Close Menu
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    • ANALIZE
    • EKSKLUZIVNO
    • INTERVJU
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    • ENERGETIKA
    • FINANSIJE
    • TRŽIŠTE KAPITALA
    • TRGOVINA
    • TURIZAM
  • TECH
  • SVIJET
    • ZANIMLJIVOSTI
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
Donacije
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
    1. ANALIZE
    2. EKSKLUZIVNO
    3. INTERVJU
    4. Vidi sve

    Simbioza na djelu: Stanivuković i SNSD poklonili milionski vrijedno gradsko zemljište

    7. Augusta 2024. — 13:00

    Ekonomisti: Republici Srpskoj prijeti finansijska katastrofa

    6. Juna 2024. — 14:10

    Za Radukića ministri u Vladi Srpske rade savršeno

    20. Maja 2024. — 13:56

    Srbija ubrzano isisava energente iz BiH

    29. Decembra 2023. — 14:05

    Ekskluzivno: CAPITAL otkriva imena uhapšenih carinika

    16. Decembra 2024. — 10:47

    Saznajemo: Uskoro optužnica protiv Đoke Ekvatora

    28. Juna 2024. — 13:46

    Ekskluzivno: Optuženi u aferi „korona ugovori“ priznaje krivicu

    19. Juna 2024. — 10:43

    Nakon „Alumine“, Pavlović preuzima i „Boksit“

    16. Maja 2024. — 12:15

    Tanić za CAPITAL: Na domaćem tržištu više ne možemo kupiti ni cijevi za grijanje

    21. Marta 2025. — 20:10

    Kako je Širbegović od posuđenih 1.500 KM došao do milionskog profita

    14. Marta 2025. — 19:55

    Smailbegović: Odnos države i poslodavaca zasniva se na poznanstvima

    7. Marta 2025. — 20:00

    Mujanić: BiH ima zaliha domaćeg mesa samo za tri dana

    21. Februara 2025. — 20:05

    „Šume RS“ propadaju – Radnicima zabranjeno da kupe i šerpu

    15. Jula 2025. — 16:02

    Elek na sudu potvrdio da mu Vukelić nije tražio 6.000 KM

    15. Jula 2025. — 13:30

    Firma iz Zagreba dobija od Stanivukovića posao vrijedan 35,4 miliona KM

    15. Jula 2025. — 13:02

    UIO otkrila višemilionske poreske malverzacije

    15. Jula 2025. — 11:32
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
    1. ENERGETIKA
    2. FINANSIJE
    3. TRŽIŠTE KAPITALA
    4. TRGOVINA
    5. TURIZAM
    6. Vidi sve

    EU više novca potrošila na kupovinu ruskog gasa, nego na pomoć Ukrajini

    14. Jula 2025. — 09:00

    “Elektroprivreda BiH” mora da kupi 400.000 tona uglja

    8. Jula 2025. — 10:43

    Cijena sirove nafte oko 67 dolara po barelu nakon odluke OPEK-a

    8. Jula 2025. — 08:59

    Potrošnja i proizvodnja uglja u Evropskoj uniji na istorijskom minimumu

    4. Jula 2025. — 13:22

    Kineski rast u drugom kvartalu nadmašio očekivanja

    15. Jula 2025. — 12:33

    Velike razlike u visini penzija u Srpskoj i FBiH

    15. Jula 2025. — 09:37

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    ERS za kredit od 18 miliona plaća 7,5 miliona KM kamate

