Mikrokreditne organizacije neće snižavati kamate
07.07.2009. / 8:01
BANJALUKA, Mikrokreditne organizacije (MKO) u BiH ne namjeravaju u narednom periodu sniziti kamate, kaže Braco Erceg, potpredsjednik Upravnog odbora Udruženja mikrofinansijskih organizacija u BiH i pomoćnik direktora banjalučkog društva “Mikrofin”.On smatra da će tržište prisiliti MKO, čije kamate prelaze 20 odsto, da snize svoje marže. Dodaje da je prošla godina za sektor bila dobra, iako su sredinom godine imali poteškoće s likvidnošću i prilivom svježnih sredstava.
Namjeravaju li MKO snižavati svoje visoke kamate?
ERCEG: Vjerovatno ne. Nismo kamate ni povećavali, iako je u proteklih nekoliko mjeseci došlo do povećanja cijene sredstava koje koristimo. Mi koristimo isključivo kreditna sredstva pošto nismo depozitne institucije i kolika je cijena sredstava na tržištu toliko je plaćamo našim kreditorima. Sada tu razliku, koja je negativna za nas, kompenziramo na račun vlastite profitabilnosti. Nemamo mogućnosti da u narednom bližem periodu značajnije smanjimo kamatne stope.
Više od 90 odsto naših sredstava dolazi od inostranih partnera. Učešće domaćih banaka pada iz mjeseca u mjesec kao posljedica dešavanja u finansijskom sektoru. Ono je bilo nešto veće prošle godine, između deset i 15 odsto, a sada je ispod deset odsto, tako da smo oslonjeni na razvojne banke iz inostranstva kao što je Evropska banka za obnovu i razvoj, koja je značajan finansijer naših MKO. Osim toga, pojavljuje se čitav niz privatnih investicionih fondova iz zapadne Evrope.
Zašto su kamate tako visoke? U nekim MKO dostižu i 30 odsto.
ERCEG: To nije slučaj s “Mikrofinom”. Efektivne kamatne stope su između 18 i 20 odsto. Mogu komentarisati samo taj segment. Kada je riječ o načinu formiranja kamate, ulazna cijena sredstava je sada već između sedam i osam odsto. Na tu cijenu idu troškovi koje imamo, koji su na nivou oko osam odsto. Ako plaćamo sedam odsto, ako su naši troškovi osam odsto, to je već 15 odsto. Kada dodate rezervisanje izađe na 16 odsto. Naša zarada, odnosno marža je četiri odsto, a ima slučajeva gdje je i ispod tog nivoa. Ranije je ta marža bila puno veća. Neke MKO još se uspijevaju zadržavati na nešto višem nivou. Međutim, mislim da će tržište jednostavno i njih prisiliti da svoje marže snize i da kamatne stope dođu na nivo od oko 20 odsto.
Važan parametar, koji značajno određuje kamatnu stopu, su sami troškovi. Mnogo je lakše i jeftinije dati jedan kredit od 50.000 KM i raditi s jednim klijentom, nego raditi sa 20 klijenata i dati 20 kredita po 2.500 KM.
Tokom inspekcijske kontrole u bankama građani su se žalili i na MKO, pa je najavljeno da će i one biti kontrolisane. Imate li takvih najava?
ERCEG: Građani su se žalili na činjenicu da su banke mijenjale kamatne stope i uslove kreditiranja za ranije odobrene kredite. Opet mogu dati komentar samo za “Mikrofin”. Apsolutno nismo mijenjali kamatne stope za kredite koji su bili u toku, niti ćemo to raditi niti smo bilo kada razmišljali o tome.
Kako komentarišete tvrdnje ombudsmana za zaštitu potrošača BiH da su kamate izuzetno visoke i da se na taj način krše prava potrošača?
ERCEG: Ne mogu to komentarisati. Koliko znam, ne postoje zakonski propisi koji ograničavaju visinu kamatne stope. Ostavljam kao rezervu činjenicu da nisam precizno i dovoljno upoznat sa svim odredbama Zakona o zaštiti potrošača, ali sumnjam da bilo ko od regulatornih tijela ima ambiciju da reguliše kamatne stope. Mislim da je to vrijeme prošlo i da je to prepušteno tržištu. Na kraju krajeva, niko ne prisiljava klijenta da kupi sredstva po toj cijeni ako ih može dobiti u drugim MKO po jeftinijoj cijeni ili bankama po još jeftinijoj ako zadovoljava kriterije koje je banka propisala. Bitno je da klijenti imaju izbor, da ne postoji monopol, a iz kojih razloga se odluče da pozajmljuju sredstva iz institucija čije su kamate veće u odnosu na druge, to je vjerovatno zato što imaju neke druge komparativne prednosti.
