Kredit kao omča
20.11.2010. / 9:31
BANJALUKA, Oko 300 000 žiranata u BiH, koji vraćaju tuđe kredite svakodnevno traže pomoć od države, ali nje nema i sve češće izlaz iz agonije nalaze u samoubistvima, pišu “Večernje novosti”.
List navodi da žiranti, uz sve muke, nude i rješenje za poboljšanje svog položaja u vidu izmjena nekoliko zakona na državnom nivou, koji se odnose na rad banaka i moguće ukidanje statusa žiranta, ali odgovora nema.
U Hipo Alpe Adrija banci “Novostima” je rečeno da je ono što je najvažnije jeste činjenica da svaki građanin koji se odluči da bude jemac ili sudužnik, mora da zna koliku obavezu i odgovornost preuzima na sebe.
“Jednostavno, u praksi, po postojećim zakonskim rješenjima, kada se kredit ne može naplatiti u redovnoj proceduri od glavnog dužnika, banke imaju zakonsko pravo da ostale učesnike u kreditnom procesu jednako tretiraju kao i glavnog dužnika. Naš savjet građanima jeste da prije nego se odluče da budu jemci ili sudužnici, detaljno provjere ko je osoba za koju oni garantuju”, kažu u Hipo banci.
Političari ćute i izbjegavaju ovo pitanje, prebacuju loptu na stranu banaka i njihovog odnosa sa žirantima.
Nenad Mirković, član Upravnog odbora Udruženja prevarenih žiranata BiH, kaže za “Novosti” da su banke gluve na sve zahtjeve žiranata.
“Banke ni u kom slučaju neće da zaštite žiranta. Rješenje bi bila izmjena zakonskih propisa vezanih za banke u BiH. Tako da tamo gdje se dokaže da su žiranti prevareni i iskorišteni nezakonito da banke nemaju pravo da traže novac od žiranata već da ganjaju dužnika”, navodi Mirković.
On tvrdi da su u svemu pored banaka veliki problem i sudovi koji samo ganjaju žirante, a dužnika nema ni u priči.
“Sudovi neće da prihvate da moraju da suoče dužnike i žirante i vide ko je kriv. Odmah kažu da su žiranti potpisali da će vraćati kredite i da moraju da plate. Zbog svega što nam se dešava mi spremamo i velike proteste u BiH. Blokiraćemo gradove i banke, pa ćemo da vidimo ko će reagovati kada budu polupane banke po BiH i blokiran njihov rad”, poručuje Mirković.
“Tražimo jasno od Parlamenta BiH da ukine status žiranta i da za kredite odgovaraju dužnici, a ne žiranti”, rekao je on.
Radovan Bajić, predsjednik Udruženja bankara BiH, kaže za “Novosti” da promjena zakona nije potrebna kada je riječ o statusu žiranata.
“Zakon je jasan. Da se naplaćuje od dužnika ili ako se ne može naplatiti od njega da povjerilac ima pravo da naplati od žiranta. Zakon daje pravo da kasnije dužnik od žiranta naplati svoje troškove. To funkcioniše svuda u svijetu”, objašnjava Bajić.
On navodi da je osnovni problem u slučaju žiranata usporenost pravosudnog sistema u BiH pri rješavanju zahtjeva banaka i povjerilaca po tužbenim nalozima za vraćanje novca.
“Kada banka tuži dužnika taj proces se razvuče na nekoliko godina. Umjesto da se riješi u mjesec dana. Onda sav teret pada na žirante i tu nastaje problem. Brže pravosuđe bi bilo rješenje problema sa žirantima”, objašnjava Bajić.
Tačan podatak o ljudima koji vraćaju tuđe kredite u BiH je takođe prilično diskutabilan, kažu bankari. Prema njihovim podacima, on se kreće oko dvije do tri hiljade, a ne par stotina hiljada.
“U problem sa žirantima koji dobija dramatične razmjere praćene i tragičnim ishodima, i njegovo rješavanje trebalo bi uključiti predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti na državnom i entitetskom nivou, udruženja bankara, žiranata, potrošača i drugih institucija kako bi se pronašlo sistemsko i održivo rješenje praćeno odgovarajućom pravnom regulativom”, rekao je za “Novosti” Edvinas Navickas, direktor Balkan investment banke.
