Kriza drma građevinske firme
10.07.2009. / 0:41
BANJALUKA, Iako je građevinska sezona u punom jeku, građevinci strahuju da, zbog ekonomske krize, uskoro neće imati kome prodavati stanove ili poslovne objekte koje grade.
Potražnja, kažu, nije pretjerano opala posljednjih mjeseci, ali kada potencijalni kupci čuju kolika je cijena kvadrata, brzo odustanu od namjere da pazare.
Veliki je problem, smatraju vlasnici i direktori građevinskih preduzeća, u tome što kupci očekuju da će cijene kvadrata stambenog prostora pasti.
Direktor i vlasnik preduzeća “Aragosta invest”, Veljko Jarić, kaže da ta očekivanja nisu realna, jer kada se u obzir uzmu svi troškovi gradnje, kvadrat u centru Banje Luke ne može se prodati po cijenama nižim od dvije i po hiljade maraka.
– Kada uporedimo poslovanje u prvoj polovini ove godine sa istim periodom prošle godine, evidentan je pad prodaje stanova od 50 do 70 odsto, što je za nas veoma loše. Osim nerealnih očekivanja kada su cijene u pitanju, problem je i slaba kreditna sposobnost građana i njihovo nepovjerenje u banke i promjenjivost kamata, zbog čega se i ne odlučuju da dižu stambeni kredit – smatra Jarić.
Vedran Savić, direktor Investicionog preduzeća “Bewo” d.o.o., kaže da su realne potrebe za stanovima još velike.
– Međutim, tržište slabo radi, ali tražnja koja je postojala prije krize nije zadovoljena. Investitori u ovoj situaciji ili odustaju od planiranih projekata ili ih odgađaju, pa bi se moglo desiti da izlaskom iz krize dođe do znatno veće tražnje od ponude, što će se ponovo odraziti na cijene – smatra Savić i dodaje da su sa aspekta trenutnih projekata mnogi investitori u teškoj situaciji i pred zaustavljanjem aktivnosti.
– Oni su u svojim planovima računali na prihode od prodaje, koji su izostali, a pritišću ih obaveze. To je vrlo opasno i za kupce, jer mogu doći u situaciju da se ponadaju da po veoma malim cijenama mogu da riješe stambeno pitanje, a lako im se može desiti da dobiju nekretninu vrlo lošeg kvaliteta ili, još gore, ostanu bez ičega – kaže Savić.
Član Udruženja ekonomista RS SWOT zadužen za građevinski sektor Nebojša Balaban smatra da je velika prepreka razvoju ove grane strah od krize kod stanovništva.
– Kriza realno i nije toliko prisutna kod nas, ali taj psihološki uticaj mogao bi da je produbi. Građevinarstvo zapošljava petinu stanovništva i, ukoliko dođemo u situaciju da ovaj sektor propadne, za sobom će povući i niz drugih grana. Osim toga, kod nas su prisutna i nerealna očekivanja da se po malim cijenama može doći do kvalitetnog stana, što se takođe odražava na poslovanje građevinskih preduzeća koji u prvi plan stavljaju kvalitet – ističe Balaban i napominje da se samo državnim mehanizmima može spriječiti dubioza u ovom privrednom sektoru, ali i u ostalim.
Ekonomista Stevo Pucar dodaje da se građevinski sektor može oporaviti mjerama koje bi dovele do veće kupovne moći građana, pa samim tim i povećane kupovine stanova. Rješenje vidi u obezbjeđivanju povoljnijih stambenih kredita i smanjenju PDV na stanove.
Radnici “Vranice” u štrajku
Preko 400 radnika nekadašnjeg građevinskog giganta “Vranica” u generalnom je štrajku, jer od novembra prošle godine nisu primili platu, a nekima već 17 godina nije uplaćeno socijalno i penziono osiguranje.
Predstavnici rukovodstva rekli su im da se njihovi zahtjevi ne mogu ispuniti dok se ne proda dio imovine “Vranice”.