Prošla godina uspješna uprkos poteškoćama
Kako su MKO poslovale u prošloj godini?
ERCEG: Protekla godina je bila dobra, iako smo sredinom godine i mi počeli pomalo osjećati uticaj globalne ekonomske krize u smislu da su se neki negativni efekti, koji su zahvatili naše finansijere, počeli prelijevati na nas. Imali smo poteškoća s likvidnošću i prilivom svježih sredstava što je značajno usporilo stope rasta kod pojedinih MKO. U suštini su rezultati bili dobri na nivou sektora.
Ukupan rast bio je oko 20 odsto.
Dobit “Mikrofina” nakon oporezivanja bila je 7,7 miliona KM. Za nas je izlaz da se transformišemo u banku i da pokušamo ponuditi druge usluge, jer zakonskih prepreka za to nema.Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Cilj ovog “FINANSIJSKOG STRUCNJAKA” je da “zamaze” svoju proslost. Da se prikaze javnosti kao “pitoma mala maca” i da pobjegne sto dalje od price “svjetska banka – mikrofin”. Zasto? Zato sto je obavljajući visoku duznost Agencije za razvoj i zaposljavanje Republike Srpske koja je implementirala projekte Svjetske banke, omogucio da se milioni sredstava namijenjenih za razvoj RS uliju uglavnom u Mikrofin, koji je dajuci kredite iz ovih sredstava, za 10 godina narastao na nivo vece banke – kapital od preko 100 miliona KM. Braco – mala maco, ako citas ovo, sta mislis o jednoj krivicnoj prijavici za zloupotrebu sluzbenog polozaja i ostalog? Podrska g. Publicusu.
treba pitati velikog strucnjaka Miljevic damira da nam objasni ovaj fenomen, jer je on 20 godina privrednik i u sve se razumije i sve zna, pa neka nas malo prosvijetli po ovoj temi, ili ce ipak da cuti kada ga pipnes tamo gdje boli….
To je potpuna istina koju je vrlo lako dokumentovati. Svjetska banka je imala 2 projekta u kojima se to radilo a USAID je kroz projekat LAMP odobrio cca 8 miliona KM grantova. Naravno i SIDA je radila isto. Nadalje, osnivaci skoro svih MKO su bile strane humanitarne organizacije koje su same donirale sredstva za pocetak rada i imale pristup donacijama vlada koje su odobravale pomoc za BiH.
Volio bih znati ko je ovako neinformisan, pa se nije ni potpisao? Mozda uposlenik ili rukovodilac neke MKO koja nije imala srecu da se ogrebe za ova sredstva ili autor ni ne zna da radi za organizaciju ciju su start-up fazu finansirali andjeli-donatori.
Pozdrav
“U svaku MKO upumpane su donacije i grantovi, dakle poklonjena su im sredstva,”
Ovim si rekao da nemas pojma o zivotu….idi lijeci se…
Hvala na komplimentima Branioce. Volim polemisati sa ljudima ali u tvome slucaju nisi naveo ni jedan jedini argument kojim bi potkrijepio zakljucke koje si nam saopstio. Zaista bih volio da izlozis argumentaciju za sljedece zakljucke ( podjimo iz sredine):
1. Što se tiče primjera iz Gruzije on nije primjeren našem području i takva MKO nikada ovdje ne bi uspjela. Mi u BiH bi na takvu MKO gledali kao na neku neozbiljnu instituciju koja hoće da nas prevari.
