Capital.ba

Istočni dio RS nije zapostavljen

23.03.2011. / 7:20

BANJALUKA, Istočni dio Republike Srpske dobija više sredstava iz entitetske kase nego što doprinosi njenom punjenju, pokazuju zvanični podaci koji opovrgavaju stereotip o zapostavljanju tog slabije razvijenog područja RS na uštrb Banjaluke.
Prema podacima Poreske uprave, sa područja 29 opština sa istoka RS, izuzimajući Bijeljinu i Ugljevik kao razvijenije lokalne zajednice, u prošloj godini je prikupljeno nešto više od petine ukupnih direktnih poreza.
Sa područja od Lopara do Trebinja u budžet RS lani se slilo 396,5 miliona KM, odnosno 22 odsto od ukupno prikupljenih sredstava u RS po osnovu poreza na platu, na dobit, poreza građana, doprinosa, taksi, naknada, kazni i ostalih direktnih prihoda.
Podatke o prikupljanju indirektnih poreza (PDV, akcize i carine) po opštinama nismo mogli saznati, jer u Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da način obračuna tih prihoda ne obezbjeđuje relevantne podatke.
Ako prošlu fiskalnu godinu po pitanju direktnih poreza uzmemo kao reper i za raniji period i to uporedimo sa ukupnim izdvajanjima sredstva iz Razvojnog programa RS od 2007. do sada može se zaključiti da je veći nivo sredstva otišao put istočnih krajeva RS nego što je od njih uzet.
Naime, Savjet za razvoj RS je iz Ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa, koja se odnosi na bespovratna ulaganja u javnu infrastrukturu, opštinama na istoku entiteta do sada odobrio 226 miliona KM što iznosi skoro polovinu od ukupnih sredstava koji se vode na bilansima lokalnih zajednica (47 odsto).
Iz drugog dijela sredstava Razvojnog programa koje raspodjeljuje Investiciono-razvojna banka (IRB) RS kroz kreditne plasmane i ulaganja u hartije od vrijednosti ka istoku Srpske je usmjereno 172,4 miliona KM, odnosno 24 odsto. Kao najveći projekat u tom segmentu izdvaja se ulaganje u razvoj Olimpijskog centra “Jahorina” u iznosu od 41 milion KM.
S druge strane, Banjaluka kao najveći grad i administrativni centar RS, za koji vlada kliše da ostatku Srpske “isisava” novac, u punjenju republičkog budžeta iz direktnih poreza učestvuje sa čak trećinom sredstava (32,5 odsto), dok je iz grantova Razvojnog programa dobila 16,5 odsto novca, a od razvojnih projekata IRB-a 27 odsto.
U Fondu za razvoj istočnog dijela RS kojim upravlja IRB, kažu da su apsurdne priče o zapostavljaju istočnih krajeva Srpske kako to tvrde pojedini načelnici opština i opozicioni političari. Ukazuju, takođe, da je taj fond odobrio skoro 90 odsto traženih kreditnih zahtjeva koji su pristigli sa područja od Lopara do Trebinja.
“Da je zahtjeva bilo više Fond bi odobrio i veća kreditna sredstva. Međutim, činjenica da je koncentracija privrednih subjekata u istočnom dijelu RS pet puta manja u odnosu na zapadni i da nema kapaciteta da povuče značajniji dio sredstava”, ističe Subotić.
On ukazuje da je upravo zbog ekonomskog nesrazmjera u korist zapada Srpske i formiran Fond za razvoj istočnog dijela RS koji drži rezervisana sredstva isključivo za projekte sa istočnih područja, dok ostali fondovi pri IRB-u novac usmjeravaju u sve opštine.
Za Zdravka Krsmanovića, načelnika opštine Foče i jednog od najvećih kritičara regionalne razvojne politike Vlade RS, upoređivanja priliva i odliva sredstva su neprihvatljiva.
“Ako neko tako gleda na stvari, onda ovaj kraj treba tražiti autonomiju kao Vojvodina”, ponovio je Krsmanović svoje političke stavove.
On izražava uvjerenje da istočni dio Srpske daje svoj veći doprinos kroz iskorištavanje prirodnih bogatstava, navodeći da se tamo nalaze obje termoelektrane, velike hidroelektrane i ogromno šumsko bogatstvo, koje, smatra, mogu ‘oploditi’ i 10 puta više prihoda.
