Lisovolik: Srbija na opasnoj granici zaduženosti
BEOGRAD, Nivo javnog duga Srbije, koji je trenutno znatno iznad 45 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) veoma je zabrinjavajući, izjavio je stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u Srbiji Bogdan Lisovolik.
„Ekonomska istraživanja pokazuju da se s nivoom državnog duga od 40 do 45 odsto zemlje u razvoju, kao što je Srbija, približavaju opasnoj granici zaduženosti“, rekao je Lisovolik za „Politiku“, podsjetivši da većina zemalja u regionu ima znatno niže javne dugove.
Lisovolik smatra da bi Srbija, „da bi smanjila rizik od krize javnog duga, trebalo odmah da usvoji plan mjera uz pomoć kojih će, na srednji rok, javni dug vratiti ispod zakonskog limita, ali i da se uvjerljivo pridržava tog plana“.
Na pitanje šta bi trebalo da budu prve mjere nove vlade, Lisovolik je odgovorio da je „važno da se usvoji realističan i štedljiv rebalans budžeta, ali i srednjoročan plan za smanjenje javnog duga, kao i paket koraka koje treba preduzeti za postavljanje temelja za zdrav ekonomski rast“.
Govoreći o prijedlogu mjera Fiskalnog savjeta, Lisovolik smatra da ih treba „ozbiljno razmotriti, ali da mogu da se predlože i drugačija rješenja“.
„Fiskalni savjet je nezavisna i profesionalna institucija i kao takva se mora zaštititi i njegovati. Rekao bih da su dobro počeli. Strogo primijenjuju Zakon o budžetskom sistemu. Svi najvažniji dokumenti i izvještaji Fiskalnog savjeta mogu se naći na internetu, gdje su dostupni široj javnosti“, kazao je Lisovolik.
On je rekao da bi „buduća ekonomska politika trebalo da uzme u obzir najnovije trendove, mogućnosti za finansiranje deficita i vladine prioritete“.
„Ali, sva djelovanja treba da budu zasnovana na realnosti. Inače, kreatori ekonomske politike mogli bi da ostanu na repu događaja u veoma neizvjesnoj situaciji na globalnom tržištu“, dodao je Lisovolik.
On smatra da je korišćenje rezervi Narodne banke Srbije za podršku ekonomskom rastu opasno po finansijsku stabilnost i odvraća pažnju političara od mjera koje zaista mogu da utiču na stimulaciju ekonomskog rasta.
„Narodna banka Srbije može s vremena na vrijeme u tom procesu da igra sporednu ulogu, pod uslovom da ne ugrožava svoj osnovni cilj, a to je inflacija, a takođe i drugi cilj – finasijsku stabilnost“, rekao je Lisovolik.
Na pitanje da li je mandatar nove vlade Ivica Dačić, koji je ranije izjavljivao da MMF nije dobrodošao u Srbiji, dobrodošao na vrata MMF-a, Lisovolik je odgovorio: „Spremni smo da razgovaramo sa onom vladom koja je spremna da razgovara sa nama“. Tanjug
Povezane vijesti ...
Cvjeta crno tržište duvana
BANJALUKA, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH zatražila je hitan sastanak sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede ...
U stečaju 14 firmi istočne Hercegovine
TREBINJE, Pred Okružnim privrednim sudom u Trebinju su u prva četiri mjeseca ove godine pokrenuta 23 postupka likvidacije ili o...
RS suvlasnik Bobar i Balkan Investment, a uskoro i Nove banke
BANJALUKA, Republika Srpska je postala suvlasnik dvije banke i jedne osiguravajuće kuće. Investiciono-razvojna banka je po nalo...
Vučić: Noćne more zbog srpske ekonomije
BEOGRAD, Prvi potpredsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da ima noćne more zbog stanja u ekonomiji. On je nave...
Podrška opštine Kotor Varoš stranim investicijama
KOTOR VAROŠ, Plan da broj nezaposlenih osoba na području Kotor Varoša do 2015. godine bude smanjen za 20 odsto u cijelosti će b...
Otvorena prva filijala „Sberbanke“
BANJALUKA, U Banjaluci je danas otvorena prva reprezentativna filijala "Sberbanke", čija je ukupna aktiva oko 530 miliona KM. ...
