Capital.ba

Kriza lomi penzije u Srbiji

12.09.2011. / 9:02

BEOGRAD, Debljem čeku se od 1. oktobra nada svih 1,6 miliona penzionera u Srbiji, ali će jesenje povećanje biti sasvim skromno. U Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje Srbije prognoziraju da bi prosječna jesenja povišica mogla iznositi svega – 350 dinara.
– Ako je suditi po sadašnjim naznakama, odnosno po rastu bruto društvenog proizvoda i stope inflacije, onda bi se moglo predvidjeti da će se od 1. oktobra penzije najvjerovatnije uskladiti za 1,4 odsto – prognozirao je i Ivan Mimić, direktor Sektora za finansijske poslove u Fondu PIO. – U ovoj godini smo već imali jedno usklađivanje i ono je iznosilo 5,5 odsto što je bio veći procenat od planiranog.
Prema podacima Fonda PIO, u nekadašnjem Fondu zaposlenih čak 214.132 penzionera prima manje od 20.000 dinara mjesečno, kao i još 11.527 bivših osiguranika samostalnih djelatnosti. Najgore je, već godinama unazad, penzionisanim poljoprivrednicima, pa je tako i ovog avgusta čak 201.400 bivših ratara dobilo čekove sa nižim iznosima od 15.000 dinara. Povišicu od svega 140 dinara dobiće čak 176.652 penzionisana zemljoradnika od njih ukupno 221.420. Još manju će dobiti 22.094 penzionisana poljoprivrednika čija primanja ne prelaze ni 9.500 dinara mjesečno. Skromna uvećanja će dobiti i 122.884 korisnika bivšeg Fonda za zaposlene jer će se njihov ček, u najboljem slučaju, podebljati za 180 dinara.
– Socijalni položaj zaposlenih u Srbiji je katastrofalan. Sa prosječnom platom od 39.000 dinara ne može da se pokrije ni potrošačka korpa, a zamislite kako je tek onda onima koji žive sa 60 odsto te prosječne plate. A upravo toliko primaju penzioneri u Srbiji – kaže Milan Nenadić, predsjednik Saveza penzionera Vojvodine, i dodaje da je standard penzionera u ovoj godini, suprotno svim najavama, još gori nego što je bio u 2010. kada su one bile zamrznute. – Očekivano je da će se odmrzavanjem penzija i njihovim usklađivanjem sa rastom troškova života i procentom bruto društvenog proizvoda, položaj najstarijih poboljšati, ali do toga nije došlo i oni su sve siromašniji.
Uz to, prognozira Nenadić, penzionere čeka još dublja kriza ukoliko na snazi ostane zakonska formula za usklađivanje po kojoj bi se penzije od iduće godine usklađivale sa inflacijom i samo izuzetno sa rastom BDP.
– Prema toj odredbi, povišica bi se računala samo ako BDP prebaci četiri odsto godišnje, a jasno je da su male šanse da do toga dođe. Tako će se ponovo kriza slamati preko leđa penzionera.

Standard sve gori
Bivši radnici javnih i državnih preduzeća su u prvih šest mjeseci ove godine u prosjeku dobijali penziju od 22.832 dinara, što je činilo 62,5 odsto prosječne neto zarade istom periodu. Njihova je penzija, u istom periodu prethodne godine, iznosila 65,8 odsto prosječne plate, pa je tako u 2011. zabilježen pad od čak 3,3 odsto. Isto smanjenje je i kod nekadašnjih osiguranika Fonda za samostalne djelatnosti. Oni su u prvih šest mjeseci 2011. u prosjeku dobijali 22.345 dinara mjesečno što je činilo 61,2 odsto prosječne zarade, dok je lani taj procenat bio 64,5. A penzionisani poljoprivrednici su u prvih pola godine živjeli, u prosjeku, od 8.986 dinara što je tek 24,6 odsto prosječne republičke plate.
Veći rashodi
RepubliČki Fond PIO je za prvih šest mjeseci ove godine, za isplatu prava iz socijalnog osiguranja, potrošio 5,88 odsto više novca nego u istom periodu 2010. Najveći dio novca utrošen je za isplatu penzija, pogrebnih troškova, naknada za tjelesno oštećenje i za pomoć i njegu drugog lica, pa su ove stavke ukupno koštale 213,5 milijardi dinara što čini 88,29 odsto ukupnih rashoda.  Novosti

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!