Capital.ba

Krediti pune budžete

01.03.2010. / 7:25

BANJALUKA,  Nakon što je Parlament Federacije BiH usvojio set takozvanih boračkih zakona i time ispunio uslove za povlačenje druge tranše sredstava Međunarodnog monetarnog fonda i kredita Svjetske banke, BiH je u posljednji čas izbjegla sudbinu goru od Grčke, kako je to dramatično posljednjih dana upozoravao premijer FBiH, Mustafa Mujezinović.
Da Stend baj aranžman s MMF-om i kredit Svjetske banke nema alternativu, upozoravali su predstavnici međunarodnih finansijskih institucija u BiH ali i domaći stručnjaci.
– Aranžman nam je neophodan, jer u suprotnom ulazimo u ozbiljnu finansijsku nestabilnost koja bi mogla pogoditi ne samo budžetske korisnike, nego i realni sektor ekonomije. Već imamo problem smanjenja radnih mjesta što utiče na punjenje budžeta – rekao je guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Fikret Čaušević, kaže da je Stend baj aranžman s MMF-om logičan korak ne samo za BiH, već i za druge zemlje u tranziciji koje su se našle u nezavidnoj ekonomskoj situaciji.
– Ne bi bilo iznenađenje ni da Stend baj aranžman dobije Grčka, članica evrozone koja grčevito pokušava da pronađe izlaz iz teške ekonomske situacije. Aranžman BiH s MMF-om mnogo je manji od aranžmana koji je prošle godine potpisala Letonija i koji je vrijedan 12 milijardi dolara – navodi Čaušević. On ističe da su unutrašnje slabosti BiH problem u realizaciji zahtjeva MMF-a i Svjetske banke.
– BiH je mogla da stvori određene unutrašnje rezerve racionalnijim upravljanjem sredstvima i realizacijom projekata koje su podržali EBRD i EIB, ali te mogućnosti nisu iskorištene zbog neefikasnosti domaće vlasti na svim nivoima – kaže Čaušević.
Na pitanje da li je teret ušteda ravnomjerno raspoređen, Čaušević odgovara da kreatori domaće ekonomske politike stalno ističu kako je potrebno stezati kaiš, a da sami nisu spremni na odricanja.
– Smanjenje plate za deset odsto jednom policajcu koji prima 500 maraka i jednom državnom službeniku koji dobija pet hiljada maraka mjesečno nisu mjere koje daju legitimitet vlastima – smatra Čaušević.
MMF i Svjetska banka primorale su vlasti u BiH na radikalne poteze na koje se domaći političari vjerovatno ne bi usudili, posebno ne u godini izbora. Uštede nisu naišle na odobravanje boračkih i drugih socijalnih kategorija, posebno u FBiH, i koje su, kaže Čaušević, ugrožene, imaju manju pregovaračku moć i u podređenoj su ulozi. On ističe da sredstva MMF-a i Svjetske banke jesu povoljna ali nisu poklonjena, tako da bi domaće vlasti trebalo da imaju jasnu viziju i plan stvaranja novih radnih mjesta kojima ćemo vraćati zajmove.
Sredstva MMF-a i Svjetske banke namijenjena su za redovnu budžetsku potrošnju, u skladu s definisanim uštedama.
Kredit Svjetske banke iznosi oko 77 miliona evra, od čega je RS namijenjeno oko 30,8 miliona evra. Sredstva će biti povučena u jednoj tranši do 31. decembra 2010. godine.
Uslovi za odobravanje ovih sredstava bili su reforma socijalnih naknada, naknada za boračko-invalidsku populaciju i naknada za nezaposlene, reforma upravljanja platama u javnom sektoru i izdacima za plate, kao i postizanje sporazuma sa FBiH o izjednačavanju osnovica za socijalne doprinose i porez na dohodak. Narodna skupština RS u decembru prošle godine usvojila je neophodna zakonska rješenja i ispunila sve uslove za međunarodne zajmove, što nije slučaj sa FBiH.
Portparol Ministarstva finansija FBiH, Amela Mulavdić, kaže da je neophodno da Parlament FBiH usvoji set zakona iz oblasti socijalne zaštite kako bi bili ispunjeni uslovi za povlačenje treće tranše Stend baj aranžmana.
Stend baj aranžman s MMF-om vrijedan je 1,12 milijardi evra, od čega je 374 miliona evra namijenjeno RS. Sredstva su raspoređena u pet tranši koje se povlače u 12 dijelova, s tim da se prva i druga tranša povlače odjednom. Povlačenje svake tranše uslovljeno je ispunjavanjem određenih uslova koji se dogovaraju između BiH, RS, FBiH i MMF-a.
– Uslov za povlačenje prve tranše za RS odnosio se na smanjivanje javne potrošnje, odnosno usvajanje Rebalansa budžeta RS za 2009. godinu kojim su ostvarene ukupne uštede od 146 miliona maraka. Uslove za povlačenje druge tranše Stend baj aranžmana RS je ispunila prošle godine – kažu u Ministarstvu finansija RS.
 
Srpska imala rezervni plan
U slučaju neispunjavanja uslova MMF-a i Svjetske banke od strane FBiH i time nedobijanja kreditnih sredstava, Vlada RS bi primijenila rezervni plan koji podrazumijeva privremeno korištenje prihoda od privatizacije.
U budžetu RS za 2010. godinu po osnovu dugoročnih kredita i zajmova planiran je priliv u iznosu 219,31 milion maraka, u kojem su sadržana i planirana sredstava Stend baj aranžmana i Svjetske banke, kažu u Ministarstvu finansija RS.
 
Smanjiti administraciju
Rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, Milan Cuc, smatra da je neophodno da BiH reformama smanji administraciju. Sa učešćem u ekonomiji od gotovo pedeset odsto, ogromna administracija i njena neefikasnost potkopavaju snagu privatnog sektora, razvoj zemlje i kreiranje novih radnih mjesta. Osim toga, važno je provođenje fiskalnih reformi koje se odnose na ostvarena prava, plate u javnom sektoru, administraciji i na isplate penzija, kaže Cuc.
 
 Fiskalni policajci
Strogi uslovi koje su MMF i Svjetska banka postavili pred BiH nisu prikazali međunarodnu zajednicu u najboljem svjetlu. Predstavnici tih finansijskih institucija dolaze iz zemalja u kojima se mnogo troši i gotovo da u njima vlada fiskalna i finansijska nedisciplina. O tome govori i činjenica da su SAD do sada u svoju privredu upumpale četiri hiljade milijardi dolara samo da bi izbjegle krah, kaže Fikret Čaušević. Fokus

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!