Na osnovu cega ovo tvrdis? Svaka MKO koja radi na teritoriji BiH upravo na ovaj nacin zapocinje svoje djelovanje u krajevima gdje nemaju kancelariju pa onda kada se javi dovoljan broj ljudi i potpise ugovore o kreditu ide se sa otvaranjem kancelarije. Nakon toga slijedi knjigovodstvena operacija “rasterecenja” bazne filijale i prebacivanje svih troskova i rezervisanja na novu filijalu koja automatski startuje sa gubitkom dok se ne nafata dovoljno klijenata i/ili otvori podfilijala na koju se ponovo prebacuju gubici i tako igra ide do beskonacnosti a ekspanzija i u nekim slucajevima stvaranje mreza fiktivnih korisnika se finansira novim kreditima od banaka i tako u beskonacnost. Sve troskove i gubitke pokriju korisnici kredita koji moraju placati te kamate od 18-30 % iako su u svaku MKO upumpane visemilionske donacije koje su vremenom vjerovatno pojeli visoki troskovi odrzavanja imidza o kojem ti vjerovatno govoris. Sto se tice odnosa klijenta prema primjeru iz Gruzije koji ti spominjes, prisustvovao sam takvim sastancima u zabitima Kosova i Albanije i iskustva su vise nego povoljna. Klijenti imaju ogromno povjerenje u takve MKO bas zbog toga sto im se nudi sansa da i sami, kroz predlaganje novih korisnika ucestvuju u procesu. Solidarnost unutar zajednice jaca I zajednica napreduje u svakom pogledu pa i materijalnom. Gdje je to kod nas? Molim te objasni mi efekte nacina rada koji ti smatras kao “ primjeren našem području”.
2. Čovjek vam je lijepo naveo način na koji se kreira kamata. Tu nema laži, nema prevare.
Nacin na koji je objasnjeno formiranje kamatne stope sugerise da MKO cjelokupno svoje poslovanje finansiraju sredsvima novih kredita koje neprekidno dizu da bi uopste poslovali, sto ne odgovara istini. U svaku MKO upumpane su donacije i grantovi, dakle poklonjena su im sredstva, zatim skoro svaka MKO je dobivala kredite sa daleko nizim kamatnim stopama od pomenutih i iz sredstava prikupljenih otplatama tih kredita finansira se sirenje portfolija. Visoke kamate na pocetku rada ( 18-26%) pravdane su neophodnoscu da se stekne finansijska baza, pokriju troskovi na pocetku rada i ubrza rast portfolia sto je sugesiralo da ce kamate, jednom kada MKO stane na noge biti i niza. Desilo se upravo suprotno. Vezano za operativne troskove te marzu oni su previsoki i treba ih pod obavezno smanjiti. Napomene radi, pravi bankari ne mogu ni sanjati da imaju toliku marzu. Napominjem da ovde niko ne govori ni o kakvoj prevari, niti se “sumnja” u izrecenu racunicu nego se postavlja pitanje :”Gdje je novac?” Odgovor na ovo pitanje bi trebao kljucni razlog da se neki korisnik opredijeli za uzimanje kredita u odredjenoj MKO. Da pojednostavim : Da li bi ti Defenderu polozio novac u banci za cijeg direktora si procitao da ima naviku da svake sedmice skrsi par hiljada KM u kasinu i onda ga vode pjanog kuci? Sumnjao bi u njegovu sposobnost upravljanja rizicima u poslovanju banke. Slicno tome i svaki korisnik kredita u MKO, narocito visestruki treba da bude svjestan da je placanjem previsoke kamate, koja jos i raste iako se posluje uspjesno, finasira neciju nesposobnost u upravljanju organizacijom ili los rad, ili mozda samo pohlepu.
3. Što se tiče koristi za državu o kojoj pričaš većina ekonimista se slaže da je ona velika.
Koji ekonomisti? Posalji mi linkove i/ili naslove tekstova gdje se to argumentovano tvrdi. MKO su sirile svoje poslovanje finansiranjem sive ekonomije koju drzava bezuspjesno suzbija zadnjih 12 godina. Sto se tice iznosenja novca iz zemlje gotovo sav novac koji prodje kroz MKO zavrsi u inostranstvu. Sredstvima kredita klijenti kupuju stoku, sadnice, sjeme, vjestacko djubrivo, poljoprivredne masine, kineski i turski tekstil, kozmetiku sto se sve, jel’ de uvozi. S druge strane sredstvima koja prikupe od otplate kredita MKO otplacuju kredite koje su oni podigli kod komercijalnih banaka koje su u vlasnistvu stranaca i pri tome drze neobjasnjivo velike depozite vani. Dakle MKO nisu nista drugo nego tek jedna od pumpi, specijalizovana za ispumpavanje novca od ljudi koji se ne mogu kvalifikovati za bankovni kredit.
