Kozarić: Vjerujem u opstanak evra

11.06.2012. / 7:40

SARAJEVO, Evro će, vjerujem, opstati kao zajednička valuta zemalja evrozone u punom kapacitetu ili, u krajnjem slučaju, u nekoj drugačijoj užoj varijanti, kazao je Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH.

Komentarišući prognoze o raspadu evrozone nakon izbora u Grčkoj 17. juna, poslije kojih bi na vlast mogli doći protivnici saradnje sa međunarodnim kreditorima, Kozarić je izrazio uvjerenje da će zemlje evrobloka i Evropska unija pronaći rješenje za Grčku kako bi se izbjegli preveliki potresi.

Što se tiče pregovora BiH sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), Kozarić očekuje da će bh. vlasti ispuniti postavljene zahtjeve i sklopiti novi kreditni aranžman koji bi finansijski rasteretio entitetske budžete.

Kako gledate na situaciju da bh. vlasti, samo dvije godine nakon sklapanja stendbaj aranžmana sa MMF-om, traže odgodu preuzetih kreditnih obaveza?
KOZARIĆ: Slabost aranžmana sa MMF-om je upravo njegov kratak rok do tri godine. Grejs period otplate kredita je istekao i u drugom dijelu godine dolazi na naplatu 250 miliona KM, što je opterećenje za entitete, iako je BiH potpisnica aranžmana i formalni dužnik prema inozemstvu. Poznato je da su entiteti projicirali budžete sa deficitom od oko tri posto, što je dodatni pritisak. Entiteti to sada zatvaraju zaduženjem kroz emisije obveznica i trezorskih zapisa, što, ipak, ima svoj limit.
Vidio sam da je MMF ovaj put dosta fleksibilan, jer smo mi i povukli samo jednu trećinu od ukupne sume aranžmana, odnosno 400 miliona evra od odobrenih 1,2 milijarde. Iako je BiH u januaru imala nepotrebnih problema sa servisiranjem ino-duga, sa MMF-om to nije bio slučaj. Njima smo sve redovno servisirali i oni znaju da BiH može da izmiruje svoje obaveze. Vjerujem da će MMF ovaj put biti dosta fleksibilan, jer su dali listu zadataka entitetskim vladama koje su već u procesu izvršavanja reformskih procesa. MMF od nas zahtijeva zadržavanje sistema Valutnog odbora, da se ne dira Zakon o Centralnoj banci BiH, dok u pogledu banaka traži da ostanu kapitalizirane minimum 12 posto, da se redovno obavljaju stres-testovi i da Agencija za osiguranje depozita BiH nastavi da gradi šemu osiguranja depozita, što nisu zahtjevni uslovi i mi to već sprovodimo. Entiteti su, sa svoje strane, dužni da nastave sa reformama socijalnih davanja i ispunjavanja drugih uslova, i oni to, takođe, čine.

 
Postoje li zahtjevi MMF-a za smanjenje javne potrošnje?
KOZARIĆ: To nije ispostavljeno kao direktan zahtjev, ali je ukazano da ne treba biti novog zapošljavanja u javnom sektoru i da se nivo sredstava za plate i materijalne troškove smanji za 4,5 odsto. Takve mjere su najavljene na državnom nivou, dok su ih entitetske vlade već sprovele.

Međunarodne bonitetske agencije “Standard & Poor's” i “Moody's” ranije su spustile kreditni rejting BiH. Kakva su Vaša očekivanja od njihove predstojeće posjete?
KOZARIĆ: Iskreno se nadam da će nove okolnosti, od usvajanja budžeta za 2012. godinu i uspostavljanja Vijeća ministara BiH, doprinijeti boljem okruženju i da će se sredinom juna, kada predstavnici agencija dolaze u BiH i rade reviziju kreditnog rejtinga, steći uslovi da on bude nešto bolji i da krenemo naprijed.

Da li bi potencijalna nova kriza vlasti zbog promjena unutar vladajuće “šestorke” na državnom nivou mogla uticati da se kreditni rejting BiH, ipak, ne popravi?
KOZARIĆ: Mogu samo reći da pozivam sve u BiH da im ekonomija bude na prvom mjestu, a najava predsjedavajućeg Vijeća ministara Vjekoslava Bevande da će ekonomiju vratiti u središte interesovanja ohrabrila je i nas i finansijski sektor. Iskreno se nadam da će se brzo naći rješenje za izlazak iz postojeće situacije, jer ona ne pogoduje nikome. Politička stabilnost je jedan od preduslova za bilo kakav razvoj, napredak i neophodne reforme.

 
Previranja u evrozoni ne jenjavaju, već, naprotiv, postoje prognoze da će 17. jun, kao datum novih izbora u Grčkoj, koji bi na vlast mogli dovesti protivnike saradnje sa međunarodnim kreditorima, biti presudni za opstanak ili raspad evrozone. Kako se ta situacija može odraziti na BiH?
KOZARIĆ: Situaciju u Grčkoj jeste veliki problem za Europsku uniju. U BiH, srećom, za razliku od Srbije, Makedonije i Crne Gore, nema grčkih banaka koje bi mogle stvoriti pritisak na naš bankarski sektor, ali bi radikalniji scenario u smislu izlaska Grčke iz eurozone ili podjela tog bloka na manje i više uspješne ekonomije sigurno imao uticaj na sve zemlje koje imaju za cilj da postanu članice EU, pa tako i BiH. Želim da vjerujem da će zemlje eurozone i EU naći neko rješenje i za Grčku kako ne bi bilo prevelikih potresa, posebno na evropskom finansijskom tržištu. Evo, u Briselu imamo najavu programa za saniranje finansijskog sektora koji je veoma važan. On možda jeste jedan od uzroka krize, ali je i dio rješenja. Euro će stoga, smatram, ostati u nekoj varijanti, a svi se bore da ostane u punom kapacitetu.

Ističete da EU radi na saniranju banaka, ali je i činjenica da je dvjema bankarskim grupacijama sa značajnim tržišnim učešćem u BiH smanjen kreditni rejting. Da li to u konačnici može uzrokovati da one redukuju kreditne plasmane bh. privredi i građanima?
KOZARIĆ: Tačno je da su dotične dvije banke među pet najvećih u BiH koje zajedno drže 70 odsto tržišta. Međutim, učešće te dvije banke iz BiH u njihovim matičnim grupacijama je veoma nisko, tako da ne vjerujem da će to imati uticaja na njihove aktivnosti. Obje banke su do sada veoma dobro upravljale rizicima i ostvarile dobre rezultate u prošloj godini. Nezavisne novine

Tagovi: centralna banka bihevroevrozonakemal kozaricopstanaktopvazno

Povezane vijesti

01.11.2018 | 7:30

Još traje borba za opstanak Fabrike kreveta u Petrovu

07.05.2018 | 6:50

Le Mer: ugrožen opstanak “Er Frans-KLM”

02.01.2018 | 7:19

Svijet u narednih 40 godina ostaje bez čokolade?

14.09.2016 | 11:12

Unija opstaje uprkos odlasku Britanije