On je istakao da postojeća regulativa ne nudi mogućnost bankama da svoja potraživanja brže i kvalitetnije naplaćuju iz imovine dužnika.
“Naplata potraživanja iz pokretne ili nepokretne imovine dužnika je dugotrajan proces sa neizvjesnim ishodom. Trajanje sudskih procesa mjeri se godinama, a cijena koja se može ostvariti prodajom konkretne imovine ne mora nužno da bude dovoljna za pokriće cjelokupnog dugovanja. Za sve to vrijeme, banke su izložene dodatnim troškovima koji negativno utiču i na poslovni rezultat, ali i na kapacitet za dalje plasmane”, navodi Navickas.
On je naveo da ne postoji univerzalni način rješavanja ovog problema ni u Evropi ni bilo gdje u svijetu.
“Postoje samo preventivne mjere koje se mogu preduzeti danas da sutra problem ne bi još više eskalirao. S tim u vezi, proširuje se lista mogućih instrumenata obezbjeđenja koji će, istovremeno biti adekvatni za zaštitu interesa depozitara banaka, a time i same banke, ali i prihvatljivi za potencijalne korisnike”, rekao je Navicikas.
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
@Akcionar
Dobra primjedba, ali to što vi govorite je teorija. Gledano sa praktičnog stanovišta, banka krši zakon samo ako ZNA sve podatke koje ste naveli. U praksi je to drugačije. Kako znate koliko je neko zadužen? LRK i CRK nisu pouzdani pokazatelji. Opterećenja s kreditnih kartica se recimo ne prikazuju na stanju (barem nisu ranije).
Banka odobrava kredit na osnovu postojećih podataka. Ukoliko postoje jasni dokazi o plati od 1000 KM od čega 900 KM odlazi na otplatu, naravno da banka neće dati kredit (ako poštuje zakon naravno). Međutim, u trenutku obrade kredita obično dio informacija nedostaje, a kreditni službenici ne mogu gubiti neograničeno mnogo vremena na provjeri klijenta. Problematični klijenti po pravilu nastoje sakriti podatke o svom kreditnom statusu. S druge strane banci, koja zarađuje izdavanjem kredita je bitno da izda kredit. Tada u fokus ulaze garancije gdje spadaju žiranti. Dakle, u praktičnom smislu žiranti su ti koji čine nekoga kreditno sposobnim. Mi sad možemo ovdje raspravljati o tome da li ova ili ona banka više pazi na detalje ili ne, ali to je druga priča. Osnovna stvar je da ukoliko uspješno PRIKAŽETE banci da ste kreditno sposobni, a banka to ne moze osporiti, vama se izdaje kredit. Za banku i klijenta rizik se pokriva garancijama. Ko štiti žirante? Niko do njih samih. Da li je to u redu? Možda jeste, možda nije. Da li banke zbog svega ovoga trebaju prestati davati kredite? Odgovorite sami.
@17 Goran B.
Slažem se da banke nisu socijalne ustanove, da odgovaraju deponentima, akcionarima itd. Takođe mislim da termin “formalni” žirant ne postoji, ili jesi žirant ili nisi.
Ali ovdje je bilo riječi o tome da “žirant čini dužnika kreditno sposobnim”. Pitam onda zašto banke daju npr. potrošačke kredite u visini do 1/3 vaših mjesečnih primanja ili stambene kredite do visine 1/2 vaših primanja?
Po vašoj logici, ako imate dobrog žiranta, onda bi mogli podići kredit sa ratom i duplo većom od svoje plate, zar ne? Banci je svejedno ko vraća kredit, a ako vraća žirant, to je odnos dužnik-žirant i banka s tim nema ništa???
Ako je već zakonom definisano da se nečija primanja ne mogu kreditno opteretiti više od 2/3, onda bi bilo logično da banka NE SMIJE odobriti ni jednu marku kredita nekome ko je već prethodno zadužen do iznosa 2/3 svojih mjesečnih primanja, pa makar mu žirant bio i Bil Gejts!
