Krediti sa zamkom

24.01.2011. / 9:08

BEOGRAD, Dok se propis koji štiti građane od samovolje banaka ne usvoji, a najavljuje se i iščekuje se dosta dugo, u Srbiji se suočavaju sa sve brojnijim „zamkama“ koje bankari postavljaju klijentima, ne bi li više zaradili na pozajmicama. Najčešće se kamata mijenja, odnosno podiže u „skladu sa poslovnom politikom“. To znači da se kamata podiže kad god banka želi. Naravno, klijentu se ne objašnjava šta se pod tim sloganom podrazumjeva.
Takođe, već je uobičajeno da se obično „sitnim slovima“ na dnu ugovora napiše kada se i sa čime se usklađuje promjenljiva kamatna stopa. Na to se, takođe, klijentu ne skreće pažnja.
Građanima promiče i koji se kurs računa prilikom isplate kredita, kao i koji se primjenjuje kada se obračunavaju rate. Većina banaka isplaćuje kredite sa deviznom klauzulom po kupovnom deviznom kursu, a mjesečne obaveze zaračunava po prodajnom. Komercijalne banke imaju svoje prodajne kurseve koji su i po nekoliko dinara iznad zvaničnog prodajnog kursa Narodne banke Srbije.
Korisnici kredita, a posebno stambenih zajmova, moraju da obrate pažnju na prateće troškove tokom otplate. Svake tri godine, na primjer, mora da se angažuje procjenitelj vrijednosti nekretnine koja se otplaćuje i nad kojom je postavljena hipoteka. Ova usluga košta oko 100 evra.
Građani, takođe, nisu upućeni da prilikom prevremene otplate kredita moraju da plate i – penale, koji iznose od tri do četiri odsto. Ovi kazneni poeni najteže udare po džepu građane koji odluče da ubrzaju otplatu stambenih zajmova. Ako i prikupe određenu svotu novca da bi smanjili otplatu svog stambenog kredita djelimično ili u cjelosti, moraju banci da plate nadoknadu na ostatak duga.
Budući zakon o zaštiti korisnika finansijskih usluga, koji bi trebalo uskoro da bude usvojen, nalagaće bankama da jasno i otvoreno prikažu cijenu kredita i prateće troškove, kao i kada i kako mogu da se mijenjaju već ugovoreni uslovi kreditiranja.

Žalbe
Centru za zaštitu korisnika pri Narodnoj banci Srbije upućeno je za devet mjeseci prošle godine 597 prigovora na rad banaka, ili 85 odsto od ukupnog broja podnijetih žalbi na rad svih finansijskih institucija.
Ali, povećan je i broj medijacija, odnosno rješavanja sporova sporazumom bez suda, a uz pomoć NBS. Tako je lani u pomenutom periodu bilo 102 medijacije, a u 77 slučajeva je došlo do sporazumnog dogovora. Inače, broj medijacija u odnosu na 2009. godinu veći je za 67 odsto, a u odnosu na 2008. za čak 3,4 puta.  Novosti