Legalizacija otvara put korupciji

22.01.2011. / 9:00

BEOGRAD, U Agenciji za borbu protiv korupcije u Srbiji smatraju da je novi model rješavanja pitanja nelegalnih objekata potencijalno osjetljiv na zloupotrebu i moguću korpuciju.

Pozdravljamo inicijativu Ministarstva da se postupci legalizacije pojednostave i okončaju na efikasniji način, kažu u Agenciji.

Oni, ipak, dodaju da je u procesu javne rasprave o najavljenim promjenama, koje su javnosti predstavljene prije tri dana, potrebno da se naročito obrati pažnja na neka rješenja koja su potencijalno osjetljiva na mogućnosti zloupotrebe.

U Agenciji navode da u tu kategoriju otvorenih pitanja spada mogućnost da se pravo na popust ostvari samo u slučaju zaključenja ugovora s organom lokalne samouprave.

Takođe, u grupu spornih rješenja spadaju i uslovi za ostvarivanje prava na popust na osnovu socijalne ugroženosti, a naročito postupak dokazivanja da je nelegalnom gradnjom vlasnik trajno riješio stambeno pitanje, kao i da na teritoriji opštine na kojoj se nalazi objekat koji legalizuje, ne posjeduje druge nepokretnosti.

Sporna može da bude i pretpostavka da su suvlasnici saglasni s postupkom legalizacije ukoliko joj se nisu izričito usprotivili, ističu u Agenciji.

Na mogućnost korupcije potencijalno može biti osjetljiv dio procedure kojim je predviđeno da se organu lokalne samouprave povjeravaju poslovi pribavljanja neophodne dokumentacije, budući da nije riječ samo o dokumentima koje izdaju državne institucije, već i o onim koje izrađuju privatne firme.

Posebno je problematična mogućnost da organ lokalne samouprave angažuje privatne firme za izradu projektne dokumentacije, odnosno tehničke izvještaje, čiju valjanost u kasnijem postupku legalizacije on sam cijeni, naglašavaju u Agenciji i dodaju da očekuju da će potencijalno osjetljiva mjesta na koja ukazuju biti regulisana na način koji ne ostavlja prostor za korupciju.

U toj instituciji ističu da je teško dati stručno mišljenje na osnovu prezentacije, koja je objavljena na sajtu Ministarstva za životnu sredinu i prostorno planiranje, ali naglašavaju da će detaljnija analiza biti urađena kada Agenciji bude dostupna zvanična verzija prijedloga.

Procedura za legalizaciju, inače, sadrži „sedam koraka“, a do saplitanja, čak i pod uslovom da lokalna samouprava preuzme vođenje tog postupka za račun građana, može da dođe već na prvom jer je u startu neophodno riješiti pravni osnov za vlasništvo nad zemljištem na kome je objekat izgrađen.

Stručnjaci ističu da je to u velikom broju predmeta najslabija karika jer bar trećina spornih situacija ne može da se riješi bez suda, a tu ubrzanja procedure nema.

Sljedeći stepenik je izrada geodetskog snimka, koji rade privatne firme, a na osnovu tog dokumenta vrši se ucrtavanje u Geodetskom zavodu, koji će, po izjavi ministra Dulića, sniziti cijenu te usluge i do 70 odsto za one koji su sa lokalnom samoupravom sklopili ugovor o pribavljanju dokumenatcije.

Na četvrtom stepeniku traže se dokazi o priključenju na mreže javnih i komunalnih preduzeća, a tu će kao validan papir biti prihvaćeni i računi za struju, vodu ili telefon. Svi ti dokumenti osnov su za izradu tehničkog izvještaja, koji sadrži i idejno rješenje objekta, a rade ga privatne projektantske kuće.

Tek na šestom stepeniku ide plaćanje jer se tako formiran predmet predaje opštini, a kada se u direkciji za izgradnju uplati nadoknada za legalizaciju, podiže se građevinska i upotrebna dozvola što je osnov za uknjiženje imovine. Interesantno je da od svih šaltera koje je u ovom postupku trebalo savladati, gotovo da nije bilo građanina koji je imao problem da nelegalan objekat prijavi za priključenje na struju, vodovod, PTT mrežu ili za dobijanje kućnog broja.

Na osnovu toga, vlasnici su plaćali račune i porez, a da im niko nije tražio dokaz o vlasništvu. Danas