Drugim riječima, ako imate platu 1.000 KM i dva kredita po 330 KM, vi ne možete uzeti nikakav treći, četvrti ili peti kredit! Ako takav kredit kao banka odobrite, vi svjesno kršite zakon!
mi, osiromaseni i upropasteni radnici i akcionari, volimo ovu zemlju, mi smo dali sve svoje za nju. najvise nas boli, sto ona nas ne voli i sto nam stalno okrece ledja.
Napravite agenciju za zaštitu potrošača finansijskih usluga. Neka se finansira procenutalno od dijela aktive banaka. Određeni mali procenat od aktive 0.01%. Njihov zadata neka bude savjetovanje, seminari, stručna pomoć licima, praćenje rada banaka u tom segmentu. To može biti dio Agencije za bankarstvo. Tako je rješeno u Americi nakon ovih prevara sa kreditnim karticama, subprime zajmova itd.
Licno ne preferiram audi… bmw mi je drazi :)
jazo sto se objasnjavas s lemijem, vidis da je jedva docekao da neko hoce pricati s njim
izvini, sto se tice degutantnih postova, pa upravo si ti pricao da se vozikas u tamo nekim audijima, i da si clan 5 upravnih odbora…kompleks?
a ono ispade da si na drzavnim jaslama.
pozdravi savez racunovodja.
a da, pitaj seficu i oko marifetluka oko transformacije SDK u banku, njene prodaje za sitne pare, i preregistracije iz VB, razvojne, u danasnju NLB.
takodje se raspitaj i o tome kako su taj problem komsije hrvati rijesili, koji, za razliku od nas, nisu dozvolili NLB grupaciji formiranje svoje banke dok se problem stare devizne stednje ne rijesi.
Degutantno mi je odgovarati na tvoje besmislene uvredljive i neargumentovane postove… Kad porastes pricacemo :)
jazavac, pitaj svoju seficu zasto je kristal banka propala. bez ustedjevine u kristal banci je ostala, ni manje ni vise, republika srpska.
najvecu banku upropastiti i pokloniti stranoj banci, to je veleizdaja.
a koji si ti, djeticu?
mozda neko iz republicke agencije za mala i srednja preduzeca, ciju sam nedavno uposlenicu prozvao jer je upropastila jedno preduzece, tako sto je bila direktor, a onda platila posao u RARS 10.000 KM pa sada toboze uci narod preduzetnistvu?
Lemi pricas gluposti. Kad je kristal propao ti si isao u skolu sta ti znas o tome… A i ko je ostao bez ustedjevine tamo? Ne lupaj.
alo agencija za bankarstvo, radi svoj posao, ne lupetaj ovdje.
banka daje kredite iz mukom zaradjene ustedjevine?
jel tako bilo i sa kristal bankom kad je dzombic bio u istoj a mile prvi premijer, oni su ga bas osigurali?
da je narod lakovjeran i neobrazriv, to smo vidjeli na proteklim izborima i tu se slazemo.
Ljudi nisu banke socijalne ustanove. Nikog banka ne tjera da uzima kredit niti da bude nekom zirant. Ovoliki broj ziranata koji placaju tudje dugove govori samo o cinjenici koliko je narod lakovjeran i neobazriv (odnosi se na zirante) i koliko je pokvaren (odnosi se na duznike za koje ziranti vracaju). Gore je neko dobro rekao, banka ne daje kredite iz svojih para, nego iz necije mukom zaradjene ustedjevine i duzna je da na svaki nacin osigura da se pare vrate u banku.
Kako mislite “formalni” žirant? Mislite da ne snosite odgovornost? To bi moglo kada bi banka davala “formalne” kredite tj. bez isplate. Pitate da li su banke odgovorne, a ja vas pitam: odgovorne za šta? Odnos između žiranta i korisnika kredita se ne tiče banke osim u dijelu gdje žirant garantuje vraćanje kredita. Banka podatke preko CRK sistema pribavlja zbog sebe i odgovornosti prema svojim povjeriocima, jer i ona koristi tuđi novac, a ne zbog interesa aplikanta i žiranta. Oni bi valjda sami trebali biti odgovorni prema svom novcu i imovini i jedan prema drugom.
