Ko reskira (ne)profitira
20.07.2009. / 8:00
BANJALUKA, , Donošenje ispravnih poslovnih odluka nikada nije jednostavan zadatak, a to najbolje znaju oni koji ih donose.
U uslovima ekonomske krize koja nije zaobišla nijednu privredu, korišćenje znanja, nauke i modernih tehnologija nisu više dovoljni preduslovi za sigurno investiranje i poslovanje.
U kriznim situacijama rizik poslovanja se povećava. Poznata krilatica “ko reskira, taj profitira”, čini se, ne znači da se s povećanjem rizika povećava i profit. Kako izabrati pravo rješenje između nekoliko alternativa, pogotovo ukoliko ne postoji dovoljno faktora koji ukazuju na pravi put?
– Sastavni dio svih ekonomskih odluka jeste rizik njihovog ostvarivanja. Konkurencija i jeste stalna borba između očekivanih dobitaka i mogućih gubitaka. Prilikom donošenja odluka, osim redovnih aktivnosti pri planiranju investiranja, koje podrazumijevaju prikupljanje što više potrebnih informacija, preporuke i bankarske garancije najviše nam znače. One su najbolji dokaz sigurnog poslovanja s nekom kompanijom – smatra direktor firme “SG Inžinjering”, Strahilo Subašić.
Prema njegovim riječima, kvalitetnom upravljanju rizicima mogu doprinijeti i osiguravajuća društva koja bi pratila realizaciju započetih projekata.
– U Srpskoj smo još daleko od takvog načina poslovanja, ali trebalo bi da usvajamo iskustva i pozitivnu praksu iz zapadnih zemalja – kaže Subašić.
Predstavnici drugih preduzeća kao glavne adute u kriznim situacijama prepoznali su sposoban menadžment i moderne tehnologije koji ujedinjeni smanjuju rizik i povećavaju šansu za ostvarenje poslovnih ciljeva.
– Prije sklapanja bilo kojeg posla polazimo od analize potreba tržišta i u skladu s tim kreiramo ostale naše ciljeve. Međutim, i kada imamo sigurne kupce i dobavljače, društvena zajednica nam često otežava poslovanje i to formiranjem različitih administrativnih barijera – kaže direktor preduzeća za preradu drveta “Fagus” iz Kotor Varoši, Miroslav Malijević.
On smatra da oblikovanjem ekonomskog sistema država mora stvoriti ambijent u kojem se smanjuje rizik poslovanja.
Na važnu ulogu države ukazuje i ekonomista Rajko Tomaš, koji kaže da bi država trebalo da uspostavi i štiti sistem slobodnog privređivanja. Time se smanjuje rizik poslovanja i ohrabruju investitori i potrošači, a bez njihove slobode i hrabrosti u donošenju odluka nema efikasne ekonomije.
– Trenutne prognoze o ekonomskim trendovima u budućnosti nisu dobre, a iza njih najčešće stoje najautoritativnije međunarodne finansijske institucije, kao što je Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka. Ta činjenica održava visok nivo rizika u ekonomskom sistemu. Zbog toga, a i zbog vlastite percepcije rizika u budućnosti, mnoge banke su suzdržane u kreditiranju privrede i stanovništva. Privreda bez kredita ne može da proizvodi, a potrošači da kupuju i troše. Time se i rizik investiranja i potrošnje sa globalnog nivoa prenosi do svakog preduzeća i svakog pojedinca – obašnjava Tomaš.
Poslovanje s rizicima posebno je karakteristično za bankarski sektor. Svaka banka se susreće s različitim vrstama rizika iz kojih mogu proisteći negativni efekti na poslovanje. Štaviše, banke su dužne da obrazuju posebnu organizacionu jedinicu u čijem je djelokrugu upravljanje rizicima.
Rizici kojima je banka naročito izložena u svom poslovanju jesu: rizik likvidnosti, kreditni rizik, tržišni rizik, rizik ulaganja banke, operativni rizik, pravni rizik, reputacioni rizik, strateški rizik i slično.
– Banke u BiH se bave tradicionalnim bankarstvom, uzimanjem depozita i davanjem kredita, pa su i najčešći rizici poslovanja iz tog sektora. Pri svakom kreditnom zahtjevu analizira se kreditna sposobnost klijenata. Zavisno od proizvoda koji nudi i klijenta na koga je fokusirana, banka usklađuje svoje propise – kaže Samir Lačević, iz Udruženja banaka BiH. Fokus
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
pa sistema i nije bilo.sve se radilo kako je kome odgovaralo.ali nije ni njima lako.neznaju upravljati sa prikupljenim novcem.dolar ili zlato,franak,euro ocito ne vrijedi.sve je nesigurno.nece se nasi milioneri snaci u tome.sve ce im pokupiti savjetnici odnosno naredbodavci.
Raspad sistema tj.nema vise sistema
koga ti Miroslave pitaš dokle ovako?Pa valjda ti sa svojim kolegama radnicima moraš poduzeti nešto!naravno ako se ne PLAŠITE… A PLAŠETI SE VI STE KUKAVICE ZATO NE PODUZIMATE NIŠTA
Sta je ovo, Subasica boli glava samo volijo bi znati, dali je zbog otkaza sto daje radnicima ili se boji da ce ga ljudi premlatit za svoje plate.O kakvim on riziku prica to jest profitu sta prica nebuloze, kada od svakog radnika kojem daje otkaz trazi da se odrekne jednog djela zaradjeni para da bi mu dao o otkazu rjesenje i knjizicu,a rjesenja pise po svojoj volji.Ovo je sramota sta se radi,a ovo je samo jedan u nizu. Dokle ovako…….