Capital.ba

Mikrokreditne organizacije tonu sve dublje

06.07.2011. / 7:40

BANJALUKA, Mikrokreditni sektor u RS je i ove godine, za razliku od bankarskog, nastavio sa silaznim trendovima po svim značajnim parametrima, što ga je gurnulo u tromjesečni finansijski gubitak od 1,4 miliona KM.
Prema izvještaju Agencije za bankarstvo RS za prvi kvartal 2011. godine, mikrokreditne organizacije (MKO) smanjile su kreditne plasmane za četiri odsto u odnosu na kraj prošle godine, na 219,8 miliona KM.
Posebno je izražen problem u otežanoj naplati plasiranih zajmova, pa tako kašnjenje u otplati duže od jednog dana čini 18 odsto ukupnih kredita, dok ih je na kraju protekle godine bilo 11 odsto.
Iznos kredita sa kašnjenjem u otplati od jednog do 15 dana je pet odsto od ukupnih kredita (na kraju 2010. bilo tri odsto), dok kašnjenje u otplati duže od 16 dana iznosi 13 odsto od ukupnih zajmova.
Ukupan iznos dospjelih kamata je 950.000 KM, a najveći iznos je u grupi kašnjenja od 91 do 180 dana. Vanbilansna evidencija MKO koju čine otpisana kreditna potraživanja (kašnjenje u otplati duže od šest mjeseci) na kraju prvog kvartala iznosi 21,8 miliona KM i veća je za 23 odsto u odnosu na kraj prošle godine.
Rezerve za kreditne gubitke iznosile su 13,8 miliona KM sa stopom rasta od čak 29 odsto u odnosu na kraj 2010. godine
“Ciljna grupa korisnika kredita MKO uglavnom su građani sa nižim prihodima, koji u pravilu teže dobijaju kredite od banaka, jer nisu u mogućnosti da obezbijede zahtijevanu dokumentaciju i ispune strože uslove kreditiranja kod banaka. Ta grupa korisnika sve teže podnosi stanje ekonomske i finansijske krize, što za posljedicu ima pogoršanje kvaliteta kreditnog portfolija i smanjenje nivoa kredita”, ističu u Agenciji za bankarstvo RS.
Braco Erceg, predsjednik Upravnog odbora Udruženja mikrokreditnih organizacija u BiH, kaže da je nastavak pada plasmana u sektoru evidentan, navodeći da je kreditni portfolio na nivou BiH u zadnje dvije godine praktično prepolovljen.
“Kreditni portfolio mikrokreditnog sektora BiH je krajem 2008. iznosio 1,2 milijarde KM, dok sada iznosi nešto iznad 600 miliona KM”, ukazuje Erceg, procjenjujući da je to realni nivo koji se ne bi trebalo dodatno spuštati.
Komentarišući različite trendove u bankarskom i mikrokreditnom sektoru, Erceg kaže da se to prije svega javlja zbog drugačije strukture klijenata, jer su banke kreditno više usmjerene na privredu, a MKO na stanovništvo, koje, smatra, teže podnosi udare ekonomske krize, ali i zbog prethodne snažnije nerealne kreditne ekspanzije.
Što se tiče finansijskih rezultata mikrokreditnih organizacija, Erceg kaže da se gubici sektora od 2009. godine naovamo smanjuju, ali će, ipak, do kraja 2011. generalno ostati u minusu.
On ocjenjuje da će tržišni uslovi neminovno uzrokovati turbulancije, pa čak i gašenja pojedinih MKO u BiH. Da je to već realnost potvrđuje i nedavna odluka Agencije za bankarstvo FBiH da oduzme dozvolu za poslovanje sarajevskoj mikrokreditnoj fondaciji “Kartagina”.
Žiranti otplatili oko milion maraka
U izvještaju Agencije za bankarstvo RS ističe se da je u posljednje dvije godine posebno evidentan problem otplate kredita u mokrokreditnim organizacijama od strane žiranata.
Prema prezentovanim podacima, u prvom tromjesečju 2011. godine 1.505 žiranata otplatilo je 972.000 KM, što je 2,8 odsto od ukupnog broja kreditnih ugovora, što je, ipak, manji obim od lanjskih nepunih pet procenata.
U iznos otplate na teret žiranta uključena su sva njihova vraćanja kredita umjesto dužnika u izvještajnom periodu, bilo da se radi o otplati jedne ili nekoliko rata ili preuzimanju kontinuirane otplate kredita. Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Mikrokreditne organizacije tonu sve dublje

    1. Legionar

      Pa sta smo mi drugo, nego drustvo sitnog pijacarenja?

    2. New.approche

      Juce sam bio u Mikrofinu, imate situaciju da im je novo-osnovana mf banka u istim prostorijama sa mikrofin MKO, bolje receno nema nikakve barijere izmedju, i kakav kuriozitet, prvo mozete pitati u mf banci za kredit koji se krece cca 10 posto, pa ako vam ne odobre, onda prosetate 3-4 metra i imate sansu da uzmete kredit u mikrofin-u po stopi od 23 odsto, i to sve u jednom te sitom prostoru.
      Posto me ne znaju, sluzbenik nije htio reci efektivnu kamatnu stopu tokom citavog razgovora, sve dok ga ja na kraju nisam pitao,
      a do tada je ignorisao postojanje dodatnih troskova kod obrade i plasmana kredita.
      To sve izgleda kao sitni pijacarski lopovluk!

    3. ŽIRANT

      Kako ste sijali tako žanjete. Ima Boga i vraća vam milo za drago. Krediti MKO, biće svaki dan sve manje interesantniji zbog lihvarskih kamata. Koji je taj biznis koji može opstati sa ”podsticajnim kamatama” od 50%, kod najvećih zelenaša na ulici nije toliki? Narod došao pameti, a i žirante nije sada lako prevariti, premda još lovite u mutnom.
      Polako i vaši finansijeri će vratiti ono što su uzeli od ovog jadnog naroda, ne kaže se uzalud ”oteto,prokleto”.A, i nemate više podrške iz Agencija za bankarstvo jer i njihovi direktori i svi ostali službenici treba da se zamisle za svoj dalji rad, dosta je bilo obmanjivanja javnosti.Za razdore na hiljade porodica, samoubistva, ubistva,pucanje kumstva,bratstva, prijateljstva, neko će odgovarati.Neka vam je počelo i jeste rasli kao pečurke posle kiše na ovaj jadan lakomisleni narod.