Capital.ba

»Mundijalski poslovi« daleko od bh. građevinaca

24.07.2014. / 7:20

slikaBANJALUKA, I dok se građevinci iz regiona već utrkuju za uzimanje dijela kolača u poslovima izgradnje infrastrukture za predstojeći Mundijal, odnosno Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2018. godine u Rusiji, za građevinske firme iz BiH na tom tržištu uglavnom nema mjesta.

Svoje mjesto u Rusiji su već našli građevinci iz Italije, Njemačke, Turske, Indije, a veoma mali broj bh. firmi uopšte ispunjava uslove da izađe na zahtjevno rusko tržište, potvrđuju nam predstavnici komora iz BiH.
Aleksandar Lilić, predsjednik Odbora za građevinarstvo Područne privredne komore Banjaluka, konstatovao je da domaći građevinci tehnološki ne mogu da rade poslove kakvi se sada rade po Rusiji.
“Kod nas se nigdje ne rade takve vrste objekata da bi ljudi imali takva iskustva i uopšte imali gdje to da vide. Sada po Rusiji traže svoje mjesto operativci sa svih strana svijeta i svi su prisutni, a nas jedino u ovu priču može uvesti politička uvezanost s njima, ali i po tom osnovu je vjerovatnoća izlaska na to tržište veoma mala”, rekao je on.
On je konstatovao da je posljednjih 20 godina svijet tehnološki i organizaciono u oblasti građevine išao naprijed, dok smo mi u međuvremenu svoju građevinu srozavali. Lalić je naveo da se trenutno u Banjaluci za ozbiljan građevinski posao ne bi moglo sakupiti stotinak ljudi.
“Ljudi su zbog niskih plata od njega bježali, tako da sada imate situaciju da na gradilištima gotovo da i ne možete naći zidara, sa manje od 30 godina, koji zna da radi”, kazao je Lilić.
Igor Gavran, ekonomski stručnjak Spoljnotrgovinske komore BiH, govoreći o perspektivi učešća domaće građevinske operative na novim ruskim projektima, rekao je da je rusko tržište zahtjevno, te da se u skladu s njihovim zahtjevima postavlja pitanje isplativosti izlaska na njega.
“Ovo kažem zbog toga što bi poslovi u Rusiji mogli da znače nabavku novih mašina za specifične poslove koje bismo tamo obavljali. Na rusko tržište nikada nije bilo lako izaći, tako da i one firme koje za to imaju reference treba da vide u kojoj mjeri u svemu tome vide svoj račun”, rekao je on.
Gavran je dodao da se domaći građevinci po konkurentnosti teško mogu mjeriti sa drugim stranim firmama, ali da u svakom slučaju postoje poslovi za koje kao podizvođači, u okviru konzorcijuma, na neki način mogu konkurisati.
Podsjećanja radi, vrijednost izvršenih poslova bh. građevinskih preduzeća u inostranstvu je proteklih godina sve “mršavija”, a prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, tokom prošle godine pala je 14 odsto, a bh. građevinci i dalje najznačajniju prođu imaju na afričkom kontinentu.
Građevinci su prošle godine najviše radili u Alžiru, Etiopiji, Keniji, Libiji i Južnoafričkoj Republici, kao i po Iraku, Kataru i Pakistanu.
Velika očekivanja u Srbiji
U Srbiji se nadaju da će Svjetsko prvenstvo u fudbalu 2018. godine, koje će biti održano u Rusiji, udahnuti novi život njihovom posrnulom građevinarstvu. Prilikom nedavne posjete Beogradu, Maksim Sokolov, ruski ministar saobraćaja, poručio je da njegovo ministarstvo “računa na učešće srbijanske strane u infrastrukturnim projektima, te u izgradnji sportskih objekata na teritoriji Ruske Federacije”, prenio je Glas Rusije. Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!