Kvadrati drže cijenu

Objavljeno: jul 28. 2009. 08:15

stanoviBANJALUKA, Nakon što je globalna ekonomska kriza dovela u pitanje poslovanje mnogih građevinskih preduzeća u Republici Srpskoj, posljednjih dvadesetak dana optimizam se počeo vraćati među njihove vlasnike. Naime, potražnja za stanovima, ali i njihova prodaja, znatnije se povećala, što je mnoge građevince podstaklo da cijene stanova vrate na raniji nivo
Direktor i vlasnik preduzeća „Aragosta invest“, Veljko Jarić, kaže da se ovom preduzeću javilo mnogo kupaca s namjerom da pazare, iako cijene kvadrata nisu spuštali.
- To su uglavnom kupci iz inostranstva, ali i domaći kupci koji su zainteresovani za povoljne stambene kredite Investiciono-razvojne banke RS. Kada je naše preduzeće u pitanju, nismo obarali cijene stanova, pa se one kreću od 2.500 do 2.800 maraka po kvadratu s PDV-om – rekao je Jarić i napomenuo da su već dovoljno stanova prodali kako bi mogli da grade nove stambene objekte.
Gradnja bi trebalo da počne krajem jeseni, a kakve će cijene biti zavisiće od tadašnjih prilika na tržištu.
- Čini se da je najgore vrijeme prošlo i da nam slijede bolji dani. Potražnja za stanovima još je velika što nas ohrabruje – smatra Jarić.
Vedran Savić, direktor Investicionog preduzeća „Bewo“ d.o.o., kaže da su i do sada bili zadovoljni potražnjom.
- Trenutno u Banjoj Luci radimo na projektu „Bewo River Apartments“ na obali Vrbasa, a naši kupci prepoznaju kvalitet gradnje i nivo opremljenosti, tako da s prodajom nemamo problema. U posljednjih nekoliko sedmica potražnja je porasla, što je posljedica i pozitivnih informacija o globalnom ekonomskom oporavku, ali i akumulirane potražnje u vrijeme dok je tržište slabo radilo. To je uslovilo i blagi rast cijena na tržištu – kaže Savić i napominje da preduzeće „Bewo“ u posljednje vrijeme nije mijenjalo cijene, ali ta mogućnost nije isključena.
Da se stanovi posljednjih dana bolje prodaju, potvrdila je i vlasnica Agencije za prodaju nekretnina Senka Gatarić, dodajući da se uskoro može očekivati i povećanje cijene kvadrata.
- S obzirom na to da se većina građevinskih preduzeća nije upuštala u nove investicije zbog krize, potražnja za stanovima u odnosu na ponudu mnogo je veća. Takva situacija mogla bi dovesti do rasta cijena stanova – kaže Gatarićeva.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT zadužen za građevinski sektor Nebojša Balaban smatra da je činjenica da tržište polako oživljava rezultat optimizma koji se vratio među građane.
- Samo saznanje da je kriza u svijetu prošla i da slijedi oporavak uticala je i na psihu domaćeg stanovništva. Kada vjeruju da slijede bolji dani, lakše se odlučuju na kupovinu stanova. Osim toga, gubi se i strah kada je u pitanju kreditno zaduživanje – rekao je Balaban i napomenuo da će se, obnavljanjem tržišta, oporaviti budžet RS, u koji se iz građevinskog sektora slivaju znatna sredstva. Fokus

Objavljeno u kategoriji TRGOVINA | Pregledano:  725 put(a)
Ključne riječi:  

Povezane vijesti ...

51 komentara za “Kvadrati drže cijenu”   |  Ostavite komentar

  1. bety trnina , maj 25. 2012 u 21:42

    smijeh do suza!

  2. Slatki Dom , novembar 17. 2011 u 17:36

    Agenciji za nekretnine Slatki Dom hitno potreban veci broj kuca, zemljista, stanova i poslovnih prostora za iznajmljivanje i za prodaju!! [email protected] Telefon: +387 (33) 20 65 62 Fax: +387 (33) 21 83 47 GSM: +387 (062) 26 16 45 www.slatkidom.com www.slatkidom.com

  3. gari , septembar 20. 2011 u 11:29

    ma gluposti,i price za malu djecu

  4. pero1 , jun 25. 2010 u 02:25

    Toooo JARICU!