    14. Jula 2025. — 14:43

    Promet na berzi veći od 578.000 KM

    14. Jula 2025. — 16:34

    Kreis International postao većinski vlasnik banjalučkog Stočara

    10. Jula 2025. — 13:10

    Ko su najveći telekomunikacioni igrači na Balkanu

    4. Jula 2025. — 08:16

    Banjalučka firma isplaćuje dividendu akcionarima

    3. Jula 2025. — 08:16

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01

    Američke carine na brazilsku robu opet poskupljuju kafu

    14. Jula 2025. — 12:40

    BiH na uvoz mlijeka potrošila 267 miliona KM

    11. Jula 2025. — 14:56

    SAD odrezala Srbiji carine od 35 odsto

    8. Jula 2025. — 09:20

    Turisti iz Hrvatske najbrojniji u BiH

    15. Jula 2025. — 14:24

    Wizz Air napušta Abu Dabi

    15. Jula 2025. — 11:12

    Tokom juna u Srpskoj izdato oko 2.500 turističkih vaučera

    15. Jula 2025. — 10:38

    Više od četvrtine stanovnika EU ne može na odmor

    14. Jula 2025. — 15:46

    Domaće brašno osvaja inostrana tržišta

    15. Jula 2025. — 07:37

    IT kompanije razmatraju povlačenje iz Srbije zbog ukidanja podsticaja

    14. Jula 2025. — 14:45

    „Šume Srpske“ za održavanje SAP-a godišnje daju tri miliona KM

    14. Jula 2025. — 12:12

    EU više novca potrošila na kupovinu ruskog gasa, nego na pomoć Ukrajini

    14. Jula 2025. — 09:00
  • TECH
  • SVIJET
    1. ZANIMLJIVOSTI
    2. Vidi sve

    Milka čokolada osvojila nagradu za najveću prevaru potrošača

    15. Jula 2025. — 14:01

    Federer više novca zaradio investiranjem, nego osvajanjem 20 grend slemova

    14. Jula 2025. — 10:46

    Ovo voće košta 160 dolara po komadu

    6. Jula 2025. — 16:18

    Jednostavnim trikom možete značajno uštediti gorivo

    6. Jula 2025. — 09:03

    Kineski rast u drugom kvartalu nadmašio očekivanja

    15. Jula 2025. — 12:33

    Wizz Air napušta Abu Dabi

    15. Jula 2025. — 11:12

    Više od četvrtine stanovnika EU ne može na odmor

    14. Jula 2025. — 15:46

    Odloženo povećanje carina EU za Sjedinjene Američke Države

    14. Jula 2025. — 14:01
  • MULTIMEDIJA
    •   Video
    • Foto Galerija
    • Infografika
  • PROMO
Capital.ba – Informacija je capitalCapital.ba – Informacija je capital
  • POČETNA
  • SVE VIJESTI
  • CAPITAL TEME
  • NOVOSTI
  • PRIVREDA
  • ENERGETIKA
  • TURIZAM
  • TRGOVINA
  • TRŽIŠTE KAPITALA
  • TECH
  • ZANIMLJIVOSTI
  • SVIJET
  • FINANSIJE
  •   VIDEO
  • PROMO
Home » Jahorina osiguranje isplaćuje više od 100 mil. KM štete od poplava

Jahorina osiguranje isplaćuje više od 100 mil. KM štete od poplava

adminadmin2. Juna 2014. — 10:01Nema komentara7 minuta čitanja

miroslav miskicBANJALUKA, “Jahorina osiguranje”, koje posluje u okviru “Viena Insurance Group”, svim svojim klijentima koji imaju polise sa zaključenim rizicima od poplava u najkraćem roku će isplatiti svu nastalu štetu i pored toga što ona premašuje stotinu miliona maraka, kaže Miroslav Miškić, prvi čovjek ovog osiguravajućeg društva, i dodaje da je neophodno da se promijeni svijest ljudi koji bi u većoj mjeri trebalo da osiguravaju svoju imovinu.

Kolika je šteta nastala u katastrofalnim poplavama koje su pogodile BiH i da li može biti problema u isplati štete?

MIŠKIĆ: Generalno gledano, ekonomska šteta je veoma velika, a osiguravajuća šteta je nesrazmjerno mala u odnosu na ukupnu štetu iz razloga što se malo ljudi osiguralo. Razlog za to je što naši ljudi ovdje, bilo kao fizička lica ili privreda, čak i kao država, nemaju naviku ili razvijenu svijest o potrebi postojanja zaključenoga rizika osiguranja od poplave i drugih katastrofalnih rizika koji mogu da pogode svako društvo. Konkretno, poplava je u većini razvijenih zemalja u domenu rizika nacionalna katastrofa. Poznato je da se nacionalna katastrofa proglašava kada je ukupna šteta veća od 25 miliona dolara, odnosno evra, a neke zemlje proglašavaju nacionalnu katastrofu kada je ukupan iznos štete veći od 0,6 odsto BDP-a. Ova šteta kod nas će biti daleko veća od ovih parametara i jedini pravi način zaštite je polisa osiguranja koja će dalje biti reosigurana kroz takozvani NATCAT (National catastrophe) ugovor reosiguranja, ali i kroz sve druge reosiguravajuće ugovore koji djeluju po obimu pokrića prije NATCAT ugovora, koje mi konkretno kao odgovorna i savjesna osiguravajuća kompanija imamo. “Jahorina osiguranje”, kao sastavni dio “Vienna Insurence Group”, naravno je uvelo sve te procedure, tako da mi, između ostalog, imamo izuzetno moćan ugovor NATCAT koji omogućava “Jahorini”, a posebno njenim klijentima, da u potpunosti i u veoma kratkom roku budu obeštećeni i za ovakve katastrofe, kao što je i ova poplava koja je pogodila BiH, naravno uz uslov da je nesporan pravni osnov za isplatu štete, a to znači da postoji validno osiguravajuće pokriće kroz dopunski rizik koji se zove “visoka voda i bujica” i koji se obično ugovara kao dopunski rizik.

