Mićić: AKTA dovodi do rigoroznih ograničenja internet sloboda
23.04.2012. / 13:34
BANJALUKA, Primjena Trgovinskog sporazuma protiv falsifikovanja /AKTA/ nije rješenje za zaštitu autorskih prava na internetu, jer se stvara zajednica koja je izvan tekućih zakonodavnih institucija i dovodi do rigoroznog ograničenja internet sloboda, smatra internet aktivista iz Banjaluke Slobodan Mićić.
Mićić je rekao da ovaj sporazum daje moć internet kompanijama da kontrolišu korištenje interneta, odnosno prenos ograničenja korištenja i na sadržaje koji nisu pod zaštitom autorskih prava, što bi moglo da dovede do stvaranja još jednog paralelnog interneta, za šta postoje tehničke mogućnosti.
On je pojasnio da je prema ovom aktu, dovoljna samo sumnja u nelegalno preuzimanje i korištenje internet sadržaja za primjenu rigoroznih krivičnih sankcija iako za zaštitu autorskih prava postoje institucije kao što su “Vorld Aj pi asosijejšn”.
Prema njegovim riječima, BiH će vjerovatno podržati prihvatanje ovog sporazuma, jer će to biti jedan od uslova za pridruživanje Evropskoj uniji, ali se korisnici moraju upoznati sa ograničenjima koje će to proizvesti.
“Ukoliko BiH ne bude u mogućnosti da odbije ovaj sporazum, rješenje bi bilo da se traže alternativni operativni sistemi otvorenog koda, u kojima je barem slobodno korišćenje softvera”, rekao je Mićić prilikom druženja sa novinarima koje je organizovao Helsinški parlament građana Banjaluka.
On je dodao da je osnovni problem zaštite autorskih prava na internetu tehničke, a ne pravne prirode, jer je tehnološki razvoj prevazišao postojeći poslovni i naplatni model, zbog brzine dostupnosti informacija na globalnoj svjetskoj mreži.
Mićić je naveo primjer velikog sajta za preuzimanje medijskog sadržaja “megaaploud”, na kojem su mehanizmi kontrole preuzimanja zaštićenih sadržaja doveli i do nemogućnosti korišćenja sadržaja čije je preuzimanje dozvoljeno i do zatvaranja sajta.
“Ako AKTA zaživi u BiH postaćemo lako odgovorni za bilo kakvo dijeljenje internet sadržaja, bez obzira o kojem sadržaju se radi”, upozorio je Mićić.
Trgovinski sporazum protiv krivotvorenja potpisan je 1. oktobra 2011. godine između SAD, Japana, Kanade, Maroka, Novog Zelanda, Singapura i Južne Koreje, kojem se početkom 2012. pridružila i Evropska unija, ali još nije stupio na snagu, a odnosi se i na zaštitu falsifikovanja generičkih lijekova.
Današnje druženje sa novinarima organizovao je Helsinški parlament građana Banjaluka u okviru projekta “Iks pres” s ciljem senzibilizacije medija za izvještavanje o marginalizovanim i ranjivim grupama. Srna
Tagovi: aktainternetslobodan micictrgovinski sporazum
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