Tačno je da sposobnost klijenta da vrati kredit ključna za odobravanje istog. U navedenom primjeru, kada bi banka izdala kredit bez žiranata, tada bi bila odgovorna za nepravilno poslovanje, a kreditni službenik bi vjerovatno izgubio posao. Ali s obzirom da postoji žirant koji svojom imovinom, a koja je neopterećena drugim kreditima, garantuje vraćanje novca, za banku klijent postaje kreditno sposoban. Kako će klijent i žirant riješiti svoj odnos i na čemu ga zasnivaju, za banku je nebitno. Banka, na primjer, ne traži od klijenta i žiranta da pribave garanciju da će klijent obeštetiti žiranta u slučaju problema oko vraćanja, jer je to ne interesuje. To je isključivo domena odnosa klijenta i njegovog žiranta.
Ne razumijem u čemu vidite odgovornost banke. Ona od vas ne traži ništa više od onoga za što ste se potpisali. Ne postoji “formalni” žirant u smislu kao ja ću se potpisati, ali neću snositi odgovornost. Ne postoji banka koja će to prihvatiti. To što ste vjerovali prijatelju na riječ i što vas je on prevario je vaša stvar. Banka se bavi biznisom, a ne humanitarnim radom. Ona koristi tuđi novac i za njega je odgovorna svojim povjeriocima.
Da ja vas pitam, kako bi se vi osjećali da imate polog u banci i da ta banka, a sa njom i vaš novac, propadne zato što je opraštala nevraćene kredite?
@Goran B.
Ipak, postoje Zakoni,procedure i mnogo toga što ne znamo u vezi odobravanja kredita.
Mislim, da je Akcionarov, komentar odnosno upit prema vama na svom mjestu,ustvari primjerni regulativnoj-zakonodavnom postupku odobravanja kredita. Ne slažem se sa vama da je Banka ”u pravu”. Bila bi u pravu, kada bi meni,vama ili nekom drugom dala na uvid sve podatke o glavnom dužniku, a oni to uz saglasnost dužnika imaju izvode iz CRK i prećute činjenicu i opterete mu primanja iznad Zakonom dozvoljenog maksimuma.
Pitam vas da li su Banke odgovorne, ako odobre kredit ako na naprimjer tražilac kredita ima primanja 1000 KM. već ima 3 kredita po 300 KM, ja/vi to ne znamo kao žiranti i mislite da Banka nema odgovornosti, iako je imala mene/vas kreditno sposobnog žiranta. Jer ja kao žirant ne znam da tražilac kredita ima već 3 kredita po 300 KM, ima lična primanja 1000 KM, a Zakon je regulisao do kog iznosa se mogu opteretiti lična primanja, ako Banka ima garanciju na ostala primanja onda se da diskutovati.Ovo komentarišem, jer ispaštam, to što nisam ”znao”, a sada bih znao kako bih i da nekom budem žirant ”sve na sto i klauzule u ugovoru o kreditu ili jemčenju bih mnoge zahtijevao da se unesu da se i ja osiguran, tako da više budem ”formalni” žirant, a ne da za 2 mjeseca postanem prosjak.
Pozz
Pozz
@Akcionar
Vaš primjer je upravo ono o čemu govorim. Bez žiranta, klijent koji ima prihod 1000 KM od čega 900 KM odlazi na otplatu kredita je kreditno nesposoban za novo zaduženje. Ali ako tu dodje žirant sa dodatnih 1000 KM i bez kreditnog opterećenja situacija se mijenja. Dakle, žirant je učinio klijenta kreditno sposobnim. Banka nije dužna da vas informiše o kreditnom statusu vašeg prijatelja, jer je to stvar odnosa između vas i vašeg prijatelja. Ako vam je prijatelj slagao, onda se njemu trebate obratiti. Svako odgovara za svoj novac. Banka nije savjetovalište, već firma koja radi za profit. Isto tako, žirant nije samo dobar prijatelj, već garant vraćanja tog kredita. On ulazi u poslovni aranžman gdje zalaže svoju imovinu za nekog drugog. On, dakle, preuzima “odgovornost”. Žiranti često propuštaju provjeriti kreditnu sposobnost onoga za koga preuzimaju odgovornost. Čija je to greška? Banka bi bila odgovorna ukoliko bi u navedenom slučaju dala kredit bez žiranta.
