Capital.ba

Neiskorišteni turistički potencijali

25.07.2009. / 14:01

turizam-1SREBRENICA, Načelnik opštine Srebrenica Osman Suljić rekao je da je turizam u ovoj opštini zamro, odnosno da opština nema skoro nikakav prihod od ove djelatnosti.

“Banja Guber je data pod koncesiju, ali godinama koncesionar ništa ne ulaže i banja ne radi. Tražićemo reviziju tog ugovora kako bi se pristupilo ulaganju i oživljavanju rada ovog lječilišta”, najavio je Suljić.

Prema njegovim riječima, lovni i ribolovni, kao i ostali vidovi turizma ne daju rezultate iako postoji interesovanje potencijalnih gostiju koji dolaze u Srebrenicu, ali zbog slabe neorganizovane ponude ne zadržavaju su ovdje.

Prošle godine je od turističke djelatnosti u opštinsku kasu uplaćeno svega 200 KM boravišne takse uprkos brojnim višednevnim posjetama većih i manjih grupa stranih turista koji tokom godine borave u Srebrenici, ali zbog neuređenosti turističke ponude i slabe organizacije rada i kontrole, od tih turista koristi imaju samo neki pojedinci.

Prirodni potencijali za razvoj turizma u Srebrenici i dalje postoje, ali se ne koriste i ne daju finansijske efekte.

Potok ljekovite vode svakodnevno otiče u Drinu, lovište Sušica obiluje divljači, a na obale rijeka i vještačkog jezera Perućac dolazi mnoštvo ribolovaca.

Rafting, regate i krstarenja živopisnim kanjonom Drine mogu privući turiste, zaljubljenika riječnog turizma i sportova na vodi, međutim, mali broj je onih koji dolaze da uživaju i odmaraju se na ovoj prelijepoj rijeci koja je zbog svog hidropotencijala i jedinstvenog izgleda vodotoka nekada nosila ime Zelenika.

Uprkos postojanju opštinske Turističke organizacije i donacijama koje je dobijala, ova oblast je neuređena, nedostaje ponuda i inicijativa, kao i vizija razvoja turizma i logično je da nema ni rezultata.

Posljednjih godina izraženo je interesovanje za memorijalni i vjerski turizam koji se odnose na posjete Memorijalnom centru Potočari i srednjovjekovnom manastiru Sase, kao i za posjete brojnim arheološkim nalazištima u srebreničkoj opštini.

Gosti dolaze i odlaze, jer im skoro ništa nije ponuđeno da bi određeno vrijeme se zadržali ili nešto kupili tako da te posjete turističkih grupa ne donose skoro nikakav prihod ovoj opštini.

UNDP i Ker internešenel, kao i manje poznate međunarodne organizacije u više navrata dodjeljivale su grantove za izgradnju smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta, uređenje nekih srebreničkih turističkih destinacija, izradu i promociju turističke ponude, ali sve je to dalo zanemarljive rezultate od koji lokalna zajednica, prema riječima načelnika Suljića, nema skoro nikakve koristi.

Mnogi donatori i potencijalni turistički radnici već godinama govore o velikim turističkim potencijalima ove opštine i realizuju razne projekte za razvoj turizma koji, osim utroška doniranih sredstava, još ne donose vidljiv napredak iako je za tu namjenu, po raznim osnovama i projektima, utrošeno više stotina hiljada KM.

Opština Srebrenica je prije rata imala razvijen turizam, primala veliki broj gostiju, čak i do hiljadu noćenja dnevno u sezoni, i ostvarivala značajan prihod od ove privredne grane.

Banja “Guber” radila je punim kapacitetom, a u ljetnjoj sezoni nije imala dovoljno ležajeva da primi sve zainteresovane pacijente. Mnogi su plaćali smještaj u privatnim sobama i koristili zdravstvene usluge i banjske terapije.

Veliki broj porodica je značajne prihode ostvarivao izdavanjem soba turistima, a korist je imala i lokalna zajednica.

Osim zdravstvenog, razvijen je bio lovni i ribolovni turizam. U posebno lovište Sušica redovno su dolazili lovci iz zapadne Evrope i dobro plaćali za uživanje u lovu na mrkog medvjeda, kapitalne primjerke divljih svinja, kao i na plemenitu divljač među kojom je divokoza kao rijetka vrsta na ovim prostorima.

Rijeke Drina i Zeleni Jadar, a posebno akumulaciono jezero Perućac, bogati raznim vrstama ribe, privlačili su veliki broj ribolovaca iz svih republika koje su pripadale jugoslovenskoj zajednici.

Sve to donosilo je značajne prihode opštini, lovačkom i ribolovnom društvu, ali i mnogim srebreničkim preduzećima, privatnim preduzetnicima i domaćinstvima. Srna

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!