  5. divna , januar 18. 2010 u 01:11

    Da,tako je ,istina je sto Mara tvrdi. Kriza na zapadu je mnogo veca nego sto se i plasira u javnosti. U vrijeme kada je Liberalni kapitalizam dozivjeo bankrotsvo,nisu jos nadeni mehanizmi kako da to savladaju. to je spiralno zlo i posto u Rs nema osmisljene Ekonomije niti gradevinske i politike stanovanja to je za ocekivati jedan zastoj na duzi rok. Takoder nova podjela svijeta je da siromasni budu jos siromasniji(citaj... Kredit je dobar sluga Los Gospodar),Jeste slazem se sa komentarima tamo vlada Grdevinska Mafija,oni su povezani svi sa pupcanim vrpcama,od gradevin dozvole do banaka. to su sve isti ljudi koji su pokrali sve sto se moglo pokrasti zadnjih 2o godina.Sto se tice staniva u Britaniji (morgage) to je veoma Kompleksno pitanje jer nije to tako kako ovi napisu, Ovdje su cijene oko 2000 funti po kv sto zavisi od regije do regije.A uslovi da neko dobije kredit je da ima dobar posao, a sada su velika otpustanja,tako da nije bas lako.Concil tj drzavne kuce i stanovi ,mora se ispuniti hiljadu aplikacija. zatim staro stanovnistvo prelazi u jednosobne apartmane u zgradama gdje imaju i kucnog doktora i osobe koje se brinu za njih.I sve to sto komentatori navoda je tacno cijene stanova nisu rezultat slike na terenu.(svako je davao u starom sistemu7% od bruto LD za stambenu izgrdnju)tako da se razvijalo postepeno finansiranje i investiranje.Pa ja vas samo pitam, gdje su tolike pare od otkupa stanova?Nego ,vjerujte mi na rijec,ako imate 25 i li 35,puno radite da napravite pare,za start i dovoljno je za pocetak mali stan. Kriza nece lako izaci a kredit jos omca oko vrata. pozdrav

  6. Mara , septembar 16. 2009 u 20:27

    Kakva demagogija BLAGI rast cijena koje su i onako daleko od realnih te se odrzavaju vjestacki i odavno su dostigle evropski nivo. A posebno nase oporezivanje.. gdje se to porez placa kada se stan kupuje? Pa valjda onaj koji prodaje ima zaradu i na to treba platiti porez ane onaj koji se zaduzuje sa 10 % kamate!! Kriza prosla , a gdje to??? Na zapadu nema nikakvih informacija o tome da je recesija prosla. Racuna se da bi se eventualno mogao zaustaviti negativni trend. Rast ekonomije, i kada prodje recesija, ce biti jako nizak te ni za 5 godina se nece vratiti na nivo iz 2008. Veliki broj ljudi jos uvijek ostaje bez posla svakim danom...

  7. izbjeglica , septembar 16. 2009 u 18:27

    Drugi dio price je sledeci, po cemu je Banja luka atraktivnija od Prijedora, ako znamo da se svaki treci dan jedna od kancelarija zatvori i preseli u Sarajevo, sto tezi sledecem, Banja Luka, lijep grad, velik, bez privrede,sa gomilom sirotinje na jednom mjestu, mada studentski grad u kojem mladi studenti koji su dosli sa sela jedva cekaju da zavrse studije i odsele se negdje, a gdje, pa bilo gdje, tamo negdje je sigurno bolje jer ovdje ne moze biti gore.