U 60 godina postojanja, građevinska firma “Vranica” izgradila je brojne objekte u Sarajevu i BiH, a proširila se i van granica BiH. Fokus
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
Zelim promijeniti krov kuce pa bih molila da mi neko preporuci dobru firmu u Banjaluci.
Ne znam nista kako se krecu cijene a ni koja je firma jeftinija.
Pozdrav
Evo jedne jednostavne računice koja može pokazati koja je realna cijena kvadrata u RS:
Od kada je svijeta i vijeka znalo se da je nikoga ne treba kreditno opterećivati preko jedne trećine mjesečnih primanja. U slučaju naše RS to je za četveročlanu porodicu sa dvoje zaposlenih oko 1500 KM (dvije plate po 750 KM – prosječna primanja u RS). Uzmimo da takvoj porodici treba stan od 55 do 60 kvadrata. Trećina njihovih primanja je 500 KM, i to bi bila najviša,ekonomski održiva, visina rate.
Ako uzmu kredit na 20 godina (240 rata). Ukupno će platiti oko 120.000 KM glavnice i kamate. Uz neku kamatnu stopu od 9% to znači kredit od 60.000 KM. Time dolazimo do cijene kvadrata od 1.000 KM. U svakom slučaju (lokacija, opremljenost stana i ostalo) ne preko 1.300 KM po kvadrantom metru.
a sto ga zovu Felsho?
Brane ti je 1972.godiste i tacno je da ga zovu Felsho. Ljudi koji su isli sa njim u osnovnu i srednju skolu danas se krste kada cuju da je on gradjevinski investitor i preduzimac. Iza njega stoji citava grupa ljudi a on je u toj prici vodonosa, junosa, i samo jednim dijelom partner. Njegovo je da se eksponira, voza skupa vozila i stavlja potpise a sve ostalo je u rukama njegovih hababa iz sjenke.
@zoran
to je jedini pristup, balon moraju da izduvaju investitori, a to bi valjda trebali biti zainteresovani za rješenje stambenog pitanja. Inače IRB je niskom kamatom navukao ljude i omogućio da balon opstane. Da je sve ostalo na komercijalnim kreditima balon bi mnogo ranije izduvao. Toliko o značajnoj ulozi IRB.
Zna li iko koliko godina ima taj Branko Kovacevic?Odakle mu iskustvo u gradjevini?Kako to da sve te lokacije on vrti?
Samo mali komentar u vezi cijene zemljišta od 5.000.000 koje je neko spomenu. Kvadrat stana koji košta 3000 doveo je do astronomske cijene zemljišta a ne obrnuto.
Posle svega navedenog u dosadašnjim postovima volio bih čuti i argumente Jarića, Đurića, raznih vlasnika agencija za promet nekretninama i ostalih koji misle da uprkos svemu cijena kvadrata NE SMIJE padati. Bilo bi lijepo kad bi mogli vidjeti i specifikaciju troškova za gradnju jedne zgrade u BL.
Prije 2 godine je postojala velika tražnja, ali ne i odgovarajuća ponuda, tim prije jer je samo pojedinim odabranim investitorima bilo dozvoljeno da grade, a država ni na koji način nije reagovala da spriječi taj poremećaj na tržištu. Naprotiv, stvorena je “panika” pa se kupovalo i ne pitajući za cijenu što je samo donosilo ogromne profite investitorima. Ako su tada prihvatali zakon tržišta pa u istoj zgradi prije početka gradnje prodavali stanove za 1.900 KM/m2, a pred završetak gradnje i po 2.800 KM/m2, onda neka prihvate da je sada situacija sa tražnjom u fazama izgradnje upravo obrnuta. Neće biti smak svijeta, ako naprave i gubitak…
Vidjeli smo da je sadašnja ekonomska kriza jedan od najvećih, ali nije i jedini razlog zašto bi cijena kvadrata u BL ubuduće trebala padati.
