ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Krompir iz BiH preskup za EU

Objavljeno u PRIVREDA

BANJALUKA – Poljoprivrednici iz BiH nemaju puno koristi od dozvole za izvoz krompira u zemlje EU, a što pokazuju i zvanični podaci prema kojima je izvoz ove povrtarske kulture na zanemarivom nivou.Krompir iz BiH preskup za EU

Za devet mjeseci ove godine iz BiH su izvezena 943.954 kilograma krompira vrijednog 203.719 maraka, a što je 700.000 KM manje nego za cijelu prošlu godinu, kada je u zemlje Evropske unije izvezeno 1,43 miliona kilograma, čija je vrijednost bila 900.550 KM.

Većina krompira 2016. završila je u susjednoj Hrvatskoj, u koju su ove godine izvezena tek 1.604 kilograma, čija je vrijednost prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH 1.470 KM.

Kada je ukupan izvoz za ovu godinu u pitanju, on je ostvaren u iznosu od 1,35 miliona maraka, a po vrijednosti najviše je izvezeno u Norvešku (371.889 KM), Crnu Goru (369.653 KM) i Makedoniju (356.183 KM), dok je najznačajniji EU uvoznik bila Mađarska, koja je uvezla 600 tona krompira iz BiH vrijednog 98.358 maraka.

“Prilika vijeka”, kako je to najavljivano 2015. godine kada je stigla dozvola za izvoz, prema riječima onih koji su dobro upućeni u ovu oblast, nije iskorištena iz više razloga.

Prema riječima Brane Mastala, predsjednika Udruženja povrtara RS, u pitanju je klasična računica, prema kojoj se domaći krompir trgovcima u EU nije isplatio.

“Prošle godine njegova cijena po kilogramu je bila 18 feninga, a ove 40, i to je jedan od glavnih razloga, a  trgovce interesuju samo zarada i finansijski efekat. On je ove godine jednostavno bio skup”, kazao je Mastalo.

Pojašnjava kako je na visoku cijenu najviše uticala suša, koja je za 40 odsto umanjila prinose, te činjenica da su zasijane površine pod krompirom znatno manje nego prošle godine, kada su ga brojni proizvođači morali baciti na otpad jer je došlo do hiperprodukcije.

“Procjene su da ga čak neće biti ni za naše potrebe”, kazao je Mastalo.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, smatra kako za krompir iz BiH u zemljamama EU nema mjesta jer one nemaju tradiciju kupovine proizvoda iz južne Evrope.

“Te zemlje imaju visoke standarde i mogu sebi da priušte i skuplje organske proizvode, tako da sigurno gledaju da li neki proizvod dolazi iz Francuske ili iz BiH”, kazao je Marinković.

Dodaje kako je na snazi pogrešna politika uvoza i dozvola za uvoz svih poljoprivrednih proizvoda u BiH.

“Apelovali smo da se uvede sistem reciprociteta, te da se i mi ponašamo prema drugima kao i oni prema nama”, kazao je on i ukazao na potrebu edukacije potrošača o značaju kupovine domaćih proizvoda.

I Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nedavno je priznao kako je dobijanje dozvole za izvoz u zemlje EU bio veliki uspjeh, ali da je propuštana velika šansa jer je BiH jedna od rijetkih trećih zemalja kojima je izvoz odobren.

Izvoz krompira za 2017. godinu

Zemlja izvoza    Količina (kg)     Vrijednost (KM)

Norveška            410.514               371.889

Crna Gora           1.325.000           369.653

Makedonija         1.554.200            356.183

Mađarska            600.000                 98.358

Rumunija            284.600                 75.897

Srbija           293.266                        58.352

Slovenija            44.000                   17.211

Njemačka            13.750                  10.781

Hrvatska             1.604                       1.470

————————————————————–

UKUPNO:          4.526.934           1.359.798

Nezavisne novine

Ključne riječi:  , , , ,

Komentari |


Komentari (0)

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

(obavezno)

Pravila komentarisanja

Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

A- A A+