  8. izbjeglica , septembar 16. 2009 u 18:17

    Auuu, sve moj do mojega. Kakve budale, pa sta ovi ljudi misle da ce covjek morati raditi godinu dana za kvadrat stana, a njive na 20ak km od grada nece nitko ni dzabe. ljudi ovo je propast, kriza tek slijedi, sledece godine bice gladni ljudi, a Jaric ako vec prodaje ove stanove pametnije bi mu bilo da novac ulozi u proizvodnju zitarica da ljudi imaju sta jesti sledece godine. Pre dva dana sam dosao iz inostranstva, ljudi, gore je haos, ostaje se bez posla, nekolicina ljudi koje poznajem odlucilo se vratiti u rodne krajeve i sa ustedjevinom misle pokrenuti nekakvu proizvodnju a ne kupovbati od nepismeni ekonomista stanove(sa zlatnim sipkama u betonu). Izjave politicara koje obmanjuju narod da se izlazi iz krize namjerno se plasiraju kako bi ohrabrili i ovo malo sirotinje da potrose zadnju marku u jedan od njihovih prijekata. Ja nisam pesimista, samo govorim na osnovu saznanja i cinjenica.

  9. Alto , septembar 7. 2009 u 22:56

    Cijene stanova su definitvo naduvane, iza svega stoji gradjevinska mafija u Banjaluci koja ima podrsku gradonacelnika Banjaluke. Svi se drze zajedno, i niko nesmije da spusti cijenu ili je gotov. U Beogradi i Zagrebu se mogu naci jeftiniji stanovi u odnosu na Banjaluku. Sve je to mafija, i to gradi nekolicina ljudi u gradu koje drze lobi na nekretninama. Kad bi dosao neko sa strane da gradi stanove i pokusao da snizi cijenu unistili bi ga. Cijena realno treba da je ispod 2000 KM po m2. Treba se naci neko ko ima muda i izgraditi naselje sa 10 zgrada i spustiti cijenu da vidite kako ce svi onda da je spuste, ali to je jednostavno nemoguce. Citav grad nam je korumpiran i to je cinjenica i to ce izgleda uvjek i biti.

  10. Sapatero , avgust 6. 2009 u 07:52

    Hose Luis Rodriges Sapatero

  11. Allende , avgust 5. 2009 u 14:39

    O kom Zapateru je rijec , kad mi objasnite dacu vam interesantan komentar jer sam u Spaniji , poznajem i Spaniju i Srbiju vrlo dobro. Hvala

  12. Sapatero , avgust 5. 2009 u 13:53

    Izvinjavam se, jesam malo pretjerao...

  13. clumsy , avgust 5. 2009 u 12:56

    @Sapatero molim te da ne navodis tako populisticke izjave kao sto je procjena broja stanovnika u RS 2050.sta zelis sa tim postici?kladim se da za te cifre ne postoji izvor podataka jer niko normalan nije mogao tako nesto da izracuna!RS ce 2050., u slucaju da ne bude ratnih pustosenja, neke brutalne epidemije ili mozda nesrece u nekoj nuklearnoj elektrani u komsiluku i ako se zaista pokaze na popisu da RS ima samo 1,255 miliona, imati u najgorem slucaju najmanje 1 milion stanovnika, to je ono najpesimisticnije!!!

