Izvoz BiH vraća se na nivo prije krize
24.11.2010. / 7:20
SARAJEVO, BiH je u prvih deset mjeseci ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 5,8 milijardi KM, što je za 27,7 posto više u odnosu na isti period prošle godine i približno jednako nivou izvoza iz 2008. godine, prije ekonomske krize.
Istovremeno, uvoz je iznosio oko 11,1 milijardu, što je 8,6 posto više nego lani.
Ovi podaci, između ostalog, saopšteni su juče na redovnoj mjesečnoj pres-konferenciji Agencije za statistiku BiH.
Trgovinski deficit BiH manji je za 6,8 posto u odnosu na prošlu godinu, dok pokrivenost uvoza izvozom iznosi 52,3 odsto.
“Najveći deficit zabilježen je kod nafte i naftnih derivata 1,1 milijardu KM i cestovnih vozila 465 miliona KM, a najveći suficit u oblasti pokućstva i dijelova u vrijednosti 389 miliona KM”, kazao je Zdenko Milinović, direktor Agencije za statistiku BiH.
Najveći izvoz zabilježila je bh. prerađivačka industrija 5,1 milijardu KM, a u okviru nje industrija baznih metala, s vrijednošću od 1,1 milijardu.
Istovremeno, najviše smo uvozili proizvode prerađivačke industrije u vrijednosti 9,1 milijardu KM, od čega najviše otpada na uvoz prehrambenih proizvoda i pića 1,4 milijarde KM.
U periodu januar-oktobar prva bh. izvozna destinacija bila je Njemačka, u koju je plasman iznosio 892 miliona KM, dok smo najviše uvozili iz Hrvatske u vrijednosti oko 1,7 milijardi KM.
Komentarišući ove podatke, Jago Lasić, predsjednik Privredne komore FBiH, ističe da se izvoz bh. privrede vraća na nivo koji je ostvaren prije krize 2008. godine.
“Izvoz će do kraja godine dosegnuti oko sedam milijardi KM, koliko je otprilike iznosio i 2008. godine, ali će uvoz biti manji za 2,5 milijardi KM nego 2008, kada je narastao na rekordnih 16 milijardi KM”, kaže Lasić. Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
razvojni projekat republike srpske od 174 miliona KM… nema sta razvija se ali platno-bilansni deficit dugovanja rafinerije prem purs itd itd…
Da upotrbim Vase reci Lemi: Ovom se nema sta dodati.
interesantno vidjenje, ali pogresno.
uvoz sirove nafte se mora vrsiti, mada i to u buducnosti moze da se promijeni buduci da su prijeratna istrazivanja (placena milionima USD) pokazala da postoje odredjena nalazista nafte i u BiH, ali treba uloziti u eksploataciju.
dakle rafinerija uvozi sirovu naftu, i prodaje finalni proizvod na teritoriji BiH. i to je teoretski u redu, ali je u suprotnosti sa onim sto je vlast obecavala, a jedno od obecanja je bilo da ce rad rafinerije popraviti platni bilans BiH, sto smo ovdje vec diskutovali jedno 100 puta. finalni proizvodi iz rafinerije nafte se ne mogu izvesti van BiH jer ne odgovaraju evropskim standardima. osim toga, konkurencija je zestoka. NIS sa svoje dvije rafinerije, daleko vece kapacitetima, dvije rafinerije u hrvatskoj (da ne idem dalje, jer je otprilike ‘dobacaj’ jedne rafinerije, tj. njeno potencijalno trziste, max 200 kilometara od njenog sjedista). u rafineriji brod nije pokrenuta nova linija.
s druge strane, privatizacija rafinerije brod je bila kriminalni poduhvat, a razmisljanje da je privatizacija necega dobra ako to nesto zaposljava radnike, je jako kratkog daha. da li je cilj privatizacije zaposljavanje radnika ili pozitivno poslovanje (sto ce samo po sebi dovesti do odrzanja postojeceg i do povecanja broja radnika)? jedan tako strateski drzavni resurs kao sto je rafinerija, nije smjela ovako zavrsiti. ogromna sredstva su isplacena iz budzeta RS za pokrivanje dugova rafinerije, oko 174 mil KM, da bi na kraju ta rafinerija bila ‘prodana’ stranom vlasniku. vrijeme ce pokazati da smo platili dugove rafinerije i jos je poklonili. s druge strane, cak i ako zanemarimo investitore koji su kupovali akcije tokom privatizacije, postojecih akcionara rafinerije (interni dionicari, vaucer ponuda) je bilo preko 5000. prema tome, ti ljudi nisu bili navuceni od ‘eksperata’ vec su oni uglavnom radnici rafinerije i njihove porodice koje su u procesu vaucer ponude prije 10 godina ulozili vaucere u svoju firmu, vjerujuci u nju.
danas, rafinerija nafte je gubitaska firma. da ne zaboravimo, ona duguje poreskoj upravi rs najmanje 133 miliona KM.
vjerovatni scenario ce biti isti kao i kod fabrike glinice birac. prvo gomilanje ogromnih gubitaka, potom smanjenje kapitala, a onda povecanje ucesca vecinskog vlasnika. a sve to uz pomoc drzave.
Koliko razumijem uvoz sirove nafte se mora vršiti jer nemamo svoju naftu. A dok nije radila rafinerija uvozili su se finalni proizvodi. Sad se uvozi sirova nafta i prerađuje u rafinieriji brod, gdje rade radnici. Znači privatizacija rafinerije je bila dobar potez, naravno uz izuzetak odnosa prema manjinskim akcionarima i tržištu kapitala. Ali svako ulaganje u rafineriju brod je bila žestoka špekulacija, nije bilo realnih osnova za investiranje kapitala u Rafineriju brod, jer niti su postojali dugoročni planovi javno objavljeni, nivo korporativne kulture, isplaćivanja dividendi, pozitivni revizorski izvještaji od toga nije bilo ništa. Bila je samo priča na osnovu kojih je neuk narod navučen od strane “eksperata”.
naravno. uvoze se sirovine, odnosno sirova nafta, a 95% finalnog proizvoda (dizel, benzini, plin itd) se plasira unutar BiH. nema izvoza i naravno da ce biti deficit.
kako rusi budu sve vise osvajali trziste bih, taj deficit ce biti sve veci.
deutschland über alles.
Koliko je privatizacija naftne industrije Republike Srpske uticala na smanjenje deficita??? Iz teksta je vidljivo da je najveći deficit zabilježen kod nafte i naftnih derivata u iznosu od 1.11 milijardi KM.
Ono što je zabrinjavajuće je pogoršanje strukture uvoza, jer je prije 2008. godine uvoz kapitalnih dobara imao znatno veće učešće. To upravo govori o potpunom zastoju investicija i treba dobro da zabrine sve planere.