Kanađani mjerkaju Lim
27.06.2012. / 7:20
PODGORICA, Hoće li Crna Gora već jednom iskoristiti “hidroenergetski potencijal” i na nekoj od rijeka izgraditi centralu iz koje će poteći struja, tako deficitarna “roba”?
U stilu Đekne – “Hoće, ali kad ne zna se” – pravog odgovora na ovo pitanje nema već duže od jednog vijeka, još od planova iz doba kralja Nikole da se iskoriste Tara, Morača, Ćehotina i druge rijeke koje, po ocjeni stručnjaka, imaju visoki potencijal za proizvodnju struje.
Tek što je na izgradnju brana na Tari skupštinskom rezolucijom stavljena zabrana, a najavljivanu izgradnju lanca hidrocentrala na Morači stopirala “svjetska ekonomska kriza”, temu je aktuelizovao kanadski ambasador u Podgorici Roman Vaščuk. Na meti “energetskog lobija” ovog puta je – Lim.
– Kompanija REV, koja će u Srbiji graditi elektrane na Limu kod Brodareva predložila je Vladi sličan projekat i za Crnu Goru – izjavio je Vaščuk.
U crnogorskoj Vladi na tu inicijativu, za koju se nije ni znalo do Vaščukove izjave u jednoj emisiji TV Crne Gore u ponedjeljak uveče, još nema odgovora. Potvrđeno je, jedino, da postoji takav prijedlog i da se proučava, kao i namjera najjače energetske firme iz Kanade da sa crnogorskom državom gradi drugi blok Termoelektrane “Pljevlja”.
Gdje bi se gradila brana na Limu, naravno, prerano je govoriti, ali se zna da ideja uopšte nije nova. Još 1952. godine, naime, tim eminentnih hidroenergetičara predlagao je izgradnju brane u Zatonu, između Berana i Bijelog Polja.
Kao i na Limu, brane se odavno planiraju i na Ćehotini i Komarnici, gdje se već decenijama vrše pripreme i ispituje teren, ali do konkretnog projekta nikako da se dođe. Još duže traje priča o pregrađivanju Morače, po ocjeni stručnjaka najisplativijem vodotoku za izgradnju hidroelektrana. Tako je još 1911. državljanin Austrougarske Ante Dešković dobio koncesiju za podizanje HE na Morači, kod današnjeg sela Donja Gorica kod Podgorice i Manastiru Morači. Trebalo je da uloži pet do sedam miliona perpera i proizvodi do 90.000 kilovat-sati struje. Ostalo je zapisano da su počeli i pripremni radovi a grupa engleskih inženjera angažovanih za tadašnji “posao vijeka” bila je oduševljena potencijalima Morače.
– Crna Gora će stvoriti veliki izvor bogatstva, o kom unazad šest mjeseci nije niko sanjao – uzviknuo je jedan od njih, obilazeći kanjon Morače.
Naišli su balkanski, pa veliki svjetski rat i prvi projekat je propao. Slijedilo je na desetine novih planova, ne samo za “valorizovanje” Morače već i drugih brojnih rijeka.
Još 1959. objavljen je podatak da hidroenergetski potencijal Crne Gore iznosi 8,6 milijardi kilovat-časova. Prema projektu tadašnjeg crnogorskog Zavoda za planiranje do 1980. trebalo je da bude završena izgradnja HE Andrijevo na Morači, a do 1990. još pet velikih elektrana na Tari, Limu i Morači. Izgrađena je, međutim, samo jedna hidrocentrala, Glava Zete. Velika elektrana u Mratinju, na Pivi, završena prije tri decenije, nije u sistemu Crne Gore već Srbije.
Hoće li namjera kanadskih biznismena biti početak nove politike, u “vječitoj” namjeri da Crna Gora od bogatih rijeka ima konkretnu korist, znaće se brzo.
Male elektrane
Planirajući velike energoobjekte Crna Gora se u međuvremenu okrenula i malim hidroelektranama. Vlada je planirala izgradnju 35 mini HE na manjim vodotocima. Investicije po sistemu koncesija već su počele, a procjenjuje se da će u male hidrocentrale biti uloženo oko 140 miliona evra. Potencijal malih rijeka procijenjen je na 400 do 600 gigavat-časova električne energije godišnje. Novosti
Tagovi: crna gorahidropotencijallimmoracatara
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
