Capital.ba

Moćne centralne banke rješavaju globalnu kreditnu krizu ?

23.03.2008. / 8:36

LONDON,  Najmoćnije centralne banke, s obe strane Atlantika, vode razgovore o mogućnosti da masovnom kupovinom hipotekarnih vrijednosnih hartija rješe globalnu kreditnu krizu, piše londonski “Fajnenšel tajms” (FT).
 List navodi, bez citiranja izvora informacije, da su pregovori vodećih zapadnih centralnih banaka u ranoj fazi i da bi na kraju možda, mogli, da rezultiraju dogovorom o načinu rješavanja teške situacije na svetskim finansijskim tržištima.
 Analitičari navode da se globalna kreditna krize nastavlja, iako su najveće zapadne emisione banke ubrizgale  više stotina milijardi dolara u cilju postizanja kreditne likvidnosti  i istovremeno snizile kamate.
 Banka Engleske (BoE) je ove sedmice pokazala najveću rješenost da tržišnim intervenicijama poboljša likvidnost komercijalnih banaka, navodi FT.
 BoE je, naime, u dva navrata intervenisala sa ukupno 11 milijardi funti, ili približno 22 milijarde dolara, ne bi li koliko-toliko smirila kreditnu krizu koja je već izazvala osjetan pad akcija svih vodećih britanskih poslovnih banaka.
 Uprava federalnih rezervi SAD (Fed) je, kako navodi FT, otvorena u načelu za navedeni tip intervencije, ali samo u krajnjoj nuždi, dok je Evropska centralna banka (ECB) manje naklonjena takvom rješenju.
 Sve tri centralne banke su, u suštini, više spremne da pozajme sredstva za preuzimanje hipotekarnih hartija nego da ih direktno kupuju, ističe FT.
 Cijene  hartija od vrijednosti sa hipotekarnog tržišta su naglo pale nakon izbijanja velike krize, u avgustu minule godine, na američkom tržištu drugorazrednih stambenih kredita.
 Na globalnom tržištu se od tada bilježi nagli pad tražnje tih hartija, a banke su se našle pod pritiskom da njihovim vlasnicima isplate naznačene sume, što je izazvalo veliku krizu likvidnosti koja se, prema svemu sudeći, sve više pojačava.
 Ni jedna od tri pomenute centralne banke nije želela, kako izveštava Rojters, da komentariše informaciju FT-a. Ministarstvo finansija Velike Britanije je, takođe, odbilo da se o tome izjasni.
 U pokušaju da što prije riješi kreditnu krizu, kao i sve veći pad ekonomske aktivnosti, Fed je u proteklih pola godine drastično snizio baznu kamatnu stopu – na 2,25 odsto, sa prethodnih 5,25 procenata, a i BoE je ovog mjeseca takođe počela da snižava vlastitu glavnu interesnu stopu.
 Fed je, osim toga, ubrizgao na američko kreditno tržište ogromna finansijska sredstva, a vašingtonska administracija je odobrila paket stimulativnih ekonomskih mera, u vrijednosti od približno 156 milijardi dolara.
 Britanska centralna banka i ECB, čija se nadležnost proteže na 15 članica Evropske unije koje koriste zajednički evro, takođe su u više mahova, tokom proteklih šest mjeseci, obavile obimne tržišne intervenicje.
 Rukvodstvo ECB odbija, međutim, da sljedi Fed u BoE u akciji snižavanja bazne kamate, pravadajući takav stav strahom od sve veće inflacije u zoni evra.

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!