Capital.ba

Lejla Rešić: Opštine prihvatile »rezanje« naknada

05.08.2013. / 6:25

resicBANJALUKA, Lejla Rešić, ministar uprave i lokalne samouprave RS, kaže da su očekivali veći otpor lokalnih zajednica kada je u pitanju Zakon o statusu funkcionera lokalne samouprave, ali do njega nije došlo.

Ona ističe, iako su tim zakonom djelimično smanjena primanja odbornika i funkcionera i ukinute neke funkcije, da je čak bilo i zahtjeva da funkcija potpredsjednika skupština opština bude volonterska.

“Postigli smo veliki stepen saglasnosti sa Savezom opština i gradova RS, a lokalne zajednice su svjesne situacije u kojoj se nalaze. Većina ih je smanjila cijene rada, ograničila odborničke paušale i većina ih je počela na neki način primjenjivati. Bilo je mišljenja da je prerigorozno ono što predlaže zakon, ali bilo je i radikalnih razmišljanja. Ideja je da budu ujednačene odborničke naknade, jer je tu zaista šarena situacija, ali iako su one negdje smanjene, nije bilo većeg otpora”, kazala je Rešićeva.

Ministarstvo je u posljednjih nekoliko mjeseci predložilo izmjene Zakona o statusu funkcionera lokalne samouprave i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Koliko lokalne zajednice prate aktivnosti Ministarstva po tom pitanju?

REŠIĆ: Zakoni koji su na snazi datiraju iz 2003. i 2005. godine i vrijeme ih je mijenjati jer situacija je takva da neke stvari treba definisati. Mislimo da se radi o najvažnijim zakonima i da postoji potreba da se oni mijenjaju češće. Teško se uhvatiti u koštac sa svim problemima i potrebama jer istim zakonom regulišete situaciju u Oštroj Luci i Banjaluci, iako po veličini, strukturi i potrebama nisu iste i ne mogu biti iste. Teško je to pomiriti na jedno mjesto. Za ove zakone postigli smo veliki stepen saglasnosti sa Savezom opština i gradova RS, a najviše smo se bavili radno-pravnim odnosima u lokalnim zajednicima jer smo tu naišli na najveći broj uskih grla. To je dovodilo do velikih tužbi, velikih dugovanja, problema u funkcionisanju lokalnih zajednica. Sadašnjim zakonom mjesne zajednice su definisane jednim jedinim članom, što je nedovoljno i ne daje prostor za bolje organizovanje i učešće građana u lokalnoj zajednici.

Pojedinci su za mjesne zajednice tražili status pravnog lica, hoće li im biti vraćen taj status?

REŠIĆ: Mjesne zajednice su imale status pravnog lica do 2004. godine. Vlada RS je tada uočila da, kada one imaju status pravnog lica, njihovim radom niko ne rukovodi, da nikome ne polažu račune. Često se dešavalo da mjesne zajednice ugovore poslove i radove, radovi se završe, one nemaju prava i sve to na kraju dođe na opštinu, onda imate tužbe, procese itd. Naravno, bilo je primjera gdje je to funkcionisalo besprijekorno, ali s obzirom na to da niko nije imao uvid u sve to šta se dešavalo. Svaka medalja ima dvije strane i zbog nekih svijetlih primjera gdje su napravljene fantastične stvari upravo u tom periodu dok su imale status pravnog lica. Mislim da smo u ovom trenutku našli srednje rješenje, ponudili smo bolji model finansiranja.

Izmjenama Zakona o statusu funkcionera lokalnih zajednica nekima će biti smanjena primanja, biće ukinute i pojedine funkcije. Da li je bilo otpora?

REŠIĆ: Očekivali smo veći otpor, ali ga nije bilo. Lokalne zajednice su svjesne situacije i većina je smanjila cijene rada, ograničila odborničke paušale i većina ih godinama primjenjuje. Bilo je, naravno, mišljenja da je to prerigorozno, ali bilo je i radikalnijih razmišljanja da svi potpredsjednici skupštini budu volonteri. Ljudi su svjesni situacije u kojima se nalaze lokalne zajednice. Ideja je da budu ujednačene odborničke naknade, jer je tu šarena situacija.

