Mira Potkonjak: Povjerenje investitora zavisi i od pravosuđa
02.04.2012. / 8:00
BANJALUKA, Komisija za hartije od vrijednosti (KHOV) RS započela je razgovore sa predstavnicima svih učesnika na tržištu hartija od vrijednosti RS kako bi pronašli način da se tržištu obezbijedi jasna perspektiva i na taj način vrati povjerenje investitora, kazala je Mira Potkonjak, novi predsjednik KHOV.
Ona smatra da je odgovornost KHOV, kao regulatora, veoma značajna, ali da vraćanje povjerenja investitora i efikasno funkcionisanje tržišta kapitala zavisi i od niza drugih faktora i institucija. U tom cilju, kako navodi, planiraju uspostaviti čvršću saradnju sa istražnim i pravosudnim organima.
Izabrani ste za novog predsjednika KHOV RS u situaciji kada je tržište kapitala opterećeno dugogodišnjom krizom likvidnosti. Vidite li prostor za iskorak tržišta?
POTKONJAK: Komisija je kolektivni organ, sastavljen od predsjednika, zamjenika predsjednika i tri člana, koji odluke donosi većinom glasova. Tako što god se na tržištu hartija od vrijednosti preduzima u okviru nadležnosti Komisije, rezultat je zajedničkog rada svih članova, uključujući i zaposlene.
Tačno je da se svjetska ekonomska kriza odrazila i na naše tržište kapitala, a ništa bolja situacija nije ni na tržištima u regionu. Odgovornost Komisije, kao regulatora, veoma je značajna, međutim, vraćanje povjerenja investitora zavisi i od niza drugih faktora. Odgovornost regulatora je da u skladu sa zakonskim ovlaštenjima uredi javnu ponudu i promet hartija od vrijednosti, te vrši nadzor nad učesnicima na tržištu u cilju zaštite interesa investitora. Prilikom donošenja odluke o investiranju, investitorima je bitno koliko nadležni organi emitenta primjenjuju dobre prakse korporativnog upravljanja, kako komuniciraju sa akcionarima, koliko su dostupne potrebne informacije, te na koji način su njihova prava iz hartija zaštićena.To što će se neko društvo povući sa berze, ne znači i da će bolje poslovati.
Da li je obezbijeđena odgovarajuća zaštita investitora?
POTKONJAK: Kod nas još nije formirana adekvatna sudska praksa u ovoj oblasti. Naime, iako Zakon o privrednim društvima obezbjeđuje odgovarajuću zaštitu koja je u skladu sa direktivama EU, akcionari izbjegavaju da zaštitu svojih prava traže na sudu, pravdajući to sporošću sudova i visokim troškovima. Kako bismo vratili povjerenje investitora, nastavićemo da radimo na usklađivanju naše regulative sa pravom EU kako bismo omogućili slobodno kretanje kapitala i postali dio jedinstvenog tržišta. Takođe, u fazi pripreme su odgovarajuće zajedničke aktivnosti na organizovanju obrazovnih seminara i edukativnih aktivnosti sa istražnim, sudskim organima i tužilaštvom kako bi se, između ostalog, obezbijedila čvršća saradnja sa tim organima, jer efikasno funkcionisanje tržišta kapitala u znatnoj mjeri zavisi i od drugih institucija.
Kako podstaći rast prometa na Banjalučkoj berzi?
POTKONJAK: Pitanje prometa na bilo kojoj berzi nije pitanje samo regulatornog okvira i efikasnosti zaštite interesa investitora, već prije svega kvaliteta tržišnog materijala. Čini se da domaći emitenti nisu u dovoljnoj mjeri iskoristili mogućnosti da posredstvom tržišta kapitala predstave i sopstvene poslovne planove i očekivanja u budućnosti. Iako je na ovom planu Banjalučka berza pa i Komisija imala brojne aktivnosti, radi se o procesu koji će tražiti određeno vrijeme jer se usvajanje korporativne kulture ne dešava brzo, naročito ne u uslovima nedovršene tranzicije i relativno malog tržišta.
Da li je dobra praksa da sve više otvorenih akcionarskih društava ide u proces zatvaranja i prelaska u društva sa ograničenom odgovornošću?
