M:tel razmatra kupovinu 15 malih operatera u BiH

–         M:tel razmatra kupovinu firme od Milenka Čičića

–         Privatni operateri ucjenjuju velike da ih kupe

–         M:tel bolje sarađuje sa Trebinjem nego Banjalukom

–         Viber znatno smanjio prihode

BANJALUKA, Generalni direktor M:tela Goran Vlaović u intervjuu za poslovni portal CAPITAL kaže da razmatraju kupovinu čak 15 alternativnih kablovskih operatera u RS i Federaciji BiH od kojih je jedan “Elnet”, firma u većinskom vlasništvu „Kaldere“ Laktaši Milenka Čičića.

CAPITAL: M:tel namjerava kupiti druge male alternativne operatere. Od Konkurencijskog savjeta tražili ste dozvolu da kupite operatera „Elnet“ Laktaši, koje je u većinskom vlasništvu „Kaldere“ Milenka Čičića. Zašto to radite?

VLAOVIĆ: „Elnet“ je samo jedna od firmi koju mi procjenjujemo. Jedna od stvari koju ćemo uraditi sledeće godine je da kupimo neke kablovske i internet operatere u RS i Federaciji BiH. „Elnet“ je jedna od 15 takvih firmi koje analiziramo i procjenjujemo da li su dobre. To ne znači da ćemo kupiti i „Elnet“.

Privatni operateri prave haos

CAPITAL: M:tel je počeo sa pružanjem usluge kablovske TV i interneta. Međutim, iako imate najviše sredstava i ljudi, niste ni blizu nekih drugih privatnih operatera na tržištu, posebno u Banjaluci.

VLAOVIĆ: Na tržištu postoji bahatost pojedinih privatnih kablovskih operatera, koji praktično vršljaju. Nijedan alternativni operater nema obavezu da u svojim računima ispostavi i račun za rtv taksu. Drugo, nelegalno šire mrežu na sve strane, privatnim ili drugim linijama, ne ulazim u to. Imamo masu malih kablovskih operatera koji su doveli u ucjenjivačku poziciju  velike operatere samo da bi ih ovi kupili. Treba analizirati i da li veliki operateri u poslednjih četiri, pet godina nisu imali dobar strateški plan, što mislim da je nemoguće, ili je ovdje postajala određena blokada u administraciji i zakonskim procedurama, s ciljem da se obuzdaju veliki operateri na uštrub mase alternativnih malih operatera. M:tel i ostali operateri sa dominantnom tržišnom snagom ispunjavaju sve zakonske i druge obaveze, uključujući i autorska prava za sve sadržaje koje pružaju, dok je opšte poznata činjenica da većina alternativnih operatera to ne rade.

Bolja saradnja sa vlastima Trebinja nego Banjaluke

CAPITAL: Kakva je saradnja sa lokalnom vlašću kada je u pitanju postavljanje kablovske mreže. Da li ste zadovoljni saradnjom sa vlastima u Banjaluci?

VLAOVIĆ: Pokušavamo da riješimo neke probleme. Ove godine naišao sam na dobru sardnju, ali oni još nisu povukli odluku koja nam praktično zabranjuje da vršimo prekopavanja u ovom gradu. Imamo paradoksalnu situaciju, da M:tel u Trebinju ima razvijeniju infrastrukturnu mrežu, nego u glavnom gradu Srpske. To je zbog odluke Banjaluke da spriječi divlje tržište gdje svako kopa kako hoće. Međutim, Banjaluka s druge strane nije dala objašnjenje kako bilo ko od operatera može da postavi svoje kablove i ima svoju optiku. Skupštini Grada smo predložili više opcija, partnerstvo da zajedno pravimo kablovsku kanalizaciju, da i ostali postave kablove i plaćaju gradu takse, a mi bi time pokrili cijeli grad. Brine me mogućnost da se vrlo lako može desiti da Banjaluka kao najveći grad ne bude tehnološki najrazvijeniji.

CAPITAL: Više ste investirali ove nego prošle godine?

VLAOVIĆ: Ove godine smo potpisali investicione ugovore u vrijednosti od oko 90 miliona KM ili 300 posto više  nego prošle godine. Za iduću godinu planiramo veće investicije nego ove godine. Zbog ovako velikih investicija očekuje se da će dobit tek iduće godine biti znatno veća. Zbog promjene menadžmenta, ove godine smo kasno počeli, praktično 1. aprila, ali su rezultati više nego zadovoljavajući.

Ubrzo plaćanje telefonima

CAPITAL: Da li M:tel u punom kapacitetu na tržištu koristi prednost to što nije državna kompanija, za razliku BH Telekoma i Eroneta koji moraju poštovati Zakon o javnim nabavkama?

