme nedovoljno zastupljene u toj svjetskoj finansijskoj instituciji.

        Industrijalizovane zemlje sada imaju 57 odsto glasova u MMF-u, a zemlje u razvoju 43 odsto.                  SAD su, međutim, predložile da se udio manje razvijenih zemalja u glasačkim pravima MMF-a uveća za pet odsto, na 48 procenata, dok su vodeće zapadnoevropske članice G20 zalažu da porast tog učešća treba da bude manji, ili tvrde da je sadašnji raspored glasova sasvim zadovoljavajući.

        Švedski ministar finansija Anders Bog upozorio je da Evropa može da postane manje darežljiva u finansijskoj podršci MMF-u ukoliko izgubi uticaj u toj organizaciji.

        “Adekvatno učešće u procesu donošenja odluka preduslov je za dalju finansijsku podršku poreskih obveznika”, rekao je Bog.

        Još samo prije godinu dana MMF se borio da ubijedi vlade u svoj značaj, ali je kriza povećala potražnju za zajmovima u zemljama koje se bore sa budžetom i deficitom.

        Dozvoljavajući velikim razvijenim zemljama da imaju veću ulogu to bi MMF-u moglo bi obezbjediti milijarde novih dolara.

        Direktor MMF-a Dominik Štraus Kan ocijenio je da je ovoj organizaciji potrebno dodatnih jedan trilion dolara kako bi osigurala stabilnost globalne ekonomije.

        Međutim, Kina, Brazil, Rusija i Indija kažu da svako povećanje njihovog ulaganja mora biti povezano sa njihovim većim učešćem u glasanju.

        Kina vjeruje da finansijski doprinos treba da odražava ekonomsku veličinu svake zemlje, kaže Ji Gang, viceguverner Centralne banke Kine.

        Osim uloge zajmodavca G20 želi da MMF osigura uravnotežen rast svih zemalja, a Kina smatra da MMF treba da pojača superviziju nad međunarodnim protokom kapitala.   Rojters

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!