Ono što nismo naveli je novi zakon o porezu na nepokretnosti, a koji stupa na snagu od 01.01.2010. Po njemu će investitori za sve izgrađene, a neprodate stanove plaćati porez u visini 0.5% godišnje, od procijenjene tržišne vrijednosti stana. Sad zamislite da u jednoj zgradi imate 20 neprodatih stanova od po 60 m2 sa procijenjenom vrijednošću od 2.500 KM/m2. To bi iznosilo 15.000 KM godišnje samo za porez. Prema dosadašnjem obračunu plaćao bi svega 480 KM.
Neki će reći da je to sitnica u poređenju sa milionima, ali kad vam stoji novac zarobljen u neprodatim nekretninama i nemate obrt kapitala, onda će vam veći porez biti otežavajuća okolnost.
Akcionar je uveo još nekoliko dodatnih varijabli (prvenstveno demografskih) koje treba uzeti u obzir kada razmišljamo o nekretninanam kao dugoročnoj investiciji.
Kratkoročno treba razmisliti i o amortizaciji i likvidacionoj vrijednosti, ali sam to izostavio radi jednostavnijeg modela računanja i lakšeg shvatanja predočenog.
————-
Zaključak na kraju bi bio da, ako Banja Luka ozbiljno ne poradi na tome da u narednih 10 godina ne postane regionalni privredni centar, barem u jednom sektoru ekonomije, populacija kvalitetnih mladih kadrova će početi ubrzano da se osipa, a cijena stambenog i poslovnog prostora u Banjoj Luci će nepovratno početi da pada.
Ova tendencija će se naročito ubrzati ako BiH ili Srbija uđu u EU. Zašto bi neko iz Gackog, Doboja ili Prijedora došao da okuša svoju sreću u Banjoj Luci, kada to isto može da proba u Berlinu, Beču, Amsterdamu, beogradu, Novom Sadu…
Ovaj kurs urbanog propadanja, kada odu najbolji, najkreativniji i najobrazovaniji će biti nemoguće promijeniti, jer jednostavno neće biti ljudi koji bi promjene donijeli.
Tada možemo očekivati ogromnu ponudu i nikakvu potražnju za stambenim prostorom. Raj za kupovinu jefitinih stanova :((
Kako stvari trenutno stoje, Banja Luka i Republika Srpska sigurnim korakom gaze prema ovoj tmurnoj budućnosti.
@strani ulagač
KRJN je najveći dio od svoje prošlogodišnje dobiti ostvario prodajom objekta Merkatoru u BL, a koji su sami izgradili. Profit u 2009 je mnogo bliže onom iz 2007 i prijašnjih godina. To ipak ne “amnestira” Đurića (direktora KRJN) i kompaniju od ostvarivanja ekstra profita prodajući stanove u naselju Aleja Centar koji su i kvalitetom i sadržajem daleko ispod vrijednosti koja se za njih plati.
Trojanac je dao lijepu analizu alternativnih načina ulaganja u nekretnine. Matematički izračuni su komplikovaniji od gore prikazanih, ali u osnovi daju prilično preciznu sliku. Pored procjene kirije, kamate na kredite i kretanja vrijednosti stana u budućnosti neophodno je uračunati i amortizaciju stana (bez da govorimo o upotrebnoj i likvidacionoj vrijednosti) i procijenjenu inflaciju (sjetimo se koliko je npr. 1.000 KM realno vrijedilo prije 10 godina, a koliko vrijedi sada).
Razmišaljajući o tražnji za nekretninama u BL, uzeo sam nekoliko činjenica:
– kao što je i strani ulagač naveo, broj stanovnika RS se smanjuje zbog prirodnog negativnog priraštaja
– veliki broj mladih želi otići u inostranstvo
– iako prema procjenama, svaki peti stanovnik RS živi u Banjaluci, koliki je potencijal moguće dodatne migracije stanovništva prema BL i gdje je “zasićenje”? Ko su ljudi “iz unutrašnjosti” koji mogu i žele preseliti u BL i kolika je njihova kupovna snaga?