POTKONJAK: Moramo da imamo u vidu da su skoro sve akcije kojim se trguje na našoj berzi u stvari akcije koje su emitovane u procesu privatizacije, koje su na berzu uvrštene po “sili zakona”. Tako je na berzi uvršteno preko 800 akcija privrednih društava. U proteklih 10 godina ta privredna društva susretala su se sa nizom problema. Bilo je tu sumnjivih privatizacija, društva su zaduživana, imovina devastirana ili sumnjivim ugovorima izvučena iz društava, pokrenuti stečajni postupci. Takvi emitenti ne ispunjavaju uslove za trgovanje na berzi, a što potvrđuje slab interes za kupovinu tih akcija. Promjena oblika organizovanja akcionarskog društva u društvo sa ograničenom odgovrnošću, kao jedna od mogućnosti odlaska sa berze, propisana je Zakonom o privrednim društvima. Takva mogućnost postojala je i u skladu sa ranije važećim zakonom o preduzećima. Odluku o promjeni oblika organizovanja akcionarskog društva donosi skupština akcionara.Odgovornost Komisije je veoma značajna, međutim, vraćanje povjerenja investitora zavisi i od niza drugih faktora i institucija.
Da li su prednosti te zakonske mogućnosti zaista veće od mana koje se prije svega tiču ugrožavanja prava malih akcionara?
POTKONJAK: Prema odredbi člana 435 Zakona o privrednim društvima, nesaglasni akcionar ima pravo da traži od društva da otkupi njegove akcije. U suštini, izlazak na berzu po normalnom toku stvari treba da je interes privrednog društva i njegovih akcionara. Interes društva je da se prezentuje na berzi i da dobije mogućnost lakšeg i, prije svega, jeftinijeg finansiranja svog razvoja na tržištu kapitala. Naravno, da bi se ovakve koristi ostvarile, postoje određena pravila koja se moraju poštovati, ali što je još važnije, emitenti moraju da obezbijede odgovarajuću perspektivu potencijalnim i postojećim akcionarima. Činjenica da će se neko društvo povući sa berze ne znači da će bolje poslovati. Naprotiv, takvim postupkom sužava mogućnosti finansiranja sopstvenih poslovnih aktivnosti, mogućnosti promocije na brojnim drugim berzama sa kojima Banjalučka berza već ima potpisane ugovore o razmjeni informacija, čak i jednostavnijeg ulaska u aranžmane sa poslovnim partnerima, pa čak i bankama. Nezavisne novine
Tagovi: akcionarikhovmira potkonjakpovjerenje investitoratopvazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Ahhhh da teta je ipak dobro rekla: povjrenje investitora zavisi i od pravosudja. To je tacno potpuno, da su vas sudili i osudili, e to bi bio dobar znak da vrijedi uloziti novac u RS, a da ga nece raznorazni ”institucionalni lesinari” oglodati do koske. Ehhhh….da ste dobili samo po jedno 20 godina, ali polako…
Nek si se i ti uslikala. Ovaj tekst govori sasvim dovoljno sa kakvim intelektualnim kapacitetom teta raspolaze, a o moralnim kvalitetima su oni svi svoje vec dovoljno rekli. Svaka cast, kada nekoga ponovo izaberu znaci da je dobro radio svoj posao za koji je debelo placen, pa onda naprijed. Trg ste unistili, sada samo dobro nagazite da ne dodje ni do najmanje sanse za oporavak.
Kako su od 5 članova KHOV, njih 4 iz prethodnog saziva, i kako investitori odlično znaju šta je i kako radila KHOV, nemoguće je očekivati da ćemo progutati “žvaku” da je krivo sudstvo ili svjetska ekonomska kriza. Za stanje na tržištu kapitala najodgovorniji su oni koji su “najnadležniji”, a to je KHOV. U proteklom periodu, KHOV je kršila Ustav donoseći neustavne pravilnike, pod plaštom zaštite akcionara se obračunavala na ličnoj osnovi sa “nepodobnim” učesnicima na trgu, regulacijom je često opstruisala investiranje umjesto da ga stimuliše, žmurila na pojedina očigledna kršenja zakona proglašavajuće se nenadležnom, itd itd…
Tržišnog materijala ima (800 emitenata, desetine korporativnih, municipalnih i državnih obveznica, trezorski zapisi…), ima i novca, ali nema sigurnosti i povjerenja.