Izazovi socijala i konkurentnost
08.01.2011. / 8:16
SARAJEVO, Dok bh. privreda izlazi iz recesije novoizabranim vlastima nameću se dva izazova – pružiti odgovarajuću pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva i poboljšati konkurentnost privrede.
Istaknuto je ovo na skupu “Kako poboljšati konkurentnost bh. privrede”, koji je u organizaciji Svjetske banke nedavno održan u Sarajevu.
“U postizbornom vremenu kao ključno nameće se pitanje kako najefektivnije koristiti javna sredstva za pružanje socijalne pomoći građanima. Takođe, kako bi privreda postala konkurentnija treba dalje smanjiti broj procedura, vremena i troškova potrebnih za registraciju preduzeća i dobijanje građevinskih dozvola”, kazao je Marko Mantovaneli, šef Ureda Svjetske banke u BiH, podsjećajući da je po lakoći poslovanja bh. ekonomija, prema izvještaju “Doing Business 2011”, na 110. mjestu od ukupno 183 zemlje.
Jana Malinska iz Ureda Svjetske banke u Beču, kazala je da se najbolji rezultati u reformama postižu u prvih 18 mjeseci od formiranja vlasti.
“Mora postojati opredjeljenje i jasan program rada na reformama”, istakla je Malinska, dodajući da je u proceduri pokretanja biznisa potrebno ukinuti procedure koje nisu neophodne.
Zlatko Lagumdžija, direktor MIT Centra, napomenuo je da, saglasno smjernicama EBRD-a, ne treba tražiti nove modele razvoja nego otklanjati stare probleme, a oni su i te kako prisutni u Izvještaju o konkurentnosti za 2011. godinu, gdje je BiH rangirana na 102. mjestu od 139 zemalja.
“Treba formirati vijeće za konkurentnost na bilo kojem nivou vlasti, neophodna je aktivnija politika u privlačenju stranih investicija, stvaranje uslova za javno-privatno partnerstvo i dalje poboljšanje u razvoju klastera”, istakao je Lagumdžija i dodao da, ukoliko se izvještaj o konkurentnosti shvati kao mapa puta, možemo očekivati da sljedeća godina bude viđena sa više optimizma.
S obzirom na to da je pristup kapitalu jedan od najvećih problema bh. privrede, ekonomista Fikret Ćaušević smatra da treba podstaknuti razvoj finansijskog tržišta.
“U 2008. kreditni plasmani bh. privredi bili su u 2008. povećani za 1,6 milijardi KM, dok su u 2009. godini smanjeni za 470 miliona KM, a u ovoj godini u prvih deset mjeseci manji su za 90 miliona KM”, kaže Čaušević i dodaje da nasuprot hiperlikvidnim bankama, koje u Centralnoj banci BiH drže dvostruko veće obvezne rezerve nego što je potrebno, stoji nelikvidna privreda koja vapi za novcem.
Smatra da je razvoj finansijskog tržišta moguć kroz povezivanje zemalja zapadnog Balkana te s tim u vezi predlaže emitovanje obveznica zemalja regije koje bi bile denominovane u lokalnim valutama, a prihodi od njihove prodaje bili bi usmjereni u infrastrukturne projekte, razvoj klastera itd.
Alija Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kazao je da se BiH deceniju bavi poslovnim ambijentom, ali da je nakon svega razočaran.
“Imam utisak da mi više pravimo problema poslovnoj zajednici nego što joj stvaramo mogućnosti da se razvija”, konstatovao je Bakšić.
Dodao je da je privreda previše opterećena, strategije se ne sprovode, a neke ideje, poput “one stop shopova”, servisa gdje privrednici mogu sve procedure pokretanja preduzeća završiti na jednom mjestu, su u sferi fantastike. Nezavisne novine
Tagovi: vazno
Povezane vijesti
Komentari
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]