– koliko procentualno stanovništva u BL žive kao podstanari i po kojoj cijeni kvadrata su oni u stanju generisati značajnu tražnju?
– cijene nekretnina u okruženju npr. Hrvatskoj, su veće nego u BL. Postoji li mogućnost dolaska stranih kupaca nekretnina?
Sve su ovo faktori koji utiču na kretanje cijena nekretnina i koje treba procijenjivati, što nije nimalo lak zadatak. Duvanje balona, priče kako će cijene otići u nebo i da će nestati stanova su samo navlačenje na tanak led.
O krizi, manjim budžetima, kašnjenju plata, otkazima, skupim kreditima i opštoj nesigurnosti ovaj put neću govoriti, jer je ona poznata…
Kamo sreće da svi koji kupuju nekretnine rade ovakvu vrstu analize i procjene kao što je prikazao Trojanac. Cijena kvadrata na tržištu bi sigurno bila realnija.
U sve to svakako treba uračunati i lične preferencije (da li stan ili kuću?) i još mnogo toga.
@zoran
Uzeo sam period od tri godine, zato što za taj period možemo praviti barem neke procjene kretanja tržišta, i u tom periodu će svaki kupac znati da li je izgubio ili zaradio investirajući u stan.
Jako je teško praviti procjene kretanja cijena za period od 15-20 godina (pogotovo za naše tržište), te predvidjeti kretanje kamatnih stopa.
Mislim da svako onaj ko donese dobru procjenu za naredne 3 godine, neće da se pokaje ni za narednih 10 godina.
Nije mi poznata ta formula izracuna.ZELIM RECI DA STANOGRADNJU KOLIKO JE MOGUCE TREBA FINANSIRATI DOMACIM KAPITALOM.UKOLIKO TO NE URADIMO BANKE CE NAM ZA 5 GODINA OTETI VLASNISTVO NA STANOVIMA JER CE HIPOTEKE PRETVORITI U SVOJE VLASNISTVO I ONDA NAM STANOVE IZDATI NA LEASING.
Zorane, Trojanac je uzeo za primjer period od 3 godine zbog lakse matematike, dodaj nulu pa ce biti 30
regulaciju na trzistu nerketnina.STABILIZACIJU I MONITORING mogu napraviti samo domaci INVESTICIONI FONDOVI ZA ULAGANJE U NEKRETNINE I STAMBENE STEDIONICE DOMACE.UKOLIKO STANOVE NASTAVE FINANSIRATI BANKE GRADJEVINSKE FIRME I KUPCI CE OBRATI BOSTAN.
OVAKO VAZNU OBLAST U PRIVREDI JEDNE ZEMLJE NE MOGU VODITI DILETANTI U MINISTARSTVIMA, TU TREBAJU KOMPETENTNI LJUDI, KOJI SE NECE PRODATI STRANIM BANKAMA,VEC CE RADITI U INTERESU DOMACIH GRDAJEVINSKIH FIRMI I GRADJANA.