@12 Goran B.
Pretpostavimo sljedeću situaciju: Vaš prijatelj ima stalno zaposlenje i redovnu platu od 1.000 KM, želi da uzme kredit od 15.000 KM na 5 godina uz kamatnu stopu od 9% i mjesečnu ratu od 311,38 KM. Pomislite da mu neće biti nikakav problem vraćati taj kredit i pristanete da budete žirant. Banka odobrava kredit zato što i vi imate recimo 1.000 KM platu i nemate nikakav kredit, ali vam i dužnik i banka prećute da vaš prijatelj već ima 3 druga kredita, takođe sa ratama po 300 KM (“nesposobnog klijenta žirant čini sposobnim”). I pored ukupnog zaduženja od 900 KM mjesečno i primanja od 1.000 KM, banka odobrava još jedan kredit iako zna da ga dužnik ne može vraćati, ali vi kao žirant možete. I već poslije 2 mjeseca vama krenu redovno u sljedećih 5 godina skidati sa plate 311,38 KM.
Da li bi se osjećali prevarenim? Je li po vama banka nevina u ovom slučaju? Da li bi tražili odgovornost i dužnika i bankara ili bi jednostavno nastavili plaćati “jer je i to nečiji novac”?
@12
Gorane, najvjerovatnije mislimo isto, samo se ne ”razumijemo”. Tamo, gdje je kredit ”čist” nemam šta tražiti, ali dovođenjem žiranta u zabludu, da je neki klijent ”kreditno sposoban” je čista prevara, kako od glavnog dužnika, tako i od radnika davaoca kredita.Postoje Zakoni da ih Vam ne nabrajam jer vjerudjem da znate, do kog iznosa se mogu opteretiti primanja ”kreditno sposobnog” žiranta, nigdje davaoci kredita ne prezentuju istoriju ”kreditne sposobnosti” glavnog dužnika, a naša dovoljna neupuženost (nepismenost) upravo ostavlja i ostavila je prostora davaocima kredita da naprave ovo, što su uradili u ovoj državi.
Pitam Vas, ako već znate, kako ”kreditno nesposobni” glavni dužnik može dići DESET ILI VIŠE KREDITA, A DAVAOC KREDITA IMA UVID U CRK?
Pozz bez imalo ljutnje, ovakvi načini su meni lično uništili sve što sam stekao za 30 godina rada,uništili porodicu, kuću,mene i mnogo što šta.
pozz
@Žirant
Niste u pravu. Banke ne daju kredite “nesposobnim” klijentima, jer ih, u nedostatku drugih sredstava garancije, upravo žiranti čine sposobnim. Razumijem da je loš osjećaj kada vas neko prevari i kada vam banka uputi “čestitku”, ali to nije problem banke. Šta bi to banke trebale uraditi? Oprostiti dug? Treba razumjeti da taj novac u bankama pripada nekome. Da li se neko treba odreći ušteđevine u banci samo zato što je neki tamo žirant prevaren?
@10
Akcionar,
U svakom slučaju pametan-edukativan ste dali komentar.
I upravo nastaje problem, gdje davaoci kredita u pohlepi za kapitalom/kamatom, ”zažmure” kreditnu sposobnost glavnog dužnika, čime direktno dovode u
zabludu žiranta, iako žirant vjeruje glavnom dužniku, a ne zna da je on već u dužničkom ropstvu ili…….ne znam šta već.
Apsolutno se slažem sa vašim predlogom, da se ugradi u Zakon da davaoci kredita prihvate rizik plasmana u slučajevima gdje su dali kredite ”nesposobnim” klijentima.
No, u ovoj državi je to neostvarivo, jer nemamo mnogo toga……što treba da zaštiti gražane, porodice itd.