Sto se tice nenamjenski utrosenih kredita to i nije toliki problem ako se evidentira. Problem kod MKO je sto one namjerno “pogresno” evidentiraju kredite da bi na taj nacin zavarali donatore i kreditore, jer svaki ugovor strogo propisuje ciljnu grupu i namjenu kredita. Zahvaljujuci ovoj obmani nemoguce je tacno utvrditi parameter uspjeha pojedinih projekata i investicija kao sto su tacan broj novostvorenih radnih mjesta, povecanje proizvodnje mlijeka i sl. Takva netacna evidencija cini nemogucim donosenje valjanih odluka o nastavku nekog konkretnog projekta zbog cega na kraju ispastaju “posteni” korisnici.
Sto se tice tvoje primjedbe o generalizovanju ja naravno generalizujem, jer pokusavam, sa sto vise konkretnih argumenta, govoriti o po meni najslabijem dijelu finansijskog sektora. Vrijeme je da se u svijetu MKO mnoge stvari promjene i dovedu u red, kako bi se izbjegle ozbiljnije posljedice i kriza. Tvrdnja gospodina Ercega iz intervjua kako se kamate u MKO nece smanjivati, pri tome se jos govori o protivzakonitom dogovaranju izmedju MKO o visini kamatne stope, su samo jedan od primjera bahatosti i odsustva bilo kakve veze sa stvarnoscu tako karakteristicne za poslenike carobnog svijeta mikroreditiranja.
Ne smijemo zaboraviti da kad su MKO u pitanju govorimo o sektoru u kojem je u aktivi zarobljena gotovo jedna milijarda KM i da je pri tome cijeli taj sektor bio potpuno izvan domasaja regulatorne vlasti i ocito je da pregaoci na tom polju zele da se ta bajka nastavi…
Lijepo je procitati i vidjeti da se neko toliko razumije u ovu temu.
Nemam neke direktne veze sa MKO ali moram da primjetim da za dosta navedenog ipak nisi u pravu.
Čovjek vam je lijepo naveo način na koji se kreira kamata. Tu nema laži, nema prevare. Znači: cijena izvora + operativni troškovi + marža= cijena kredita. Šta je tu čudno? MKO su krajem prošle godine (zbog finansijske krize) bile prisiljene da sredstva pozajmljuju po 9% od medjunarodnih investitora + operativni troškovi od 8-9% + minimalna marža daju kamatu od skoro 20%. Znam da ima i MKO koje kredite naplaćuju čak i po 30% godišnje i više i slažem se da takve treba sankcionisati.
Što se tiče koristi za državu o kojoj pričaš većina ekonimista se slaže da je ona velika. U vremenu kada banke nisu htjele ni da pogledaju nekog ko ne radi na budžetu, MKO su pomagale razvoj malog biznisa i poljoprivrede. Slažem se da postoji i odredjen broj nenamjenski utrošenih kredita ali toga ima i u bankama i nije samo BH bolest. Moram još da naglasim da sve MKO nikada nisu mogle da iznesu iz drzave ni marku ostvarene dobiti i sve je ponovo reinvestirano u kredite. Sa novim zakonom će sve MKO koje se registruju kao privredna društva morati da plaćaju porez.
Udruzenje potrosaca ne mora da traži od drzave da klijenti MKO dobiju tacan otplatni plan (sa glavnicom i kamatom) jer to dobijaju zadnjih godinu dana.
Što se tiče primjera iz Gruzije on nije primjeren našem području i takva MKO nikada ovdje ne bi uspjela. Mi u BiH bi na takvu MKO gledali kao na neku neozbiljnu instituciju koja hoće da nas prevari.
I na kraju, zašto ne popričate sa nekim od MKO klijenata i vidite kako su uspjeli u životu sa ovim kreditima? Ja jesam, jer se bavim istraživanjem tržišta. Oni su većinom zadovoljni i planiraju da i dalje saradjuju sa MKO. Negativni komentari dolaze većinom od onih ljudi koji su se svojom greskom prezadužili i sada ne mogu da vraćaju kredite.
Ponavljam da ima MKO koje imaju neopravdano visoke kamate ali mislim da generalizovanje nije ok.