trojanac stan se ne kupuje kreditom od 3 godine.To sto ti pricas je “RECEPT”za koji nema kuvara.RECEPT I JELOVNIK NISU JELO TO JE PAPIR.Stan je dugorocna investicija ili si stedio dugo godina pa ga kupis,ili ces platiti kamatu.TO JE ZAKON PRODAVNICE I RESTORANA.PLATIS PA JEDES ILI JEDE SPA PLATIS.PLATITI moras
Bravo Trojanac na ovako divnoj prezentaciji…bravo bravo bravo. Kad bi ovako svatko racunao ne bi bilo ovakvih pomjeranja cijena na trzistu u BL. Cijena nekretnina ne zavisi od zavisnih i nezavisnih troskova gradnje vec se cijena formira na osnovu ponude i potraznje(kao i na berzi). U BL su kupci bezglavo kupovali stanove dizuci kredite ne racunajuci koliko ce ih to kostati na kraju. No, medjutim to su investitori koristili i zadovoljni trljali ruke. (Komentar AKCIONARU), to koliko su oni zaradili prosle godine pokazuje objavljena dobit jednog od gradjevinskog preduzeca Krajina KRJN-R-a koja se ove godine pokazala kao jedna od najprofitabilnijih hartija na berzi. Ukupna vrijednost firme je 11 miliona KM, a isplacena dobit malim akcionarima od prosle godine je 20 miliona KM. Znaci, oni su u jednoj godini gradnje ostvarili duplo vecu zaradu nego sto vrijedi sama firma. Trojanac bi mogao da otvori aganciju za savjetovanje prije kupovine nekretnina. Mislim da je cijeni doprinjela i cinjenica da sve vise mladih ljudi vidi svoju buducnost u gradu, jer VLADA nije nista uradila kako bi zaustavila taj egzodus. Pa, ljudi, ja sam prije tri dana procitao u novinama stravican podatak. Statistika kaze ovako- u RS dnevno umre 12 ljudi vise nego sto se rodi, znaci za jedan mjesec broj stanovnika se umanji za 360 , pa to je jedno selo ljudi, a za 12 mjeseci 4200 stanovnika. U ratu smo imali veci prirastaj. I sada kada imate ovakvu situaciju, razmislite kome se grade nekretnine kada za 20-40 godina nece imati tko da zivi u njima. Moje misljenje da je jedino opravdano ulaganje u nekretnine kupovina poslovnog prostora max 20m2 i 50000-60000km. A sto se tice stana mnogo pametnije bi bilo kupiti imanje u neposrednoj blizini grada.
ma ima ih a bolje da ih nema
Ima jedan smecar Branko Kovacevic zvani Felsho koji se prodaje kao veliko ime u svijetu gradjevinarstva na ovim prostorima. Od njega nemojte kupovati ni ukradeno pile ispod kvocke a kamoli stan ili nesto slicno…….
Treba čekati kasnu jesen ili rano proljeće, dobro istražiti tržište, pregledati veći broj stanova, i kupovati samo odmah useljive stanove (nove ili stare).
Kako stvari stoje u Banjoj Luci sa investiranjem u stanove?
Kupite stan od 50m2 i platite ga 2,600KM/m2; znači dali ste ukupno 130,000KM za stan.
Ovo je pokušaj analize isplativosti kupovine stana u različitim okolnostima:
Slučaj A (investirate u stan koji ćete iznajmljivati drugima):
1) Ako uložite 130,000KM u banku sa 6% kamate, nakon 3 godina ćete na računu imati 154,832KM.
2) Ako za taj novac kupite taj stan i nekome ga iznajmite sa prosječnom kirijom od 450KM/mjesečno, kiriju stavljate na račun sa 6% godišnje kamate, nakon 3 godine ćete na računu imati 17,789KM, i imaćete stan od 130,000KM (ako vrijednost vaše nekretnina ne bude padala). Dakle nakon 3 godine imaćete vrijednost od 147,789KM.
ZAKLJUČAK: Ako imate gotov novac, bolje ga je držati novac na banci nego kupiti stan za iznajmljivanje, ako mislimo da cijene stanova neće rasti u naredne 3 godine, i pogotovo ako mislimo da mogu padati.
———————————————
Slučaj B (vi plaćate kiriju za stan, a novac držite na banci čekajući bolja vremena za 3 godine):
1) Ako uložite 130,000KM u banku sa 6% kamate, nakon 3 godina ćete na računu imati 154,832KM.
2)za to vrijeme iznajmljujete stan za 450KM/mjesečno, što vas za 3 godine is a 6% kamate košta 17,789KM. Ako cijene nekretnina ne odu gore, nakon 3 godine kupite stan od 130,000KM, ostaće vam 7,043KM, tj. 154,832KM–130,000KM-17,789KM(kirija)=7,043KM
ZAKLJUČAK: Ako imate gotov novac, bolje ga je uložiti na banku sa 6% kamate, i plaćati od plate kiriju 3 godine, pa nakon toga kupiti stan. Ovo pod uslovom da predviđamo da cijene stanova neće rasti naredne tri godine za više od 5%, a pogotovo ako predviđamo da mogu padati.
