Capital.ba

Krivična prijava protiv Obrenke Slijepčević

28.06.2017. / 15:30

 – Skupština Bratunca podnosi krivičnu prijavu protiv Obrenke Slijepčević
 – Odbornici: Slijepčević i Slavica Jovanović stvorile lošu političku saradnju u opštini zbog nove skupštinske većine
– Slijepčević: Komisija nije dužna objašnjavati upravne akte

BRATUNAC – Skupština opštine Bratunac obavijestila je Komisiju za utvrđivanje sukoba interesa Republike Srpske da će podnijeti krivične prijave zbog zloupotrebe položaja protiv predsjednika Komisije Obrenke Slijepčević i predsjednika kluba odbornika SNSD-a Slavice Jovanović jer su „privatnim vezama uzrokovale lošu saradnju među odbornicima s ciljem blokade SO i formiranja nove skupštinske većine“, saznaje portal CAPITAL.

Nakon što je Komisija utvrdila da su pojedini odbornici Bratunca u sukobu interesa, vladajuća većina u Skupštini je to shvatila kao zloupotrebu i manipulaciju s ciljem prekompozicije lokalne vlasti, te najavila krivičnu prijavu protiv predsjednice Slijepčević, jer je unijela razdor i svađu.

Istovremeno i Slijepčevićeva uzvraća udarac i ističe da će, ako slučaj dođe do tužilaštva, podnijeti krivične prijave protiv odgovornih u Skupštini za neovlašteno prijavljivanje.

Skupština je u dopisu Komisiji, koji je u posjedu CAPITAL-a, navela da postoje dokazi i izjave da su Jovanovićeva i drugi odbornici iz opozicije obećali pojedinim kandidatima sa liste za odbornike da će im pomoći zajedno sa Slijepčevićevom, ako oni, kada budu izabrani za odbornike, stanu uz opoziciju s ciljem formiranja nove skupštinske većine.

„Postoje i osnovane sumnje u objektivnost rada Slijepčevićeve jer neki odbornici unaprijed znaju da će pojedincima biti oduzet mandat i da je doneseno rješenje o utvrđivanju postojanja sukoba interesa i to desetak dana prije nego što stigne na adresu tih odbornika“, ističe se u dopisu koji je potpisao predsjednik Skupštine opštine Bratunac Ćazim Jusupović.

Ističe se da Komisija sjednice održava isključivo telefonski, a Slijepčevićeva ne dostavlja potpunu dokumentaciju svim članovima Komisije i tako ih dovodi u zabludu i zloupotrebljava pojedine članove Komisije za smjenu nekih odbornika.

„Dokazi su jasno vidljivi iz Rješenja o utvrđivanju postojanja sukoba interesa odbornicima gdje su taksativno nabrojani dokumenti koji su imenovani dostavili Komisiji, a da pritom nije razmatrana odluka SO Bratunac o razrješenju, kao ni to da Skupština ne primjenjuje sistem pojedinačnog glasanja. Rješenje je doneseno isključivo na osnovu izjava odbornika od kojih pojedini nisu ni prisustvovali sjednici Skupštine kada su razmatrane sporne tačke, a dali su izjavu o postojanju sukoba interesa“, stoji u dopisu.

Po tvrdnjama Skupštine, Slijepčevićeva različito postupa u istim pravnim pitanjima i tako zastrašuje odbornike kada je u pitanju glasanje o pojedinim opštinskim pitanjima. Kao dokaz tome navode i rješenje koje je donijela 2010. godine, kada je  takođe Slavica Jovanović za sukob interesa prijavila iste odbornike koji se i danas spominju, a sve to kako bi bio blokiran rad Skupštine.

Međutim, Slijepčevićeva, uz prijetnju kontratužbama, navodi da Komisija nije dužna da objašnjava svoja rješenja i zaključke.

„Da li je upravni akt koji je donijela Komisija u skladu sa zakonom ili nije, ocjenjuje drugostepeni organ, a ne Skupština opštine, nevladine organizacije ili novinari. Posao koji radi, Komisija obavlja odgovorno, profesionalno, stručno, bez straha, pritisaka i tenzija, a u skladu sa Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti RS i podzakonskim aktima koji regulišu ovu materiju“, naglasila je predsjednica Komisije za utvrđivanje sukoba interesa.

Posavjetovala je Skupštinu da povuče odluku, jer je smatra pritiskom na rad Komisije.

Takođe, Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH ističe da je zaključak SO Bratunac sporan po nekoliko osnova.

„S jedne strane, može se tumačiti kao pokušaj pritiska na odluku Komisije, s obzirom na to da postoje i mehanizmi žalbe koji se mogu iskoristiti. Osim toga, navodi u zaključku donesenom na SO i upućenom Komisiji su prilično neodređeni. Dio navedenih pojava, kao što je “narušavanje međuljudskih odnosa” ili “stvaranje loše političke saradnje” svakako nisu krivična djela, te više liče na pokušaj političkih stranaka da zaštite svoje članove”, istakla je Korajlić.

Po njenim riječima, ako i ima sumnje u neprimjereno postupanje, i tu postoji način da se obrate direktno drugostepenom organu i nadležnim institucijama, umjesto da se dvije institucije javno prepucavaju.

“Svakako imamo problem u primjeni Zakona o sukobu interesa, prije svega zbog samih manjkavosti u njemu, te ovakav odnos prema institucijama koje primjenjuju zakone samo još dodatno urušava sistem. Ne smije se zanemariti ni ozbiljnost navoda iz zaključka SO Bratunac, bez obzira što nisu jasno navedene okolnosti, primjeri i imena svih uključenih, te to nadležni trebaju ispitati. Ovakvim aktima SO unaprijed se donosi sud, a da nikakvi postupci još nisu pokrenuti”, zaključila je.

CAPITAL: Ž. Gauk

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Krivična prijava protiv Obrenke Slijepčević

    1. posteno

      Kakav pritisak na komisiju sad?A komisija kad vrsi pritisak na odbornike nikom nista?Kad se od clanova komisije sakriju dokazi da je sukob interesa otklonjen i o tome se u rjesenju ne kaze ni rijec.Ili 2010 godine donese rjesenje da nema sukoba interesa a 2017.godine za istu stvar pokrene postupak utvrđivanja sukoba interesa (isti zakon i ista predsjednica)….sad se pita sto je ovo ovako.I sad kukanje kao pritisak.