Pozdrav
Ana ne slazem se iz vise razloga:
1. U svakom civilizovanom drustvu potrosaci su zasticeni i strogo se vodi racuna o zastiti potrosackih prava i interesa. U slucaju korisnika kredita MKO u najvecem broju slucajeva ( 95%) ti ljudi ne znaju ni jedan drugi podatak osim iznosa mjesecne rate, dakle ne znaju nista o proizvodu koji su “kupili” a pogotovu ne znaju da se njihov kredit kojim su kupili ves masinu i/ili polovan auto u MKO knjizi kao polovni.
2. Sa aspekta MKO uopste nije opravdano “prodavati’ kredite samo zato jer ih ljudi traze. Sve MKO imaju osnivace, donatore i kreditore koji su im postavili vrlo strogo definisane ciljeve i krediti se mogu i trebaju davati samo ciljanoj populaciji i to iskljucivo za ugovorom predvidjene svrhe. Znamo da se to u praksi desava i zbog toga trpe svi.
3. Visoke kamate na kredite u MKO se opravdavaju ( ovo govorim na bazi izucenih teorija i kontrola i analiza MKO koje sam obavljao na terenu u BiH, Kosovu, Albaniji, Gruziji…) frazom da se na taj nacin finansiraju troskovi stvaranja kredita u udaljenim podrucjima. Kod nas tih troskova nema jer vecina MKO ima po 40-tak kancelarija sirom BiH i visokim kamatama se finansiraju troskovi otplate kredita kojima su MKO kupovale poslovne prostore, automobile, kompjutere, namjestaj i finansirale gap-ove kad mozda nije bilo dovoljno novca ni za plate.
Suma sumarum nase MKO su teza anomalija u svijetu mikrokreditiranja i nacin na koji rade predstavlja poraz koncepta “banke za siromasne”.
Nadalje moja teza je da bi drzava ( regulatorna vlast za ovaj sektor ne postoji) i potrosaci svojim ponasanjem trebali da izdejstvuju da barem uz ugovor dobiju tacan otplatni plan gdje su jasno iskazane glavnica i kamata.
O rezultatima poslovanja, tacnosti i pouzdanosti finansijskih izvjestaja neki drugi put.Sada samo komentar na izjavu iz intervjua da “nema monopola u MKO sektoru”. Pravni standard u svim antitrustovskim zakosnima ( kod nas antimonopolskim) svijeta je da je zabranjeno i “dogovaranje o cijenama”. Ako su u svojoj asocijaciji mikrobankari razgovarali o kamatama i odlucili/dogovorili se da ih nece snizavati to je klasicno monopolsko/trustovsko ponasanje i potrosaci bi trebalo da ih tuze nakon ovog intervjua.
Za kraj jedno pitanje svima: Da li su MKO na nas nacin ( drzavi se plati 0% poreza) dobri korporativni gradjani?
Sve što možete prodati, u ovom slučaju (kreditini proizvod), pri tom ima konstantnu tražnju i ostvaruje profit, je, sa aspekta onoga ko to nudi(MKO) potpuno opravdano…a ostalo je problem kupca…(klijenta)
Slazem se da su kod MKO kamate previsoke. Njihove zrtve su upravo stari i neobrazovani klijenti koje ne mogu da izracunaju koliko ce ustvari da vrate. Evo primjera, moja komsinica ja uzela kredit 3000 KM u MKO, obrada je kostala 50Km i na pice je morala dati 50Km kako bi joj se ubrzao kredit, znaci dobila je na ruke 2900. Mjesecna kamata je bila 3%, o godisnjoj kamati joj nisu ni pricali niti stoji u ugovoru. Rata joj je bila 320Km, sto znaci da je u 12 rata vratila 3840KM. Po tom izracunu ona je vratila 32.5% u odnosu na glavnicu, ali ona nije koristila kompletan iznos u otplatnom periodu, vec je pocela sa vracanjem prvi mjesec, pa tako da preracunata kamata iznosi 64%.
Moj Ager Publicus!
Najveće zlo ovom narodu, stanovništvu upravo su donijele ove MKO. Došle su upravo ovdje sa tim srestvima da ih plasiraju u (ne)profitabilne-projekte, sa zelenaškim kamatama. Upravo pojednostavljenost-lak pritup kreditima -lažnim) je maska za visok profit.
Pozitivno je što ste Vi iznijeli neke parametre, a najveća je lakdrdija, da je primjera radi tzv. MKO ”Mikrofin” registrovan i bavi se čime ste nabrojali, a suština je suprotna.