————————————————–
Slučaj C (podstanar ste i stan kupujete od kredita, a ne ušteđevine):
1) Ako sada dignete kredit od banke na 3 godine sa 10% kamate, i kupite odmah useljiv stan, u toku te 3 godine ćete banci ukupno platiti oko 151,000KM.
2) Ako čekate još 3 godine na kupovinu, i za to vrijeme platite kirije u iznosu od 17,789KM, pa zatim dignete kredit od 130,000KM na 3 godine i sa sa 8% kamate (tolika je bila prije krize), platićete stan 146,654KM, što je sa kirijom ukupno 164,443KM (146,654+17,789).
U ovom slučaju na gubitku ste 13,443KM (164,443 – 151,000), ako kamata na stambene kredite za 3 godine bude 8%. Ako kamata i nakon 3 godine bude 10%, onda ste na gubitku 17,789KM
Dakle, ako stan sada kupite na kredit za 130,000KM (146,654KM sa kamatom), pa mu cijena u naredne tri godine padne za oko 10% (14,600KM), vi niste ništa izgubili. Ako kamata nakon tri godine još uvijek bude 10%, onda ništa ne gubite dok god cijena stana ne padne više od 17,789KM (ili 12%)
ZAKLJUČAK: Ako stan kupujete na kredit, isplati vam se sada kupiti odmah useljiv stan, pogotovo što je sada ponuda daleko veća od potražnje, ako mislite da njegova cijena u naredne 3 godine neće pasti više od 10% ili 12%. Ako mislite da će cijene padati 20%, 30% ili više, onda je bolje da sačekate.
——————————–
Slučaj D (podstanar ste i stan kupujete od povlaštenog kredita, kao npr. IRB sa recimo 6% kamate):
1) Ako sada dignete kredit od banke na 3 godine sa 6% kamate (IRB, ili neka milosrdna banka koja vam d ate uslove), i kupite odmah useljiv stan, u toku te 3 godine ćete banci ukupno platiti oko 142,374KM.
2) Ako čekate još 3 godine na kupovinu, i za to vrijeme platite kirije u iznosu od 17,789KM, pa zatim dignete kredit od 130,000KM na 3 godine i sa sa 6% kamate, platićete stan 142,374KM, što je sa kirijom ukupno 160,163KM (142,374KM + 17,789).
U ovom slučaju na za 3 godine ste na gubitku 17,789KM, ako kamate ostanu iste, i ako stanovi ne poskupe, a ako kamata nakon 3 godine bude 10%, onda ste na gubitku (151,000KM+17,789KM)- 142,374KM= 26,415KM ili 18,5%.
ZAKLJUČAK: Ako možete dobiti kredit pod povoljnijim uslovima (kamata 6%), onda vam se isplati odmah kupiti useljiv stan, ako mislite da cijena stanova u naredne tri godine neće pasti više od 12,5%, ili čak i 18,5% ako sada možete dobiti povoljan kredit i ako odmah možete useliti u stan.
————————-
napomena:
Računicu bi trebalo provjeriti, nisam 100% siguran da sam sve kamate tačno računao, sabirao i oduzimao.
Drago mi je da prolaze zlatna vremena onih koji su zarade ostvarivali na naduvanim cijenama. Koliko su oni slijepi, oni ne vide dalje od nosa, pa će im te njihove lihvarske zarade sve da odu na kamate u banke, a stanovi će se prodavadi u bescijenje. Samo treba biti strpljiv i sačekati da dođe jesen dunjo moja, pa će te vidjeti skike i vriske građevinara.
