Milan Cuc: Nema zaštite od globalne recesije

17.08.2011. / 8:40

BANJALUKA, Svako previranje na finansijskom tržištu, koje ometa sadašnji globalni oporavak, neizbježno bi uticalo i na BiH.
Ispaštao bi izvoz, pogoršala bi se mogućnost za ulaganja, a to bi dovelo i do zastoja u kreiranju novih radnih mjesta. BiH se ne može u potpunosti zaštititi od negativnih posljedica globalne recesije ili previranja na tržištu, ali može osnažiti svoju otpornost tako što će ubrzati toliko potrebne reforme, poboljšati poslovno okruženje i staviti javne finansije na održive osnove.
Rekao je ovo u intervjuu za “Glas Srpske” rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Milan Cuc.
Sve su glasnija upozorenja da svijet ide u novu recesiju. Da li je strah od nove krize opravdan?
CUC: Iako MMF ne prognozira duplu recesiju i dalje postoje zabrinutosti u pogledu globalnih ekonomskih izgleda. Oporavak je neuravnotežen sa znacima “pregrijavanja” u novim ekonomijama, zemlje sa niskim prihodima pogađa veliki rast cijena robe, a na napredne ekonomije utiče duboka i dugoročna kriza. Nedavna haotična sedmica na finansijskim tržištima naglašava povećanu neizvjesnost u pogledu globalnih izgleda ekonomskog rasta, dok istovremeno nedavno objavljeni ekonomski podaci i dalje ukazuju na umjerenost u globalnom rastu.
Kojim instrumentima raspolaže MMF da bi uticao na smanjenje mogućnosti izbijanja nove recesije?
CUC: MMF ne može direktno spriječiti recesiju, ali može pomoći da se smanje njeni rizici, težina i ublaže njene negativne posljedice. Mandat MMF-a jeste da štiti stabilnost međunarodnog monetarnog sistema kroz pružanje kratkoročne podrške platnim bilansima pogođenih zemalja, promocijom međunarodne ekonomske saradnje i ohrabrivanjem politike koja podstiče ekonomsku stabilnost i smanjuju ranjivost zemalja na krize.
Kakve posljedice kriza u svijetu može da ostavi na ekonomiju BiH i zemalja regiona?
CUC: BiH se od sredine 2010. godine zajedno sa ostalim zemljama zapadnog Balkana oporavlja od ekonomskog pada izazvanog globalnom finansijskom krizom. Veliki dio regionalnog oporavka do danas je vođen izvozom koji je iskoristio snagu velikih zemalja evrozone, a posebno Njemačke. Bilo kakvo pogoršanje u globalnom oporavku imalo bi negativne posljedice po rast, investicije i izglede zaposlenosti jedne male otvorene ekonomije kao što je BiH.Svako previranje na finansijskom tržištu, koje ometa sadašnji globalni oporavak, neizbježno bi uticalo i na BiH. Ispaštao bi izvoz, pogoršala bi se i mogućnost za ulaganja, a to bi dovelo i do zastoja u kreiranju novih radnih mjesta. U slučaju pada u prikupljanju poreskih prihoda pritisak bi mogao pasti i na javne finansije.
Hoće li, zbog krize u svijetu, biti skuplji krediti?
CUC: Troškovi zaduživanja u BiH će zavisiti od mnoštva unutrašnjih i spoljnih faktora. Može se očekivati da rastuća averzija investitora u pogledu rizika učini troškove zaduživanja skupljim na rizičnijim tržištima među kojima je i BiH, usporenje u globalnoj ekonomiji bi trebalo da smanji troškove zaduživanja. BiH se ne može u potpunosti zaštititi od negativnih posljedica globalne recesije ili previranja na tržištu, ali može osnažiti svoju otpornost tako što će ubrzati toliko potrebne reforme, poboljšati poslovno okruženje i staviti javne finansije na održive osnove. To je ujedno i najbolji način za stvaranje povoljnijih uslova za rast i kreiranje novih radnih mjesta.
Kakav uticaj može da ima upozorenje agencije “Standard i Purs” o izgledima kreditnog rejtinga BiH sa stabilnog na negativan?
CUC: Taj korak odražava poglede “Standard i Pursa” o mogućnosti snižavanja kreditnog rejtinga u slučaju da pogoršanje u političkom okruženju nastavi uticati na upravljanje javnim sektorom i međunarodnim finansijama. Ako dođe do smanjenja kreditnog rejtinga to bi BiH donijelo povećanje troškova zaduživanja i produbilo negativan uticaj na privlačnost zemlje stranim investitorima.
Mislite i na izostanak formiranja vlasti na nivou BiH?
CUC: To što je uradio “Standard i Purs” podsjetnik je da strani posmatrači imaju sve više negativno mišljenje u pogledu rizika koji postoje u BiH kao mjestu za ulaganje. Veliki pad u direktnim stranim ulaganjima zabilježen u 2010. godini i nastavak tog trenda u 2011. je još jedan znak upozorenja. Nesređeno političko okruženje svakako ne pomaže da se taj trend promijeni.
Šta je sa aranžmanom sa MMF-om i kada se može očekivati isplata iduće tranše?
CUC: Jasno je da je vladama u BiH potrebno više vremena da formulišu prioritete politika i dogovore zajedničku strategiju. Kao rezultat toga razgovori o programu ostaju za sada na čekanju. Vremenski okvir i iznosi budućih doznaka zavise od napretka u razgovorima između vlasti u BiH i MMF-a i od potreba za finansiranjem. Zbog značajnog kašnjenja u zaključivanju pregleda u okviru sadašnjeg aranžmana biće potrebno razgovarati o budućnosti programa. Vlasti u BiH treba da traže ponovno pokretanje razgovora koji bi mogli voditi daljoj finansijskoj pomoći. MMF ih podstiče da naprave jasnu zajedničku ekonomsku strategiju, dogovore se o ciljevima politika i počnu sa sprovođenjem dogovorenih reformi.
FRANAK
Kako vidite rješenje za rast švajcarskog franka?
CUC: Kratkoročno gledano Švajcarska centralna banka bi mogla smanjiti vrijednost svoje valute povećavajući ponudu franka na tržištu. Stabilizacija spoljne vrijednosti franka neće biti moguća bez ponovnog uspostavljanja normalnih tržišnih uslova uključujući i onih na deviznim tržištima. To će tražiti da oni koji kreiraju politike riješe sadašnje ekonomske probleme na kredibilan način, posebno u SAD i u evrozoni. Glas Srpske