Nema više domaćeg vina od uvoznog grožđa
10.02.2015. / 6:20
BANJALUKA, Novi zakon o vinu, koji je usvojen u fazi nacrta, trebalo bi da donese niz novina, kojima bi trebalo da bude uređeno stanje na tržištu vina, kažu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS.
Kako navode u Ministarstvu, novi zakon o vinu vinare u RS približiće novim propisima Evropske unije u ovoj oblasti, te će oni dobiti prepoznatljivo domaće vino s oznakom geografskog porijekla.
Jedna od glavnih novina koje donosi zakon o vinu je ta da se grožđe namijenjeno za proizvodnju vina može proizvoditi samo na površinama utvrđenim Vinogradskim katastrom uz primjenu vinogradske tehnologije. Takođe, novost će biti i uspostavljanje vinogradarskog i vinskog registra.
“Tako će se proizvodnja vina uskladiti s evropskim standardima, dok će domaći proizvođači imati bolji pristup međunarodnom tržištu”, rečeno nam je u Ministarstvu.
“Posebna pažnja posvećuje se označavanju vina geografskim porijeklom i nadzoru u ovoj oblasti”, rekli su oni i dodali da se istovremeno štite interesi proizvođača grožđa i vina, s ciljem unapređenja proizvodnje i eliminisanja nelojalne konkurencije.
“Odredbama novog zakona će biti zabranjena proizvodnja vina iz uvoznog grožđa, čime će se izjednačiti uslovi za proizvodnju vina na cijeloj teritoriji BiH i spriječiti deklarisanje vina proizvedenog iz uvoznog grožđa kao domaćeg proizvoda”, ističu u Ministarstvu.
Dalje navode da će priznavanje geografskog porijekla domaćih vina znatno uticati na njegovu prepoznatljivost i konkurentnost na domaćem i na inostranom tržištu.
Novi zakon o vinu izazvao je podijeljena mišljenja među vinarima.
Zoran Obren Vukoje, predsjednik Udruženja vinogradara i vinara istočne Hercegovine “Vinos” i vlasnik vinarije “Vukoje”, kaže da vinari imaju zakon na državnom nivou iz 2008, ali da se koriste pravilnici iz bivše Jugoslavije.
“Ovaj novi zakon je korektno napravljen, s tim da bi neki članovi zakona, koji su podložniji izmjenama, trebalo da pređu u pravilnike, jer nemamo senzorno ocjenjivanje i komisiju, odnosno ljude koji su za to obučeni, kao i dijelovi u vezi sa geografskim porijeklom”, rekao je Vukoje i dodaje da bi prvenstveno trebalo urediti geografsko porijeklo i vinogorje, kako bi se zakon mogao primjenjivati.
Prema njegovim riječima, zakon je isti i za velike i za male vinarije, on štiti domaće proizvođače, kao i da je blaži od onog koji je važio.
“Što se tiče kazni, postoje neke kaznene odredbe, koje su prevelike i trebalo bi ih smanjiti. Sa druge strane, za one ljude koji proizvode na crno kazna je premalena, i to bi trebalo povećati”, ističe Vukoje.
Željko Jungić, vlasnik vinarije “Jungić” iz Čelinca, kaže da je prošla godina zbog vremenskih neprilika bila loša za sve vinare, te da je 70 odsto roda njegove vinarije propalo.
“U takvim godinama praktično cjelokupna proizvodnja svih vinarija dolazi u pitanje”, rekao je Jungić. On smatra da je nelogično da kada se uvozi na desetine miliona maraka lošeg vina, ne dozvoli domaćim vinarijama, koje su registrovane, da proizvode vino od grožđa koje uvoze, jer se s ograničenim kapacitetom od oko 300 hektara vinograda u RS ne može proizvoditi.
“To nije u saglasnosti s pravilima EU, jer Njemačka, Češka i Bugarska uvoze grožđe iz Makedonije za proizvodnju svog vina”, rekao je on i dodao da je jedna šteta ako ne dobijete grožđe iz sopstvenog vinograda, ali da je mnogo veća šteta ako se ne proizvede vino od grožđa koje se može kupiti. Nezavisne novine
Tagovi: izborkapacitetivaznovinarijevino
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