Koliki je kapacitet NATCAT ugovora koji imate?

MIŠKIĆ: Kapacitet tog ugovora o kojem sam pričao je fantastičnih 850 miliona evra. To znači da mi imamo mogućnosti da toliko platimo štete po tom ugovoru. Mi naravno svih ovih godina za to plaćamo oko 100.000 KM godišnje prema stranim reosiguravačima, ali zato sad u ovom momentu “vučemo” od njih oko 100 miliona KM dosad prijavljene štete na teret “Jahorina osiguranja”. Mi ćemo to sa zadovoljstvom da platimo našim klijentima, i to uglavnom stranim novcem na koji imamo pravo po osnovu ispravne poslovne politike i ugovora koji su na snazi.

Koliko imate prijavljene štete?

MIŠKIĆ: Imaćemo oko 500 prijava o šteti kako iz privrednog sektora tako i od strane fizičkih lica i to u osiguranju kuća i stanova, a posebno u kasko osiguranju motornih vozila. Nažalost, poljoprivreda, koja je najviše stradala, vrlo malo se osigurava od poplave, gdje je to dopunski rizik i mi tu nećemo imati neke značajnije iznose vezane za štetu od poplava. Po iznosima je dominantna šteta u privrednom sektoru, jer su mnogi veći ili poznati sistemi u državi, koji su ujedno i naši klijenti, pretrpjeli štetu od poplava. Među njima su “Natron – Hayat” iz Maglaja, Fabrika cementa iz Lukavca, “Interlignum” iz Teslića, “Coca-Cola” BiH, “Termoklima”, “Celex”, “Austrotherm” i tako dalje. Mnogi od njih imaju milionske iznose štete koji će biti nadoknađeni. Tu je i nekoliko banaka koje su imale takođe štetu i mi ćemo biti u mogućnosti da sve to vrlo brzo riješimo.

Kako ste uspjeli da sve to procijenite u tako kratkom roku?

MIŠKIĆ: Zahvaljujući dobroj organizaciji, imali smo 37 naših ljudi na terenu koji su radili danonoćno, i oni su uspjeli da savladaju sav terenski posao. Ovom prilikom ja im zahvaljujem i u ime oštećenih na dobro urađenom poslu. Kao članica međunarodne grupe smo dobili pomoć i u ljudima, odnosno stručnjacima iz Istanbula, Bratislave i Beča, kako bismo mogli da procijenimo velike industrijske rizike. Sav posao na terenu je u principu gotov, izuzev u Šamcu. Mi smo kod najvećeg dijela štete kompletirali predmete i sa zadovoljstvom kažem da već treći dan plaćamo štetu, tako da je značajan dio štete kako po broju, tako i po iznosu već plaćen i to naši korisnici znaju. Za velike industrijske rizike koji se mjere milionima evra u postupku smo povlačenja sredstava od stranih reosiguravača te prebacivanja istih – u ovoj fazi kao avansa za štetu.

Koliki je značaj osiguranja za jednu zemlju?

