Capital.ba

Loše vrijeme diglo pijačne cijene

21.12.2011. / 7:50

BEOGRAD, Prvo ozbiljnije zahlađenje proteklih dana dovelo je do izvjesnog poskupljenja na zelenim pijacama u Srbiji, ali pad temperature nije jedini „krivac“.

 

Cjenovne oscilacije kod pojedinih vrsta povrća su, kako se objašnjava, sezonskog karaktera.
– Na pijacama u Srbiji iz nedjelje u nedjelju sve je slabija ponuda domaćih paprika, paradajza, krastavaca, brokule, karfiola, patlidžana i tikvica, zbog čega je uslijedio njihov uvoz, ali i porast cijena – pokazuje istraživanje Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srbije.
Paprika i paradajz, koji su inače na izmaku sezone, prodaju se i za 200 dinara, koliko valja izdvojiti i za tikvice, krastavac salatar, brokulu, celer ili karfiol.
– Zeleniš sa ovakvim cijenama nije za moj džep, sačekaću sezonu kada mu cijena bude pristupačna – kaže Milena Jokić, penzionerka iz Beograda i dodaje da će sada više da pazari kupus, cveklu, luk, krompir.
Na pijacama u Srbiji ima u izobilju kupusa, krompira, crnog i bijelog luka, šargarepe, cvekle i praziluka. Kod tog povrća nema većih cjenovnih oscilacija. Krompir je 30 do 50, a dobra je ponuda i tražnja crnog luka, koji takođe valja platiti oko 50 dinara.
– Pijačni „barometar“ diktira kupovna moć građana, a podaci pokazuju da je za posljednjih godinu dana kupovina u zelenim tržnicama značajno smanjena – ukazuju stručnjaci. – Kod pojedinih proizvoda promet je oboren i za trećinu.
Za razliku od zeleniša koji je u ovo doba godine papreno skup, pada cijena domaćeg voća. Kilogram jabuka sada košta od 40 do 80 dinara. Cijene južnog voća su stabilne, banane najčešće koštaju od 80 do 100, mandarine su i do 110, a limun od 90 pa do 120 dinara. Cijena limuna zavisi od mjesta prodaje, ali i od toga odakle se doprema na tržište.
Manji promet
Promet robe u trgovini na veliko i malo u trećem tromjesečju ove godine, zabilježili su pad u tekućim cijenama od 22,1 odsto, u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku. Pri tome, promet u Srbiji bilježi rast kod trgovine na veliko od 10,9 odsto, a u trgovini na malo pad od 10,3 odsto. Novosti

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!