VLAOVIĆ: Apsolutno ne. Ali ne zbog naših poteza, već zbog sporog regulativnog aparata, koji propisuje pravila na tržištu. Mi mnogo brže funkcionišemo od ostala dva operatera, brže donosimo odluke, brže se modernizujemo, ali nepostojanje regulative nas sputava. Primjer, mreža 4G koju smo promovisali, koja je pandan modernih mreža u Njemačkoj, Britaniji i Americi,na koju smo spremni od aprila, ne možemo pustiti. Moramo čekati ko zna koliko, prvo da se okonča postupak digitalizacije da bi se onda stvorili regulatorni uslovi, a mi smo kao kompanija spremni da 4G uslugu pustimo sutra.

CAPITAL: Da li osjetite pad prihoda u mobilnoj telefoniji zbog sve većeg korišćenja Viber-a i drugih aplikacija koje omogućavaju besplatno slanje poruka i razgovora preko pametnih telefona?

VLAOVIĆ: Osjeća se, kao što se osjeća i u cijelom regionu. Sve ipak zavisi od odnosa operatera prema krajnjem korisniku. Nisam zadovoljan ni kako se to do sada radilo u M:telu. Naša analiza je pokazala da veliki broj naših korisnika nije zadovoljan, ali da neće da promijeni mrežu. Mijenjamo pristup kako da nagradimo lojalnost naših dugogodišnjih korisnika.

CAPITAL: Da li zabraniti Viber, kao što su to neke države već uradile?

VLAOVIĆ: Nisam siguran da je to rješenje. Apsolutno da bi bilo dobro za operatere, ali to bi smanjilo konkurentnost i viziju razvijanja novih usluga. Mi se ne fokusiramo samo na mobilnu telefoniju, već razvijamo nove usluge koje su novost ne samo za BIH, već cijeli region. Viber je operatere natjerao da idu u mnoge druge djelatnosti.

CAPITAL: Internet čini se uništava mobilnu telefoniju onom brzinom kojom je ona „pregazila“ fiksnu telefoniju?

VLAOVIĆ: To je tačno. Ali primjetićete da uvijek postoji uvodni period za sve novine na tržištu. Sve manje imate besplatan vajrles. Definitivno će i internet biti. Imaćete jeftino komuniciranje, ali ono će biti naplativo. Moramo se prilagođavati. Tako se predviđa da za par godina uopšte neće biti rominga. I sa tim treba da se nosimo.

CAPITAL: Da li je tačna informacija da će M:tel uskoro početi pružati uslugu plaćanja putem mobilnih telefona?

VLAOVIĆ: Apsolutno. To je usluga MPayment i omogućava da se svi računi plaćaju telefonima, koji zapravo zamjenjuju bankarske kartice. Instalirali smo softver, predstoji potpisivanje ugovora sa dvije banke i očekujemo da ćemo to pustiti u aprilu iduće godine.

CAPITAL: M:tel je proteklih godina izdvojio desetine miliona maraka za otpremnine za radnike koji žele da napuste kompaniju. Da li će biti novih otpuštanja?

VLAOVIĆ: Tu sam politiku promijenio. Više nema i neće biti otpuštanja radnika, osim ako oni to dobrovoljno žele. Ja u plaćanju odlaska ne vidim ni isplativosti za firmu, niti dobro za radnike.

CAPITAL: Tvrdite da M:tel nema viška radnika!?

VLAOVIĆ: Apsolutno nemamo. U ovom momentu je mnogo isplativije da angažujemo svoje ljude koji su u sistemu 20 godina, nego da uzimamo skuplje spoljne agencije. Ne vidim ni ekonomskog ni humanog razloga da nekog šaljem na ulicu da radi za upola manju platu, a nisam vidio ni da neko zna šta će uraditi sa tom ipak dobrom otpremninom koju je Telekom davao.

CAPITAL: M:tel je prošle sedmice podijelio 344 dušeka za bolesničke krevete Kliničkom centru Banjaluka. Stiče se utisak da ste napravili neke velike promjene i u načinu predstavljanja firme u javnosti?

VLAOVIĆ: Napravili smo potpuno novu strategiju. Prvo je podizanje kvaliteta usluge, a drugo je praktična štednja i usmjeravanja novca gdje je on potrebniji. Mi smo se odrekli nabavki službenih automobila, smanjili preko 60 odsto službena putovanja, otkazali organizaciju raznih korporativnih događaja. Ne možemo sami sve da pokrijemo i zato apelujemo sve druge kompanije da nas prate. Konkurencija koja je trebala da nas prati u ovom društvenom odgovornom djelovanju, ovdje je potpuno izostala  i to je tužna činjenica. Nema ni nadmetanja ni parnerstva da radimo nešto za opšte dobro. Pozivamo ih da nam se pridruže ili da se samostalno nadmeću sa nama u tom segmentu. A što se tiče Kliničkog centra njega ćemo kompletnog obezbijediti sa novim dušecima. 

Siniša VUKELIĆ