MIŠKIĆ: Osnovna svrha osiguranja je da se u slučaju bilo kakve velike i nepredviđene štete obezbijedi privredna stabilnost i sigurnost jedne zemlje. Naš NATCAT ugovor je kapaciteta cca 1,7 milijardi KM, a oko 100 miliona će biti isplaćeno od tih sredstava. Za naše partnere, strane reosiguravače, dakle, to je vjerovatno simboličan iznos koji treba da plate. Ovakve katastrofe se dešavaju i u inostranstvu, a koliko se sjećam, nikad se nije sakupljala pomoć za neku zemlju iz zapadne Evrope. To je zato što se svi ljudi osiguraju, jer je to kod njih praktično standard. Nadam se da je došlo vrijeme da nakon dvije velike poplave 2010. i sad 2014. godine mi kao društvo počnemo razmišljati u tom pravcu. Zvaničnici koji vode zemlju su putem medija saopštili da je preliminarni iznos štete od poplave oko milijardu KM, možda i više. Kad bismo hipotetički postavili stvari, da je sve ovo što je poplavljeno bilo osigurano kod “Jahorina osiguranja”, mi bismo zahvaljujući ugovoru koji imamo, a to znači zahvaljujući kvalitetnoj disperziji rizika koju smo uradili za naše klijente da bi se oni, a i mi sa njima, osjećali sigurno, bili u stanju da sami platimo taj iznos štete, i onda nam kao državi ne bi trebale ni pomoći ni donatorske konferencije, niti solidarni porezi, i sve bi onda bilo mnogo brže, jednostavnije i drugačije. Naravno, ne želim da umanjim značaj tih preduzetih mjera, jer i mi kao kompanija učestvujemo u pružanju pomoći. Čak je najavljeno da će i iz sjedišta grupe u Beču biti upućena pomoć najugroženijim opštinama. Ipak, mi se moramo okrenuti racionalnom i savremenom načinu zaštite, kako privrednog sistema tako i lične imovine, a ja tvrdim da je jedini pravi način osiguranje, jer polisa nadoknađuje stvarnu štetu. Pomoć je uvijek dobrodošla, ali nikad ne znamo u kom iznosu će ona biti dodijeljena nekom od ugroženih i kad će stići. Trebalo bi u našim državnim organima donijeti nekakvu odluku da država ili preduzeća koja ona kontroliše, kao primjer ostalim građanima, ugovore rizike od poplave, a onda da se na nekakav način kaže: “Evo, gospodo građani, mi ćemo kao država obezbijediti podsticaje da se osigurate od poplave, a onda dalje izvolite sami, a ukoliko to ne uradite, nemojte nam dolaziti i tražiti namirenje štete.” Nemoguće je da država može svakih nekoliko godina nositi takve rizike i pokrivati ih, jer ako je to tako, ne znam zašto onda postoje osiguravajuća društva. Ja lično mislim da su i sad nakon svega ovoga što se desilo predstavnici osiguravajućih društava, prije svih iskusni i kvalitetni procjenitelji štete, mogli ili trebali biti angažovani na procjeni istih za potrebe države i oštećenih koji nisu imali adekvatno osiguravajuće pokriće, jer sam siguran da bi kao stručnjaci mogli dati puni doprinos u korektnom sagledavanju i snimanju konačnih iznosa sve štete koja se desila. Sve ovo iz razloga što je im je to osnovni i prevashodni posao.

Poljoprivreda

Kolika je važnost osiguranja u poljoprivredi?

MIŠKIĆ: Kad je riječ o poljoprivredi, ona je generalno, kako ja volim da kažem, “bogu dragom na izvol'te”, jer svake godine postoji neka šteta, samo što je nekad većih ili manjih razmjera. Jedne godine poplava, druge suša, treće oluja, četvrte grad, a nekad, nažalost, sve to zajedno. Definitivno je to rizik koji bi morao imati ugovoren dopunski rizik od poplave i sličnih opasnosti, jer u suprotnom to ulaganje u sjetvu ili proizvodnju je veoma upitno. Lično mislim da bi država morala imati značajnu aktivnost kako sa osiguravajućim društvima, tako i sa poljoprivrednicima da kroz beneficije ili podsticaje omogući da ljudi to osiguranje ugovore. Da se razumijemo, to nije jeftina usluga, ali isto tako nije ni šteta mala. “Jahorina osiguranje Vienna Insurance Group” je i na ovom polju adekvatan partner, jer imamo ugovoreno reosiguranje poljoprivrede sa američkom reosiguravajućom kompanijom.

Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
izbor miroslav miskic vazno
Podijeli: Facebook Twitter LinkedIn WhatsApp Copy Link Email
Prethodni članakMišić: Od banaka tražiti reprogram obaveza za poplavljene
Sljedeći članak U maju porasla nezaposlenost u Austriji

Povezani članci

Capital teme 08 minuta čitanja

Nikšić: HE „Buk Bijela“ i Aerodrom Trebinje blokirani zbog prijetnji secesijom 

Ostavi komentar Otkaži

NE PROPUSTITE
Capital teme

„Šume RS“ propadaju – Radnicima zabranjeno da kupe i šerpu

15. Jula 2025. — 16:0212 minute čitanja

Trenutna finansijska situacija nije pogodna za kreditiranje radnika

Elek na sudu potvrdio da mu Vukelić nije tražio 6.000 KM

15. Jula 2025. — 13:30

Firma iz Zagreba dobija od Stanivukovića posao vrijedan 35,4 miliona KM

15. Jula 2025. — 13:02

UIO otkrila višemilionske poreske malverzacije

15. Jula 2025. — 11:32

Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH, Journalism Trust Inicijative i Reporters Shields Network.

Facebook X (Twitter) Instagram LinkedIn YouTube Viber
  • Uređivačka politika
  • O nama
  • Impressum
  • Kontakt
  • Marketing
  • Piši za Capital
  • ENERGETIKA RS
  • SLOBODNO
Copyright © 2025 Capital.ba - ISSN 2744-225X. Sva prava rezervisana.
Portal CAPITAL.ba je punopravni član Savjeta za štampu i online medije u BiH.

Unesite iznad pojam sa pretragu i pritisnite Enter za pretragu. Pritisnite Esc ili X da otkažete.

Obavijesti