Capital.ba

Ko će da plati prekid veza sa Moskvom?

14.05.2014. / 19:47

moskvaMOSKVA, BRISEL, Jedan dio članica EU otvoreno se opire američkim zahtjevima za pooštavanje sankcija Rusiji, a neke zemlje traže kompenzaciju za milione ili milijarde evra koje će u tom slučaju izgubiti – navode ekonomski i politički analitičari.

Grčka, Mađarska, Luksemburg, Austrija, Španija, Bugarska, Kipar, Malta i Portugal otvoreno zastupaju stav protiv pooštravanja sankcija Rusiji i ističu da bi u tom slučaju njihova ekonomska situacija bila veoma pogoršana.

Ni velike evropske sile koje tijesno sarađuju sa SAD, poput Njemačke, Francuske, pa čak i Britanije, nisu spremne da se sasvim odreknu prihoda i poslova koje imaju sa Rusijom.

Analitičari upozoravaju da bi, recimo, pridruživanje Slovenije anitruskim sankcijama imalo vrlo negativne posljedice po nacionalnu ekonomiju i da bi dovelo do smanjenja unutrašnjeg bruto proizvoda za 1,3 odsto.

Grčki budžet bi u slučaju trgovinskog rata sa Rusijom mogao da ostane bez miliona evra od turizma, jer je poznato da su Rusi veliki poklonici grčkog mora.

Čak i Francuska, koja slijedi politiku SAD, ne želi da odustane od isporuke dva vojna broda tipa “Mistral” Rusiji. Pariz, i poslije upozorenja iz Vašingtona i podsjećanja da su uvedene vojne sankcije Rusiji, ne odustaje od unosnog posla.

Franuske diplomate otvoreno izjavljuju da Amerikanci “podmeću” Francuzima, terajući ih da žrtvuju realne nacionalne interese u ime doktrine “transatlantske solidarnosti”.

Ako Francuska raskine ugovor sa Rusijom o isporuci dva nosača aviona – uslijediće vrlo značajne kazne (Rusija će u tom slučaju tužiti Francusku).

Sem toga, prekid ugovora značiće i gubljenje radih mjesta, a Francuska to danas sebi ne može da priušti u nestabilnoj ekonomskoj situaciji.

Britanci su pouzdani američki partneri, ali ne žele da zamrznu milijarde aktiva ruskih oligarha u Londonu, dok njemački biznis poziva Berlin da se predomisli i da ne stvara teškoće hiljadama firmi koje rade sa Rusijom.

Jedan broj evropskih političara smatra da uloga Rusije u ukrajinskoj krizi nije tako velika kao što to tvrde zapadni geopolitički analitičari, pa nije jasno zašto bi Rusiji bile uvedene dodatne sankcije.

Tzv. “treći paket”, odnosno prekid ekonomskih veza, ne nailazi na odobravanje kod dobrog dijela zemalja EU. Njegovo pokretanje bilo bi veliki udarac za ekonomiju evropskih zemalja, a ne samo za Rusiju.

Pardoksalno je da bi te sankcije najjače pogodile zemlje Baltika, koje su posebno antiruski raspoložene – navode ekonomski portali.

U suštini, u EU su u sukobu dvije politike – “transatlantska solidarnost”, koju zagovaraju SAD i najjači evropski saveznici /bar verbalno/, i “ekonomski pragmatizam”, koji zagovaraju države koje imaju unosne ekonomske veze sa Rusijom ili zavise od ruskih energenata.

Problem je u činjenici da SAD i evropski saveznici ne mogu da pređu preko “krimskog slučaja”, jer smatraju da je Rusija uputila geopolitički izazov do sada neprikosnovenoj volji Zapada i NATO koalicije – komentarišu brojni portali koji se bave geopolitikom.

Istovremeno, Rusi više ne mogu nazad, niti bi prihvatili da cijela Ukrajina bude u interesnoj sferi Zapada, a pogotovo NATO-a.

Najveća žrtva krize do sada je Ukrajina, koja je politički i etnički podijeljena. Naredna žrtva mogla bi da bude evropska ekonomija, što izaziva veliki strah širom starog kontinenta. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Ko će da plati prekid veza sa Moskvom?

    1. ANTENA

      BAš imamo priliku da gledamo kolike su budale…e, da vidimo