Capital.ba

IRB u Balkan investment banku ulaže 24 miliona KM

26.06.2013. / 6:20

snezana vujnicBANJALUKA, Investiciono-razvojna banka (IRB) RS će, po odluci Vlade, dokapitalizovati banjalučku Balkan investment banku sa 24 miliona KM, izjavila je Snežana Vujnić, direktor IRB.

Vlada RS je prije dva mjeseca najavila da će RS učestvovati u povećanju kapitala Balkan investment banke od 30 miliona KM kako se ne bi ugrozilo njeno poslovanje nakon lanjskog gubitka od 33,6 miliona KM. Kako je najavljeno, RS bi dokapitalizacijom preuzela upravljanje bankom od njenih litvanskih vlasnika – “Balkan investa”, “Asocijuoto Turto Valdymasa” i “Ukio banko investicine grupe” Vladimira Romanova.
U kom obimu je IRB realizovala ovogodišnji plan kreditnih plasmana od 184 miliona KM?
VUJNIĆ:Ne računajući plasmane iz sredstava Svjetske banke i Evropske investicione banke (EIB), koji još nisu krenuli, plan plasmana vlastitih kreditnih sredstava IRB po liniji za preduzetnike i preduzeća ostvaren je u omjeru od 45 odsto, dok ukupno ugovorena sredstva iznose 38,7 miliona KM. Kako uprkos ukidanju zajmova za preduzeća nemamo problema sa zahtjevima, računamo da ćemo do kraja godine ostvariti plan kreditnih plasmana vlastitih sredstava.
Zbog čega je došlo do zastoja u pregovorima za kredite EIB-a i Svjetske banke?
VUJNIĆ: Prošle sedmice bili smo na razgovoru sa predstavnicima EIB-a u Luksemburgu, prilikom čega smo tražili da tokom jula pregledaju sve kreditne dosijee preduzeća iz okončane kreditne linije od 50 miliona evra. Zbog toga očekujem da će već nakon sezone godišnjih odmora početi realizacija nove linije EIB-a od 65 miliona evra.
Što se tiče sredstava Svjetske banke od 36 miliona evra, ona su operativna od aprila, ali je došlo do zastoja zbog Federacije BiH, koja ima problema u vezi s timom za implementaciju. Naime, Svjetska banka želi istovremeno krenuti s korištenjem sredstava u RS i FBiH, pa je uzela nešto više vremena da prekontroliše finansijske posrednike preko kojih se vrši plasman. Prema njihovim predviđanjima, do kraja juna bi mogli zaključiti ugovore sa finansijskim posrednicima, nakon čega bi se odmah krenulo u realizaciju.
Iz kojih razloga su usvojena nova pravila plasmana IRB, kojima je izbačena kreditna linija zajmova za preduzeća i preduzetnike?
VUJNIĆ: Bilo je zahtjeva od strane izvoznika i poljoprivrednika da im se omoguće povoljniji uslovi za dobijanje kredita pa se novim pravilima išlo na smanjenje kamata za preduzeća u oblasti poljoprivrede. Sada prerađivači domaćih poljoprivrednih proizvoda i izvoznici mogu dobiti kredit s kamatom od četiri odsto, što je povoljnije od dosadašnjih 4,6 do 5,4 odsto. Kako po tom osnovu ne bi došlo do ugrožavanja prihoda fondova, donesena je odluka da se prekine sa zajmovima koji su nosili značajna rezervisanja od rizika po odluci Agencije za bankarstvo RS. Međutim, prema našim informacijama, resorna ministarstva u Vladi RS će sačiniti listu preduzeća od značaja za razvoj privrede RS koja će moći aplicirati za zajmove po fiksnoj kamatnoj stopi bez finansijskih posrednika, kako bi se stvorili uslovi da budu konkurentni na domaćem i stranom tržištu. Konačan tekst tih uslova još nije usvojen, ali će vjerovatno biti definisan do kraja juna.
Ima li kašnjenja u otplati direktno podijeljenih zajmova?
VUJNIĆ: Svi zajmovi su još u grejs periodu tokom kojeg se otplaćuje samo kamata, tako da svi plaćaju na vrijeme ili imaju manja kašnjenja koja sustižu i plaćaju zateznu kamatu. Veće kašnjenje ima samo “Energolinija” iz Zvornika sa dospjelim dugom od 478.936 KM, s obzirom na to da je krenuo postupak stečaja povezanih firmi pa imaju problema u izmirivanju obaveza.