Jedan od zahtjeva sindikata bio je i da na neki način budu ujednačene plate zaposlenih u upravi. Radi li se išta po tom pitanju?

REŠIĆ: Ne radi se o ujednačavanju plata, već izradi analitičke procjene radnih mjesta. Osnovna ideja je da napravimo analitiku, što je ogroman posao, jer ako, recimo, imamo blagajnika i zna se šta on tačno radi, treba da izvršimo procjenu i tačno definišemo njegov obim poslova da nam se ne dešava da osobe koje rade isti referat u ministarstvima ili agencijama imaju različita primanja, a isti posao rade.

Kada će biti završena ta analiza?

REŠIĆ: To otvaramo u septembru i potreban nam je sindikat za tu priču. Sa Ministarstvom za pravdu i upravu Srbije pokrenuli smo taj proces i oni sada rade na metodologiji. U septembru ćemo imati sastanak sa njima i vidjeti šta su oni od te metodologije uradili i onda to možemo uzeti kao polaznu osnovu. Planiramo to otvoriti na jesen, ali prve rezultate treba očekivati tek za šest mjeseci, jer u svakom organu uprave imate specifičnih djelatnosti, recimo u Fondu zdravstva postoje različite komisije sa listama eksperata itd.

Godinama se priča o reformi javne uprave. Da li je moguće vidjeti rezultate te reforme?

REŠIĆ: Percepcija javnosti kada govorimo o reformi javne uprave je pomalo pogrešno postavljena. Reforma ne podrazumijeva smanjenje broja radnih mjesta i to je proces u koji je Vlada RS jedina u BiH ušla i ima sve zakone, kao što su zakoni o platama, Vladi RS, matičnim knjigama itd. Nedavno smo uradili analizu svih upravnih predmeta po ministarstvima i o tome koliko smo efikasni.

I koliko smo efikasni?

REŠIĆ: Mislim da smo efikasni. Logično, najviše predmeta je u Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite jer je to najobimniji resor. Prije otprilike dvije godine bilo je u Ministarstvu građevine dosta predmeta, ali sada to nije slučaj. Pratimo situaciju i imamo zaključak da ne zapošljavamo nove ljude, već da svi solidarno na po tri mjeseca damo Ministarstvu rada nekog od svojih službenika jer, ako imate diplomiranog pravnika, treba mu malo vremena da uđe u posao.

Spremni smo za popis

Jesu li završene sve pripreme za popis stanovništva?

REŠIĆ: Većina poslova je na Zavodu za statistiku RS. Imali smo problema sa opštinom Kneževo, koja nije imenovala popisnu komisiju, ali po zaključku Vlade RS, Ministarstvo je imenovalo, jer nismo smjeli sebi dozvoliti da popis, koji smo čekali 20 godina, praktično bude doveden u pitanje zbog neshvatanja kompletnog rukovodstva opštine. Imenovali smo komisiju i zakon prepoznaje kazne za one, da tako kažem, koji opstruišu popis i kazne su do 10.000 KM. Vlada RS je zadužila Zavod za statistiku RS da otvori tu priču i da vidimo na koji način možemo to iskoristiti. Smatramo da je neprimjereno da jedna lokalna zajednica ne sprovodi zakone. Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Lejla Rešić: Opštine prihvatile »rezanje« naknada

    1. opštinar

      Poštovana gospođo Ministar!
      Analizirajte osnovanost ovolikog broja ”malih opština”, a među njima i Oštra Luka o kojoj govorite? Racionalnije bi bilo da se tim ”malim opštinama” u vidu mjesnih zajednica, da veća autonomija, ostave minimum neophodnih usluga koje se pružaju građanima u lokalnim zajednicama, a ostatak se ”utopi u veće opštine”. Takođe treba preispitati i opravdanost broja odbornika u opštinskim skupštinama u svim opštininama u RS, kao i racionalizacija mnogih radnih mjesta u ”komšijskim opštinama”.