U svakom slučaju pametan predlog.
MENE SU NA OVAKAV NAČIN UNIŠTILI,PODODICU,KUĆU,MENE DJECU I SVE ŠTO SAM ZA 30 GODINA STEKAO.
Sve je lijepo kad je dužnik odgovoran i kad se zadužuje koliko se može pružiti. I ja sam četiri puta bio žirant, i hvala Bogu nemam problema. A ni moji žiranti nemaju problema sa mnom.
Stvar postaje problematična kad oni što nisu u stanju da vraćaju kredite žele da se zaduže i “malo prožive”, a neko če drugi vraćati kredite. Takvima ne treba biti žirant, ali takvima ni banka ne treba odobravati kredite. Ipak, bankari u želji za što većim plasmanom i profitom zažmure na kreditnu sposobnost dužnika pa udare na (naivnog) žiranta. E u tome je odgovornost banke: Ako već dajete kredite “nesposobnim” klijentima, onda prihvatite i rizik takvog plasmana.
Ja sam žirant prijatelju i nikada nisam imao problema sa njim. Bio bih mu opet žirant. To funkcioniše samo zato što je on razuman momak koji zna koliko može i koliko je “dugačak”.
Problem kod našeg naroda je što se narod navikao da ne plaća vodu u zgradama, struju, održavanje liftova, navikli da im država asvaltira ulicu a da oni ne plate ni 1KM za legalizaciju imovine, grijanje će isto tako platiti neko treći… itd itd…
E onda pomisle da će tako preveslati i banku ali ne ide.. Malo su oni više mlijeka posisali da bi nasjeli na slične podvale…
Ja sam zirant trojici duznika banka me nije natjerala, duznici prijatelji me nisu natjrerali i sta bi sad ja trebao ako nedaj boze neko od njih ne vraca. Treba da kazem kriva je banka jeli prevarila me banka ma sramota je prozivati nekog ma ko on bio da ga je prevario a ne pruzati prst u onog ko ga je prevario . Dakle ja treba da idem tim svojim prijateljima i rodjacima i radnim kolegama a ne da prozivam banke ili regulatore. Pa ko je kriv ako me prevario onaj kome sam vjerovao jos malo ce biti kriv mi je mesni ured sto me zena vara .
Jedno od rješenja je i upravo u ovome što kaže jazavac: banke treba da paze kome daju kredite. Onaj ko ne može sopstvenim primanjima i imovinom da otplati kredit, ne treba ni da ga dobije.
Drugo rješenje je “ubrzavanje” sudskih procedura. Treće rješenje je formiranje neke vrste hipotekarnog tržišta gdje bi se trgovalo zaplijenjenom imovinom.
Sve bi to dovelo do toga da ljudi paze da li će i koliki kredit uzeti, paziće i bankari kome daju kredit, a žiranti bi bili potpuno nepotrebna kategorija.
Ljudi moji, najveci problem je u pravosudju, a ne u zakonima. Kako je i napisano gore, banka tuzi duznika i zavrsetkom tog procesa, duznik mora platiti pozajmljeno + troskove. Medjutim, kao sto je poznato, od dana predavanja tuzbe pa do pripremnog rocista je period od tri godine u prosjeku, sto je totalno neprihvatljivo. Neke banke uz pomoc korupcijskih metoda ubrzaju taj proces, medjutim generalno, posezu za drugim instrumentima naplate, a to su ziranti i njihove plate i imovina, ali ne samo zbog brzine naplate, nego i sigurnosti, jer je zirant obicno platezno mocniji od trazioca kredita.
Dakle, treba srediti pravosudje, i eventualne blokade i proteste usmjeriti na njih, a ne na banke, jer pravosudje je tolika kocnica razvoja i izvor korupcije, da je mozda i nemoguce nesto srediti u tom sektoru, na normalan nacin.
Pa znaju mnogi modernu domacu izreku, kada dodjete u konflikt oko necega: “pa tuzi me”, jer zna da ce to trajati godinama (a u medjuvremenu mozda i izgore dokazi, kao nedavno u BL).