Na dugi rok, u svim sektorima profitne marže trebaju da budu priblizno iste (izuzetak su veliki sistemi, rudnici, elektroprivreda). Ukoliko su profitne marže bile 100% u datom sektoru gubici će biti između 50% i 60% da bi dugoročno marže bile nekih 20% do 25%. Druga stvar je da bi prinosi od rentiranja trebali da budu između 6% i 8% (stan vrijednosti 100.000 KM bi trebalo da se rentira između 500 KM ili 666 KM). Još jedna interesantna stvar je da standar u svetu kaže da porodica (muž i žena) treba da rade između 3 do 4 godina da otplate stan (njihove plate bez ikakvog trošenja). Mišljenja sam da bi cijena stana trebala da iznosi između 1300 i 1400 KM.
uz sve navedeno mora se ukalkulisati i velicina objekta, tj. veci objekat, vise m2, veca zarada. U Banja Luci investitore najluksuznijih stanova, koji su u stvari samo stanovi dobrog kvaliteta, jer luksuzni ne postoje, m2 stambenog prostora izadje ne vise od 1500 KM, ali su se gospodi, kao sto neko receosladile velike pare u kratkom vremenskom roku.
U potpunosti se slazem sa analizom Akcionara. Potražnja stanova je opala a marže su i dalje ogromne. Investitori naročito u zadnje vrijeme ucjenjuju podizvođače kompenzacijama. Jedna firma u Banjaluci koja se bavi ugradnjom parketa-tarketa, da je ne spominjem, ima 15 stanova u raznim fazama završenosti, a sve dobijeno kroz prelamanja.
Jaricu se osladile velike pare jer on ocito ne priznaje nista ispod par miliona zarade, pa zato i prica takve price ! Pitam se sta bi bilo da mu dodju reketasi, koju bi onda njima pricu slozio, ovu jeftinu i suplju, sigurno im ne bi mogao prodati tako lako ! Ps: pardon, pa mozda stvarno u ovu Jaricevu cijenu ulazi i reket koji se mora platiti jahacima apokalipse……ima ih dosta u Banja Luci a Jare to zna najbolje
@Akcionar
Odličan komentar. Sve je tačno.
Opet ovi vlasnici i direktori građevinskih firmi naručenim tekstovima dezinformišu javnost, nespremni da se odreknih nekadašnjih ekstra profita. Time samo guraju firme u propast, kao i nedavne izjave crnogorskih građevinaca koji bi radije otišli u stečaj nego smanjili cijenu kvadrata. A onda bi malo ucjenjivali državu kako će njihovom propašću sve propasti, što takođe nije tačno.
Vlasnik Aragoste Jarić kaže da se u BL ne može napraviti kvadrat stana ispod 2.500 KM. Pitam se kako onda mogu napraviti kvadrat stana za 1.200 KM u Prijedoru i Gradišci? Obzirom da građevinski materijal jednako košta i u BL i u Gradišci, da su plate radnika iste itd, ostaje samo da je razlika u cijeni zemljišta i opštinske rente. Ali da li je tolika razlika da ona poskupljuje izgradnju za 1.300 KM po m2?
Uzmimo za primjer zgradu od 5.000 m2 stambenog prostora. To bi značilo da je plac za zgradu (računajući i rentu) u BL za 6.5 mil KM skuplji nego isti takav plac u Gradišci! On jeste skuplji, ali ne u tolikoj mjeri.
Svi znamo da se kvadrat stana može izgraditi za nekih 1.000 KM, sa uračunatim zemljištem, rentama, materijalom, platama itd. Ako ćete graditi na ekstra lokaciji platićete možda i milion ili 2 miliona KM više za plac nego na drugom mjestu. Time bi kvadrat u zgradi od 5.000 m2 poskupio za 200-400 KM, ali ne i za 1.300 ili 2.000 KM!!!
“Prijetnje” o slabijem kvalitetu i čak gubitku stana, ako kojim slučajem platite manje, su čista ucjena i dezinformacija. Radi se samo o ogromnim maržama (čak i preko 100%) kojih se građevinski monopolisti, da ne kažem mafija, ne žele odreći.
U jednom komentaru je lijepo rečeno da će kvadrat stana koštati onoliko koliko smo mi ludi da povjerujemo raznim derikožama kako je nemoguće da bude jeftinije.