  14. Sapatero , avgust 5. 2009 u 11:22

    Članak u Fokusu je očigledno naručen, i dobro plaćen, vidi se iz aviona. Državni intervencionizam je ovdje neophodan, i ne treba bježati od toga budući da su različiti primjeri već uveliko u praksi kod nas, npr.: određivanje cijene gradskog prevoza u BL. Poznato mi je da je u proceduri i Zakon o regulisanju cijena, a i Zakon o državnoj pomoći, budući da na državnu pomoć EU ne gleda blagonaklono, pa postoji određena regulacija, kad se dozvoljava i pod kojim uslovima. Postavlja se pitanje: kako državne institucije mogu nešto preduzeti kad je stanogradnja u pitanju, tim prije što od cijene rješavanja stambenog pitanja direktno zavise vrlo važni parametri: zadržavanje mladih ljudi na ovom prostoru, natalitet i planiranje porodice?! 2050.god. - optimistična procjena - RS će imati oko 600.000 stanovnika, pesimistična - oko 450.000, kako podsticati natalitet?! Pitanje je i u tome da li ograničenja i usmjeravanja u stanogradnji neminovno upućuju na voluntarizam, kao ideologiju i praksu komunizma, ili mogu biti u vidu osmišljenog intervencionizma i regulatornog usmjeravanja te sistema nadzora u uslovima tržišnog načina privređivanja? Kako možemo uočiti jasnu granicu između gradnje stanova za porodice poginulih boraca, gdje je Vlada RS investitor, tj. naručilac posla za izvođače radova na tenderu, i prodaje stanova namijenjenih prioritetnim grupama stanovništva od strane IRB RS ili lokalnih zajednica kao investitora izgradnje?! Mislim da ovdje odlučujuću ulogu trebaju imati lokalne zajednice, jer nije svugdje isto: u BL je prodaja stanova namijenjenih prioritetnim grupama stanovništva povezana sa povećanjem nataliteta i mogućnošću da prosječan mladi bračni par može da kupi stan, dok je u manjim sredinama ovo skopčano sa mogućnošću lokalne zajednice da zadrži potrebne mlade kadrove. Kako to izvesti: npr. uvesti kreditnu liniju IRB RS namijenjenu lokalnim zajednicama radi investiranja izgradnje stanova za mlade bračne parove! Oni mladi ljudi koji na konkursu dobiju mogućnost da kupe jeftiniji stan, uzimaju praktično kredit od IRB-a, jer ga IRB-u vraćaju preko privatnih poslovnih banaka. Budući da prema Zakonu o građevinskom zemljištu, lokalne zajednice ne mogu prodati zemljiše osim licitacijom, oni ga praktično uređuju i nakon investiranja izgradnje praktično prodaju kao uređeno i izgrađeno, tako da nema zakonskih smetnji. Lokalne zajednice mogu i da subvencioniraju kupovinu ovih stanova do iznosa do kojeg smatraju da je to potrebno, i imaju na raspolaganju još jedan mehanizam da zadrže kvalitetne mlade ljude na svom području. Efekat smanjenja cijena bi trebao biti očekivan, ali opet vidimo kako se sada cijene drže iako je potražnja pala, što samo dokazuje da su naši građevinci imali visoku akumulaciju u prethodnom periodu, budući da su im marže reda 50-100%. Stan u centru BL investitora+građevinara košta 1600 KM, dokazano!!! Ali jeftine stanove bi mogli praviti i na periferiji, npr. Ada ili Lazarevo. Problem je u tome što nema u ponudi takvih stanova koji bi bili jeftiniji, pa onaj ko hoće u Centar neka plati! Kada bi država uletila u takve poduhvate, još bi podstakla potražnju, jer bi stanove kupili oni koji to do sada nisu mogli (uz povoljan način otplate, npr. slično robnom lizingu), i građevinska preduzeća bi bila na dobitku, jer bi im se povećalo tržište. Ali budale su kratkovide, i ne vide da za 40 godina neće ovdje biti više mladih ljudi, pa neće imati više kome prodavati stanove:-(

  15. lemi , jul 30. 2009 u 11:33

    ja sam za to da kvadrat stana bude 5.000 KM a litra benzina 0,10 KM. nema problema :D