“Na sceni imamo obrazloženja da na istoku RS ne treba da budu pravljeni brzi putevi, jer kao nije isplativo zbog nedovoljnog saobraćaja. Pa kako da do većeg saobraćaja i razvoja dođe ako nema adekvatnog puta”, pita Krsmanović.
Sa lokalnog gledišta ga, ističe, posebno iritira što se najveći infrastrukturni projekat iz Razvojnog programa, vrijedan više od 70 miliona KM, izgradnja putnog prevoja Čemerno, vodi kao ulaganje u Foču, iako se nalazi u opštini Gacko, te što je “blokiran” kreditni zahtjev opštine Foča od pet miliona KM za izgradnju industrijske zone u krugu Drvne industrije “Maglić”.
U Ministarstvu finansija RS odbacuju tvrdnje o zapostavljanju bilo kojeg regiona Srpske, ukazujući da su ispoštovali osnovni proklamovani cilj da će svakoj od opština biti odobrena barem jedna bespovratna investicija.
Što se tiče putnog prevoja Čemerno, pomoćnik ministra finansija RS za javna ulaganja Radmila Mihić priznaje da se on dominantno nalazi u opštini Gacko, ali da će Foča imati ogromne pozitivne efekte, jer se on naslanja na Nacionalni park “Sutjeska” i rješava višedecenijski problem saobraćajnog povezivanja sjevera RS i Srbije sa Jadranskim morem.
“Uvijek će biti nezadovoljnih. Opštine u kojima dominira povratničko stanovništvo smatraju da smo više pažnje trebalo da obratimo na njih, razvijene lokalne zajednice da smo njima trebali da doznačimo više sredstva jer više doprinose punjenju budžeta RS, dok nerazvijene opštine na Razvojni program gledaju kao na jedinstvenu šansu za napredak. U principu, uvijek postoje suprotstavljeni interesi, ali nijedan projekat nije urađen bez konsultacija sa opštinama i resornim ministarstvima. Najvažnije da su sve grant investicije otišle na investicionu potrošnju koja povećanja bilans stanja RS”, naglašava Mihićeva.
Najveći infrastrukturni grant projekti po opštinama
Projekat                                                            Opština                        Miliona KM
Putni prevoj Čemerno                                       Foča                            73,2
Lokalni putevi                                               Srebrenica                       37
Rekonstrukcija Kliničkog centra               Banjaluka                        20
Tunel Stambolčić                                            Pale                              10
Izuzimanje zemljišta za autoput              Banjaluka                          10
Regionalni put                                            Lukavica                           8,8
Putna obilaznica                                        Trebinje                              7
Vodovod                                                       Prnjavor                            5,7
Infrastruktura “Duga njiva”                       Modriča                             5,5
Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Istočni dio RS nije zapostavljen

    1. AKUL

      Vrlo je opasno po Republiku javno nedovoljno ili nikako argumentovano pisati o podjeli na Istocni i na Zapadni dio Republike. Tako nešto jedva čekaju neprijatelji Republike. Potrebno je hitno napraviti neku analizu/studiju koja bi, izmedju ostaloga, obradiula (1) resurse, pojedinacno, oba dijela Republike; (2) efekte tih resursa na današnji i buduci standard ljudi, pojedinačno, u oba dijela i (3) efekte tih resursa na budući razvoj oba dijela Republike. Bez te profesionalno uradjene analize/studije biće svadja (političkih!), neprovjerenih izjava, pogrešnog informisanja naroda itd., itd. Rezultati Analize/studije mogu biti baza za eventualnu korekciju raspodjele nacionalnog bogatstva na oba dijela Republike. Valjda su odgovorni svjesni ove potrebe! Ako nisu, teško Republici

    2. Željko

      Pa s tim u vezi ni jedan ministar u Vladi RS nije od Brčkog do Trebinja. Ne bi me čudilo da naredni pamflet bude da im je nuđeno, ali da nisu htjeli…