Ministri će umjesto poslanika odlučivati o zaduženju Srpske

– NSRS donosiće odluku o ukupno iznosu garancija koje RS može da izda, a Vlada RS o tome ko će garanciju dobiti

– Izmjene zakona tražile lokalne zajednice i javna preuzeća i ustanove

– RS će garancije izdavati i za refinansiranje duga i finansiranje prenesenih obaveza subjekata javnog sektora

BANJALUKA – Vlada Republike Srpske preuzeće od Narodne skupštine RS nadležnost za izdavanje garancija u ime RS, ukoliko poslanici na narednoj sjednici NSRS usvoje predložene izmjene Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama.

Ekonomski analitičari ocjenjuju da će ove izmjene, ukoliko do njih dođe, doprinijeti netransparentnosti prilikom izdavanja garancija. Posebno lošim ocjenjuju to što će se garancije davati i za kredite čija je namjena izmirenje dugova.

Garancija je potencijalna obaveza RS, koja postaje stvarna u slučaju kada zajmoprimac nije izvršio otplatu obaveze, za koju je RS garantovala, djelimično ili u potpunosti i ako su ispunjeni uslovi iz garancije.

Prijedlogom  Zakona o izmjenama Zakona o zaduženju, dugu i garancijama, koji će poslanici razmatrati na sjednici 12. decembra, predviđeno je da će NSRS odlučivati o ukupnom iznosu gatancija, ali da će Vlada donositi odluku o tome kome će i za šta one biti izdate.

„NSRS odlučuje o ukupnom iznosu garancija RS koje može izdati Vlada u toku fiskalne godine, kao i o njihovoj namjeni. Vlada donosi pojedinačne odluke o izdavanju garancije RS“, navodi se u prijedlogu ozmjena zakona.

Odluke o izdavanju garancije prema sada važećem zakonu donosi Narodna skupština RS, na prijedlog Vlade RS.

Izmjene zakona tražile lokalne zajednice i vanbudžetski fondovi

Predloženim izmjenama predviđeno je i da će RS moći da izda garanciju za zaduženje subjekata javnog sektora i za druge namjene, a ne samo za finansiranje kapitalnih investicija kako je to aktuelnim zakonom definisano.

 „Garancije RS mogu se izdati kreditoru za garantovanje obaveza nastalih zaduženjem jedinica lokalne samouprave, fondova socijalne sigurnosti, Investiciono-razvojne banke RS i fondova kojima ona upravlja, kao i javnih preduzeća i institucija javnog sektora, u vezi sa finansiranjem kapitalnih investicija, refinansiranjem postojećeg duga, finansiranjem prenesenih obaveza, finansiranjem budžetskog deficita i obezbjeđenjem sredstava radi izmirenja zakonom utvrđenih prava“, navedeno je u prijedlogu izmjena zakona.

U obrazloženju predloženih izmjena Vlada je navela da je dobila veliki broj zahtjeva, prvenstveno od optšina i gradova i vanbudžetskih fondova, da im se omogući dobijanje garancije u cilju fiskalne konsolidacije njihovih budžeta, te izmirenja neizmirenih obaveza.

„Vlada smatra da se predloženim izmjenama zakona može olakšati finansiranje i doprinijeti finansijskom rasterećenju tih subjekata“, navedeno je u obrazloženju.

Duduković: Zaduženje i izdvanje garancija biće mnogo netransparentnije

Profesor javnih finansija na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Aleksandar Stojanović kaže za CAPITAL da se ovdje samo pravo odlučivanja o garancijama sa NSRS prebacuje na Vladu.

„Samo se odgovornost prebacuje sa jednog tijela na drugo. Ne vidim nikakav negativan ekonomski efekat ovakvog prijedloga“, rekao je Stojanović.

S druge strane, član Udruženja ekonomista „SWOT“ Predrag Duduković ističe da će, ukoliko ovaj prijedlog bude prihvaćen, samo zaduživanje i izdavanje garancije biti dosta netransparentnije.

„Kada NSRS o tome odlučuje, mora se izaći pred poslanike sa informacijama za šta se zadužuje. Ovako će NSRS samo okvirno donijeti odluku o iznosu zaduženja, a ekskluzivno pravo o tome kome i zašto se garancija daje imaće Vlada RS, a poslanici neće biti upoznati sa time zašto se zadužuje“, naglasio je  Duduković.

Istakao je da očekuje da će garancije biti izdavane u skladu sa zakonom s obzirom da će NSRS definisati iznos, ali da sam postupak izdavanja neće biti transparentan.

„To kažem posebno zbog toga što će se garancije izdavati i za refinasiranje dugova i deficita. Sigurno je da će doći do zaduživanja za koje koje u nekim normalnim okolnostima ne bi trebalo uopšte dati dozvolu, a pogotovo ne garanciju“, naglasio je Duduković.

Različiti stavovi članova Odbora za finansije RS

Član Odbora za finansije i budžet Narodne Skupštine RS i poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je danas za CAPITAL da se ovdje radi o izbjegavanju NSRS i očiju javnosti.

„Ovaj prijedlog znači da NSRS može da kaže da RS u toku jedne godine može izdati garancije u ukupnom iznosu od milijardu KM, a da Vlada RS odmah nakon toga nekom javnom preduzeću izda garanciju za kredit od 920 miliona KM. NSRS treba da donosi odluku za svako pojedinačno zaduženje i za svaku pojedinačnu garanciju. RS je do prošle godine za svako novo zaduženje morala da dobije odluku NSRS. To su prošle godine ukinuli, a sada isto rade kada su u pitanju garancije. Ovo je potpuno degradiranje NSRS“, rekao je on

Član Odbora za finansije i budžet Narodne Skupštine RS i poslanik SNSD-a Igor Žunić kaže za CAPITAL da se o ovome razgovaralo i ranije, a da je cilj povećanje efikasnosti i brzine u izdavanju garancija.

„Često se dešavalo da dobijanje garancije traje dugo, a realno gledano opštine i institucije nisu bile toliko solventne i nisu imale šta da ponude za kolateral. Ovo je dobra stvar jer će doprinijeti bržem investiranju i realizaciji kreditnih zaduženja, ali realno nosi i rizik koji je Vlada RS prihvatila na sebe“, kazao je Žunić i dodao da se Vlada do sada mogla ograditi od garancija s obzirom na to da je NSRS odlučivala o tome kome će biti izdate.

On tvrdi da se ovim ne izbjegava NSRS i da neće dovesti do netransparentnosti prilikom dodjele garancija.

CAPITAL: Marina Čigoja