Manjak sirovina zatvara radna mjesta
06.11.2014. / 6:20
BANJALUKA, Uprkos povećanju proizvodnje i tražnje namještaja nakon ovogodišnjih poplava, drvoprerađivači upozoravaju da će zbog neredovnog snabdijevanja drvetom biti primorani da otpuštaju radnike.
Lazo Šinik, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS, kaže da i pored toga što je većina firmi u drvnoj industriji i sama pretrpjela ogromnu štetu od poplava, to stanje se nije odrazilo na njihovo poslovanje. Prema njegovim riječima, za devet mjeseci ove godine zabilježen je rast proizvodnje od 12,5 odsto u odnosu na isti period prošle.
Uprkos tim dobrim pokazateljima, on upozorava da zbog smanjene isporuke repromaterijala pojedini proizvođači najavljuju otpuštanje radnika do kraja ove godine.
“Svaki mjesec ove godine je bilježio dvocifrene stope rasta, mada su te stope u mjesecima poplava bile usporavane. Pozitivno poslovanje je rezultat povećane tražnje na domaćem tržištu, radi saniranja posljedica od poplava, ali i rezultat porasta izvoza”, kazao je Šinik.
Nikola Vukelić, vlasnik Drvne industrije “Vukelić”, koja svoju cjelokupnu proizvodnju izvozi na evropsko tržište, izrazio je nezadovoljstvo u poslovanju sa “Šumama Srpske” i istakao da isporuka sirovine od strane “Šuma Srpske” predstavlja veliki problem proizvođačima u RS.
“U ‘Šumama Srpske’ ne poštuju ugovore s proizvođačima, polovinu ugovorene narudžbe ne isporuče, što dovodi do ozbiljnog nedostatka osnovne sirovine”, rekao je Vukelić i dodaje da su isključivo zbog problema s ulaznom sirovinom posljednjih godina bili primorani da otpuste 120 radnika.
Sa druge strane, iz “Šuma Srpske” nam je rečeno da prioritet u snabdijevanju imaju kupci sa većim stepenom finalizacije prema listi koju sačinjava Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS.
Kako navode, do problema u izvršenju proizvodno-finansijskog plana dovele su ovogodišnje poplave i trenutno izvršenje u odnosu na godišnji plan je 78 odsto, dok je izvršenje prema kupcima u skladu sa zaključenim ugovorima na godišnjem nivou oko 70 odsto.
“Osnovni razlog zašto pojedinim drvoprerađivačima nije isporučen veći procenat ugovorene količine jeste konstantan dug za preuzete šumske drvne sortimente tokom cijele godine”, napominju u “Šuma Srpske” i ističu da se drvoprerađivačima iz RS isporučuje na odloženo plaćanje i da često dolazi do prekoračenja ugovorenog valutnog roka, te su dugovanja drvoprerađivača prema “Šumama Srpske” dostigla iznos od nekoliko miliona konvertibilnih maraka.
Takođe, dodaju da su kapaciteti drvoprerađivača mnogo veći i da nemaju mogućnosti da proizvedu veće količine šumskih drvnih sortimenata od predviđenih.
Koliko je drvoprerađivačka industrija važna, govore podaci iz Privredne komore RS, prema kojima je izvoz drvne industrije ove godine veći za 3,70 odsto u odnosu na prošlu i vjeruju da će se trend rasta održati. Vodeća država po uvozu namještaja i drveta je Njemačka, zatim Italija, Hrvatska i Holandija.
Negativan uticaj poplava je najviše pogodio sektor šumarstva, gdje je za devet mjeseci ove godine zabilježen pad za 4,70 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a što je za 10 odsto manje od planiranog rasta.
Kao posljedica ovog pada ističe se pojava klizišta nakon poplava, koja su urušila putne komunikacije. Ako vremenske prilike budu dozvolile, ovaj sektor ima u planu do kraja godine da nadoknadi dio proizvodnje šumskih sortimenata. Nezavisne novine
Tagovi: drvoizborrepublika srpskasanacijevazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