Dakle, prevareni ziranti udarite na pravosudje, pa cete rijesiti i bankarske sluzbenike-prevarante i placanje tudjih dugova, a pustite banke da rade jer nam trebaju.
E onda ce da paze kome daju kredit i opet dobro :)
Mislim da ovdje nisu ništa žiranti “posijali”. Oni su samo željeli da pomognu prijeteljima, rodbini ili komšijama da dobiju kredit.
Ovakav “sistem” su “posijali” bankari i svi oni koji debelo zarađuju upravo na ovakvom sistemu.
I ja smatram da se ne može tražiti oprost, ali mora da postoji neka zaštita ljudi koji su bili ili će biti žiranti. Jer ako će bankari, nošeni pohlepom tj. željom za maksimiziranjem profita bez obzira na posljedice, odobravati kredite kreditno nesposobnim ljudima, pa onda ganjati žirante, brzo ćemo doći u situaciju da AMA BAŠ NIKO neće htjeti biti žirant ikome. Šta će onda bankari?
Žirantima niko nije kriv što su VJEROVALI ! Bankarski sistem nije ”Kraljevstvo nebesko”gdje mogu dobiti oprost, nego stvarni život gdje se plaća ono što si potpisao. Zakone prave ljudi za ljude i ako ti je narod u prosjeku glup – takve mu zakone i serviraš. Ne vidim ni jedan razlog da se žirantima da oprost. Što su posijali neka i požanju, to je pravedno – naravno, izuzev onih gdje se dokaže da nisu svojevoljno potpisali garanciju za vraćanje kredita.
Prosto je nevjerovatno da su u pogledu duga prema banci izjednačeni dužnik i žirant. Povrh svega, ispade da dužnik koji je dobio kredit i ne mora da ga vraća, ali njegov žirant mora (?!).
Pošto je za banke teško da iz ostalih instrumenata obezbjeđenja naplate svoje potraživanje, najlakše im je da uzmu od žiranta, a da onda žirant tuži dužnika! I kako će žirant uspjeti da naplati svoje potraživanje od dužnika, ako to banka nije u stanju???
I opet se vraćamo na ono: Zašto je banka odobrila kredit onome za kojeg je znala da ga neće moći vraćati? Odgovor je jednostavan: Ima dobre žirante, a profit se mora ostvariti. Da li će on ići preko leđa žiranata, banku savršeno ne zanima.
E ako ojađeni žiranti umjesto svog, krenu da oduzimaju živote dužnicima i bankarima, profit će im biti zadnji na pameti.
Ove ”bankare” što nešto lupetaju, treba prvo preispitati, jer oni su najvići krivci za sve ovo. Da su samo poštovali proceduru dodjele kredita, danas bi ja imao porodicu, bio normalan čovjek i živio odnosno ”pokrio se koliko sam dug”, a ova pohlepa ”bankara (banke i MKO” su mi nanijeli zla da nemam danas ništa. Nema pravde, za ove megalomane, a jedino je moguće u ovoj ”državi”.Gospodo iz ”Hypoa” vi ste mi nanijeli zla, odobrili ste kredit, čovjeku koji nikako nije kreditno bio sposoban u vrijeme dizanja kredita, a vama je pohlepa za zaradom uz pomoć države preča od moje porodice i mog kapitala koji sam imao za 30 godina rada, sve ste mi uništili. A, ABRS i ABFBiH, gdje direktori imaju DESET HILJADA KM PLATU, SAMO TREBA KRENUTI 300.000 KREDITA SVAKI PREKONTROLISATI, A POSEBNO OVE MKO ZA ”PODSTICAJ” ŠTO PLJAČKAJU NAROD.
SAMO KONTROLA SVIH DATIH KREDITA, GDJE GOD NIJE UREDU NEMAJU PRAVO NI NA BILO KAKVU NAKNADU TAJ BI ZAKON BIO NAJBOLJI, PA NEK BANKARI ”CRKNU” JER KOD MENE JE ”CRKLA PORODICA-KRAVA I NEKA I KOD NJIH CRKNE KAPITAL-KRAVA”.SRAM IH BILO KAKO SE SMIJU JAVITI.