


Ko reskira (ne)profitira
BANJALUKA, , Donošenje ispravnih poslovnih odluka nikada nije jednostavan zadatak, a to najbolje znaju oni koji ih donose.
U uslovima ekonomske krize koja nije zaobišla nijednu privredu, korišćenje znanja, nauke i modernih tehnologija nisu više dovoljni preduslovi za sigurno investiranje i poslovanje.
U kriznim situacijama rizik poslovanja se povećava. Poznata krilatica “ko reskira, taj profitira”, čini se, ne znači da se s povećanjem rizika povećava i profit. Kako izabrati pravo rješenje između nekoliko alternativa, pogotovo ukoliko ne postoji dovoljno faktora koji ukazuju na pravi put?
- Sastavni dio svih ekonomskih odluka jeste rizik njihovog ostvarivanja. Konkurencija i jeste stalna borba između očekivanih dobitaka i mogućih gubitaka. Prilikom donošenja odluka, osim redovnih aktivnosti pri planiranju investiranja, koje podrazumijevaju prikupljanje što više potrebnih informacija, preporuke i bankarske garancije najviše nam znače. One su najbolji dokaz sigurnog poslovanja s nekom kompanijom – smatra direktor firme “SG Inžinjering”, Strahilo Subašić.
Prema njegovim riječima, kvalitetnom upravljanju rizicima mogu doprinijeti i osiguravajuća društva koja bi pratila realizaciju započetih projekata.
- U Srpskoj smo još daleko od takvog načina poslovanja, ali trebalo bi da usvajamo iskustva i pozitivnu praksu iz zapadnih zemalja – kaže Subašić.
Predstavnici drugih preduzeća kao glavne adute u kriznim situacijama prepoznali su sposoban menadžment i moderne tehnologije koji ujedinjeni smanjuju rizik i povećavaju šansu za ostvarenje poslovnih ciljeva.
- Prije sklapanja bilo kojeg posla polazimo od analize potreba tržišta i u skladu s tim kreiramo ostale naše ciljeve. Međutim, i kada imamo sigurne kupce i dobavljače, društvena zajednica nam često otežava poslovanje i to formiranjem različitih administrativnih barijera – kaže direktor preduzeća za preradu drveta “Fagus” iz Kotor Varoši, Miroslav Malijević.
On smatra da oblikovanjem ekonomskog sistema država mora stvoriti ambijent u kojem se smanjuje rizik poslovanja.
Na važnu ulogu države ukazuje i ekonomista Rajko Tomaš, koji kaže da bi država trebalo da uspostavi i štiti sistem slobodnog privređivanja. Time se smanjuje rizik poslovanja i ohrabruju investitori i potrošači, a bez njihove slobode i hrabrosti u donošenju odluka nema efikasne ekonomije.
- Trenutne prognoze o ekonomskim trendovima u budućnosti nisu dobre, a iza njih najčešće stoje najautoritativnije međunarodne finansijske institucije, kao što je Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Ta činjenica održava visok nivo rizika u ekonomskom sistemu. Zbog toga, a i zbog vlastite percepcije rizika u budućnosti, mnoge banke su suzdržane u kreditiranju privrede i stanovništva. Privreda bez kredita ne može da proizvodi, a potrošači da kupuju i troše. Time se i rizik investiranja i potrošnje sa globalnog nivoa prenosi do svakog preduzeća i svakog pojedinca – obašnjava Tomaš.
Poslovanje s rizicima posebno je karakteristično za bankarski sektor. Svaka banka se susreće s različitim vrstama rizika iz kojih mogu proisteći negativni efekti na poslovanje. Štaviše, banke su dužne da obrazuju posebnu organizacionu jedinicu u čijem je djelokrugu upravljanje rizicima.
Rizici kojima je banka naročito izložena u svom poslovanju jesu: rizik likvidnosti, kreditni rizik, tržišni rizik, rizik ulaganja banke, operativni rizik, pravni rizik, reputacioni rizik, strateški rizik i slično.