Znam, da je po Zakonu koji reguliše rad MKO nadležna Agencija za bankarstvo, nažalost koja ne radi svoj posao.
Predlažem, da nadležna institucija izvrši kontrolu rada MKO poslovanja tj. plasmana kredita u projekte koje oni ”lažu”, tvrdim da minimalno 70% kredita nija odobreno i utrošeno namjenski, ništa u tom pogledu ne rade MKO, samo rade njihovi referenti-utjerivači dugova, i valiraju mjenice.
Vjrujem da u pravnoj državi ove kvazi-firme bi propale-obustavljen bi im bio rad treći dan. Nažalost, kakva država takav i tretman i ovo što rade to im se dozvoljava.
Znam, stotine projekata-kredita u aplikaciji klijenta, koji nikada nije namjenski utrošen. To je suština problema. Liberalan postupak za kredit, a posle samo žirante za glavu. Iluozorno je dalje pričati i pisati.
Želim komentar od MKO da im ja navedem i da me imenuju u neku komisiju namjenski dodjeljenih i plasiranih sredstava-kredita i njihova kontrola, iako u ugovoru to lijepo stoji. Sve su lažne konstatacije njihovih službenika o navodinm projektima klijenata. Nemaju ljudi parče zemlje, apliciraju za 100-1000 ovaca, niko ništa ne kontroliše, a oni navodno daju podsticajna sredstva sa kamatama od preko 29%.
to je stvarna kamata, pustite priču neku od 10-tak %.
Ojkaca bahatosti, gluposti i pohlepe.
Da podjemo od kraja: Mora li bas svaki “bankar siromasnih” ziviti u iluziji da ce koliko sutra postati “pravi bankar”? Pitanje za intervjuisanog glasi: Sta tvoji klijenti dobivaju time sto ce Mikrofin postati 30 i neka banka po redu u BiH? Koliko vremena bi takva banka mogla opstati ?Kako ce dojucerasnji vrtioci volana i lovci na babe kojima treba kredit za kravu i svercere koji imaju sjajnu ideju za novu kolekciju kineske robe postati kreditni referenti koji ce stvarati dobre kredite uz to i sa dobrim obezbjedjenjem? Kako ce MKO savladati ostale bankarske poslove: platni promet, medjunarodna placanja, karticno poslovanje, dokumentarno poslovanje? Koliko ce novih ljudi trebati zaposliti da bi se stvorio samo kostur buduce banke? Sto se tice zakonskih prepreka za transformisanje u banku – odakle ce doci novac za uplatu temelnog kapitala od KM 15 miliona?
Prostora za snizavanje kamata ima i te kako ali izgleda da se one ne snizavaju izmedju ostalog i zbog pritisaka investitora iz zapadne Evrope koji su pomenuti u tekstu. Nije jasno na sta se odnose troskovi od 8% ali MKO su notorne po neopravdano visokim troskovima i razbacivanju para. Sto se tice izvora finansiranja sta je sa desetinama miliona poklonjenih sredstava ( grantovi) i zadrzane dobiti sto je sve plasirano u kredite koji se svakodnevno otplacuju? Razlog zbog kojeg je kamata od kreditora 7-8% je najvjerovatnije taj sto je rizik vezan za plasmane MKO veci zbog slabe kontrole troskova, velikih marzi i rezultata poslovanja koji su ispod standardno projiciranih.
Primjer iz vlastite prakse: MKO u Gruziji posluje u glavnom gradu i satelitiskim uredima u jos dva manja grada svaki 50-tak kilometara udaljen od prestolnice. Satelitski uredi posluju tako sto osoblje zaduzeno za njihov rad ide 2 dana u sedmici i u iznajmljenom stanu koji sluzi kao kancelarija odrzava sastanke sa klijentima i potencijalnim klijentima, prikuplja zahtjeve i tsl.Kirija za jedan stan je 13 USD a za drugi 18 USD mjesecno. Potrosi se jos gorivo i nesto struje. Svi ti troskovi su ugradjeni u kamatu i daleko su ispod 8% spomenutih u tekstu. Prevedeno na nase uslove troskovi svih automobila, kompjuterske opreme, iznajmljenih i kupljenih posl. prostora jedne MKO su ugradjeni u kamate ljudima koji tek sada uzimaju kredite.
Voli bih da cujem prijedloge ostalih citalaca kako postupiti sa ovakim kreditorima.