  16. Maestro , jul 30. 2009 u 11:14

    Sa nekim dijelovima prethodnih postova se slazem, sa nekima ne. Sto se tice neodgovarujuce proporcije izmedju visokih cijena stanova i licnih primanja, to 100% stoji. Medjutim, to navodi na zakljucak da je problem u primanjima a ne samo u cijeni stanova. Drugim rijecima, nase cijene stanova su i dalje veoma niske za nekoga ko dolazi sa strane i ima znacajno visa primanja. Ali da se ne udaljavam od tebe jer sam vec naglasio da je extra profit za svaku osudu i vjerujem da ce tu anomaliju trziste polako ispraviti. Ono s cim se i dalje ne slazem je IRBRS gradnja stanova. Neko je spomenuo 10 lokacija u BL. Pa ako jedna osrednja kosta oko 5 miliona KM (govorim o minimalno 40tak stanova po zgradi, taj iznos puta 10 iznosi oko 50 miliona KM a to je vise od ukupnog plana plasmana stambenog fonda IRBRS. 400 novih stanova po nizim cijenama bi znacajno uticalo na povecanje ponude i smanjenje cijena u BL. Medjutim, i dalje se postavlja pitanje, STA sa ostatkom RS?Vjerujem da ste svi svjesni cinjenice da IRBRS nema 300 miliona maraka ili vise da to isto radi po cijeloj RS. Da ne pricam o ljudskim resursima za isto. Ja stalno ponavljam to pitanje, sta sa ostatkom RS ali nikako da dobijem neki odgovarajuci odgovor. Sadasnjim kreditima se bar moze zadovoljiti traznja za finansiranjem na cijeloj teritoriji RS. I jos nesto,ono sto cesto znacajno povecava cijenu stana nije samo gradnja ili ekstra profit vec cijena zemljista. Prijatelji koji su bolje upuceni u taj posao kazu da zemljiste ucestvuju u cijeni m2 stana cak do jedne trecine. Lokacije pored Vrbasa su prodavane po 5 miliona KM i vise. Sto implicira da IRBRS, cak i kada bi poceo da gradi, ne bi mogao znacajno da ponudi znacajno nizu cijenu cime se opet dovodi u pitanje uspjesnost cijelog projekta. I jos nesto, raspitao sam se malo, ako me nisu pogresno informisali, opstine NE mogu da prodaju zemljiste na licitaciji zbog nekog zakona visokog predstavnika kojim se blokira prodaja drzavne imovine. Prema tome, ostaje samo privatni sektor koji je i tu napumpao cijene. S druge strane, preko 1700 ljudi je do sada koristilo usluge IRBRS stambenih kredita i na taj nacin rijesilo stambeno pitanje. Mislim da je to znacajan rezultat te politika koja, po mom misljenju, sigurno donosi vise pozitivnih SOCIJALNIH rezultata, neko predlozena gradnja koja bi naisla na 1000 problema, trajala bi godinama i na kraju donijela upitne rezultate.

  17. Akcionar , jul 30. 2009 u 10:13

    I to je bitno pitanje. Ako je prosječna plata u Njemačkoj otprilike 6 puta veća nego u RS, nema neku tržišnu logiku da stan u Berlinu košta 1,2 puta više (20%) od stana u BL. Pa još reći da tržište formira cijenu i kod nas i kod njih... A kod njih su kirije kudikamo veće nego kod nas. Ko god ima novca, bolje mu je da kupi stan u Berlinu, izda ga pod zakup, sa tim novcem ovdje može uzeti u zakup šta god poželi, i da mu još ostane i za džeparac :)

  18. trojanac , jul 30. 2009 u 09:55

    Cijena nekretnine koju neko može da si priušti, u inostranstvu se računa kao 'godišnja primanja' x 3 ili 4 = 'maksimalna cijena nekretnine' Ako neko zarađuje 24,000KM godišnje, nekretnina koju on može da kupi ne može da košta više od recimo 100,000KM. ---------------------- Dakle, da li je normalno da nekretine u Berlinu budu samo 20% ili 30% skuplje u odnosu na nekretnine u Banjoj Luci.

