Kalanović: Od Telekoma niču putevi

08.04.2010. / 18:46

BEOGRAD, Sredstva od prodaje Telekoma ne smiju da odu na povećanje potrošnje, već najveći dio para treba uložiti u infrastrukturu, kaže ministarka Verica Kalanović.
Ministarka za Nacionalni investicioni plan (NIP) je kazala da će novac od Telekoma biti usmjeren prije svega u nove moderne saobraćajnice do većih srpskih gradova, što će omogućiti da se do njih putuje brzo i jeftino i bez čega nema mogućnosti za dolazak investicija.

„Napravićemo poseban budžetski fond iz koga će novac biti usmeravan i za razvoj infrastrukture, ali i za privredu i druge grane“, kazala je ona i dodala da se razgovara unutar Vlade o novim savremenim sabraćajnicama od regionalnog značaja, koje će imati po dvije trake u oba smjera.

„Na primer, jedan od prioriteta je put Pojate – Preljina. To je deonica od 107,2 kilometra kuda prolazi jedna ulica. A u tom pojasu živi 476.000 ljudi. Prioritet su i deonice od Rume do Šapca, od Paraćina do Zaječara, autoput ka Prokuplju i saobraćajnica od Beograda do rumunske granice u Vojvodini… Od Telekoma će delom biti finansiran i autoput Beograd – južni Jadran“, kazala je ministarka Kalanović.

Govoreći o odgovornosti što gradnja na Koridoru 10 neprestano kasni, ona kaže da „niko pojedinačno nije kriv. Sistem ne funkcioniše na najbolji način. Svakodnevno popravljamo taj veliki mehanizam i očekujem da od 2011. godine gradimo 250 kilometara autoputa godišnje. Još nemamo sistem za brzu gradnju puteva, i to moramo da priznamo“.

U planu i “banatski poluautoput“

Dio sredstava biće usmjeren u izgradnju poluautoputa Novi Sad – Ruma – Temišvar dugačkog 165 km, čija vrijednost doseže 280 miliona evra.

O izdvajanju dijela tih sredstava za “banatsku magistralu” ovih dana su razgovarali ministar ekonomije i regionalnog razvoja Mlađan Dinkić i predsjednik vojvođanske vlade Bojan Pajtić, pišu Novosti.

„Očekujemo da bismo mogli da dobijemo veći deo sredstava potrebnih za izgradnju poluautoputa, a ostatak ćemo obezbediti koncesijom za izgradnju tunela kroz Frušku goru“, kaže Dragoslav Petrović, pokrajinski sekretar za nauku i tehnologiju. On kaže da bi gradnja mogla da bude otpočeta naredne godine, a trajala bi oko tri godine.

Prema predviđenom planu, poluautoput bi bio započet iz pravca Temišvara, od međe na srpsko-rumunskoj granici, prolazio bi kroz srednji Banat kraj Zrenjanina, ka Novom Sadu. Odatle bi tunelom kroz Frušku goru izašao na sremsku ravnicu i u četiri trake pružio se do autoputa Beograd – Zagreb. Budući projekat će podrazumjevati i izgradnju još jednog mosta na Tisi.

Preusmjeravanjem saobraćaja kroz tunel, kroz Frušku goru bi bio potpuno ukinut transport kamionima, što bi doprinijelo očuvanju turističkih potencijala jedine vojvođanske planine.  Novosti