- Banke u BiH se bave tradicionalnim bankarstvom, uzimanjem depozita i davanjem kredita, pa su i najčešći rizici poslovanja iz tog sektora. Pri svakom kreditnom zahtjevu analizira se kreditna sposobnost klijenata. Zavisno od proizvoda koji nudi i klijenta na koga je fokusirana, banka usklađuje svoje propise – kaže Samir Lačević, iz Udruženja banaka BiH. Fokus
Odštampajte ovaj članak
|
Ostavite komentar
- Hrvatska ekonomski bolja od Srbije
- Veliki izgledi za izgradnju toplane
- Hećo: Zakon neće biti brzo usvojen
- Dobri signali za ukidanje viza
- Usvojen program rada Vlade FBiH
- Ispunjen i posljednji uslov za liberalizaciju viznog režima
- Sutra isplata februarskih penzija
- BiH u 2011. očekuje rast BDP-a
- Otvoren “Kopaonik biznis forum 2010″
- Ohrabrujuća izjava Lajčaka
Unesite email ako zelite da primate novosti putem email-a:
- Na jesen gradnja fabrike za proizvodnju ekološkog goriva
- Varaždinci rade studiju izvodljivosti
- Stalno zaposleni ostaju na radnim mjestima u Konzumu
- Umanjene penzije za oko 40 000 penzionera
- Brkićeva sutra u posjeti Mrkonjić Gradu
- Promet od šest hiljada KM
- Kurs dolara ponovo blizu rekordno niskog nivoa prema evru
- Petar Matić rasprodaje nekretnine
- Sutra moguć prekid štrajka
- "Ubica sa šahovske table" osuđen na doživotnu robiju
Dobit Telekoma Srpske 102,6 miliona KM
BANJALUKA, Telekom Srpske završio je 2009. godinu sa neto dobiti od 102 625 523 KM, što je za oko 16,5 miliona KM slabiji rezultat u odnosu na 2008. godinu (119 209 502 KM).
Prema danas objavljenom finansijskom izvještaju, Telekom je ostvario dobit prije oporezivanja od 114,2 miliona KM (2008. godine 132,9 mil. KM).
Ukupni prihodi porasli su za 12,...Jerlagić: Uložićemo u rudnike 130 miliona KM
SARAJEVO, U ovoj godini u modernizaciju rudnika u Federaciji BiH, koji su ušli u sastav "Elektroprivrede BiH" biće investirano 130 miliona KM, kaže Amer Jerlagić, generalni direktor "Elektroprivrede BiH". Najavljuje da će investicije u rudnike krenuti od Breze, Kaknja, Kreke, a cilj je da u naredne dvije-tri godine...





Obrada u toku ...
BANJALUKA, Banjalučka pivara prošlu godinu završila je sa gubitkom od 5,6 miliona KM prije kamata i poreza, što je znatno bolji poslovni rezultat u poređenju sa 2008. kada su imali minus od 10,4 miliona KM.
Uprava Pivare najavila je dokapitalizaciju zbog "neodrživo veliki troškova kamata", ali bez dodatnih informac...
BANJALUKA, Generalni sekretar Ženskog košarkaškog kluba „Mladi Krajišnik" Brane Čovičković upozorava da će, ako se nastavi trend povećanja broja klubova u Banjaluci, gradski budžet iz kojeg se finansiraju doživeti potpuni kolaps!
Čovičković u razgovoru za kaže da je pre 12 ili 13 godina u gradu bilo ped...
BANJALUKA, Predsednik Komisije za hartije od vrednosti RS (KHOV) Miodrag Jandrić tvrdi da se iza zahteva za njegovom ostavkom, koju je podneo Savez udruženja malih akcionara, krije samo motiv osvete i ističe da institucija na čijem je čelu radi u skladu sa zakonom, a ne u skladu sa željama učesnika na tržištu kapitala...
Komentari, saveti, izjave, ponude ili druge informacije koje su iznesene su vlasništvo onoga ko ih je kreirao, a ne prvog poslovnog portala u RS - Capital.ba. Autori poruka su jedini odgovorni za sadržaj komentara koji su napisali!.