  19. Akcionar , jul 30. 2009 u 08:36

    Moram odgovoriti Maestru jer mi se neke stvari ne "uklapaju" :) Ne znam ko je spomenuo podršku intervencionizmu? Samo se govorilo o učešću IRB kao investitora u stanogradnji, kao jednom od načina i instrumenata države za regulaciju tržišta. Priče o propalom socijalizmu i isto tako propalom liberalnom kapitalizmu gdje je tržište samo sebi regulator niko nije ni spomenuo. Uostalom, sve države, pa čak i one najliberalnije intervenišu na tržištu kroz npr. vođenje monetarne politike... Sada su sve oči zapadnih tržišta uprte u državu kao spasioca... Govorimo znači konkretno o učešću IRB kao investitora i efektima koje bi to donijelo. Ako jedan npr. Tehnosint d.o.o. Laktaši koji se bavi prodajom motornih ulja i maziva ima kapacitete da bude investitor za 10-ak zgrada u BL, ne vidim zašto taj kapacitet nema i IRB (??). Dalje, ako opština daje na licitaciju zemljište za izgradnju, ko kaže da bi IRB pobijedila? I zašto bi učešće IRB-a uništilo građevinski sektor ako se ona pojavljuje kao poslodavac građevinskim firmama? I zašto je bolje da u npr. Vlasenici zgradu pravi neki lokalni ratni profiter, a ne IRB? O kreditima IRB koji su svakako bolji od bilo kojeg komercijalnog možete vidjeti ovdje: http://www.irbrs.net/Krediti.aspx?id=5&lang=cir Ono što tvrdim je da se daleko veći efekti mogu postići sa istim parama kad bi se IRB pojavila i kao investitor, a ne samo kao kreditor. Neće zbog toga propasti ni komercijalno bankarstvo ni gore pomenuti investitori tipa Tehnosint d.o.o. Samo će se smanjiti njihov ekstra profit koji ostvaruju na štetu građana-kupaca. Što se tiče profita, njega ne ostvaruju građevinari, nego investitori. Dakle, oni su ti koji na tenderu biraju najpovoljnijeg (najjeftinijeg) izvođača radova. P.S. Prije 4 godine sam kupio stan u novogradnji u BL upravo za 1.200 KM/m2. Ubijeđen sam da od tada svi inputi u građevinarstvu nisu udovostručeni (cijena materijala, renti, zemljišta, plate radnicima itd...). Radi se samo o ekstra profitu. Usput, kvalitet koji sam dobio nije nimalo manji od onih u Aleji Centar za koje je tada traženo 1.700 KM/m2. Cijenu znači diktira i naš malograđanski mentalitet, gdje tip iz npr. Glamoča ne smatra gradom sve što je dalje od 100 m od Boske ili Banskog dvora. A takvi i služe za šišanje... Prije nekih 2 godine je stvorena vještačka klima nestašice stanova, kao da će biti napravljeni samo oni čija je gradnja započeta i više nikad nijedan neće biti izgrađen, pa brže-bolje kupuj i ne pitaj za cijenu... Taj balon je pukao i sad je borba za uspostavljanje nekog novog nivoa cijena.

  20. trojanac , jul 29. 2009 u 23:43

    @Maestro "Prvo, trzisni intervencionizam je odlika lijevo orjentisanih, socijalistickih sistema i nikada nikome nije donio nista dobro. Iza te izjave i dalje stojim." ---- Pa SAD i Britanija, kao i ostatak EU, su upumpale milijarde i milijarde dolara, trilione, u svoje nelikvidne banke. Šta je to nego tržišni intervencionizam. Intervenišu direktno i na svome tržištu nekretnina, manipulišu cijenama sirovina (nafta, metali, itd.), cijenama rada, i slično. Što se tiče gradnje zgrada od strane države, to se radi i u Njemačkoj, Švedskoj, UK, itd. Tačno je da mi imamo problema sa ljudskim resursima koji bi to mogli da vode, zato što se "stručnjaci" kod nas zapošljavaju po partijskoj liniji, a ne po svojoj stručnosti. Mislim da niko od diskutanata ovdje nije zagovarao tržišni intervencionizam poput onog u SSSR-u. Što se tiče sukoba marksizam-kapitalizam, vidimo da i kapitalizam nije baš uspješan sistem. Prečesto zapada u probleme, pa ga onda državni organi vade iz gabule.

Ostavite komentar

Email (obavezno)
cptc Molimo prepišite kod sa slike (VELIKA slova obavezna)
Pravila komentarisanja
Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje, ali sve u granicma pristojnosti, svi bezobrazni i uvredljivi komentari se brišu.
Molim da ne dodajete svoje web stranice u sam komentar. Koristite svoje lično ime ili inicijale kako bismo vas bolje upoznali. Vaš prvi komentar biće ručno odobren kako bi spriječili spam, a nakon toga slobodno možete učestvovati. Hvala vam na komentarisanju!