Koliko je IRB ove godine uložila novca u hartije od vrijednosti?
VUJNIĆ: Do sada su plasirana 44 miliona KM, najviše u bankarski sektor.
U Balkan investment banku?
VUJNIĆ: Još nije izvršena uplata, ali je Vlada RS prošle sedmice donijela odluku o uplati, prilikom čega IRB treba da pribavi i saglasnost Agencije za bankarstvo RS.
Da li će IRB uplatiti cijelu emisiju akcija Balkan investment banke u iznosu od 30 miliona KM?
VUJNIĆ: Ne. IRB će uplatiti 24 miliona KM, a preostali iznos, koliko znam, Garantni fond, ali to provjerite u Vladi RS.
Kako teče naplata kupljenih obveznica opština i preduzeća?
VUJNIĆ: Tu ima kašnjenja. Opština Kneževo nam duguje 672.000 KM, banjalučka “Boska” 1,26 miliona KM, zbog čega smo, kako je poznato, protiv njih podnijeli tužbe, ali ročišta još nisu zakazana. Dobili smo informaciju da “Boska” pokušava obezbijediti sredstva za isplatu dospjelih dugovanja, zateznih kamata i novu ratu, koja dospijeva u septembru. Što se tiče dospjelog duga Olimpijskog centra “Jahorina” od 2,87 miliona KM, tu postoji mogućnost konverzije duga u akcije. Međutim, sjednica Skupštine akcionara “Jahorine” još nije zakazana, a i ako resorno ministarstvo bude insistiralo na konverziji, ona, zbog naših pravila, neće moći biti realizovana u cjelokupnom iznosu.
Ima li još sličnih slučajeva?
VUJNIĆ: Sa izmirivanjem obaveza kasni i Fabrika cijevi “Unis” iz Dervente, ali ono nije toliko značajno pa smo poslali opomenu. Predstavnici fabrike su nam rekli da će obaveze u iznosu od 1,9 miliona KM izmiriti do kraja juna. Takođe, opština Šamac je redovno izmirila šest anuiteta obveznica, ali kasni za sedmom u iznosu od 351.990 KM.
Od 2014. stambeni krediti za samce i “starije” supružnike
Šta je s najavom da će IRB sklopiti aranžman sa Razvojnom bankom Savjeta Evrope (CEB) o plasmanu stambenih kredita kojim će se omogućiti proširenje grupe korisnika tih kredita?
VUJNIĆ: To će biti realizovano, a grupa korisnika stambenih kredita biće proširena na osobe koje još nisu stupile u brak, a kod CEB-a pokušavamo da isto obezbijedimo i za bračne parove koji imaju više od 35 godina, što je sadašnja granica za plasman stambenih kredita IRB. Računam da će sve biti dogovoreno najduže do kraja godine. Projekat će ići preko Ministarstva finansija i trezora BiH, a IRB će biti implementator. Sredstva iznose oko pet miliona evra i imali bismo mogućnost da ih povučemo u tri godine, što ne znači da nećemo iduće godine povući sve. Nezavisne novine

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: IRB u Balkan investment banku ulaže 24 miliona KM

    1. Франко

      Поређење Шведске и ентитета РС је смијешно и без коментара.Није ново да држава спасава банку,нпр.Словенци НЛБ,Аустрија Хипо банку али је за то било потребно 2 милијарде евра и сад слиједи продаја исте банке.Зашто држава улази у власништво Нове,Бобар и сад као већински власник ове не тако битне банке за РС?Која је то сад врста власничких односа и који су критеријуми да држава уложи у приватно предузеће?Шта ако та предузећа наставе да праве губитке у недоглед,како ће се онда извући.Да ли би неко од вас уложио своје паре у пропало и неуспјешно предузеће или у профитабилно и успјешно,чиста логика,само што Влада даје туђи новац тј. наш и нема одговорности ако он пропадне…

    2. El Sol

      U vrijeme krize Svedska je 1668. kupila privatnu banku da bi je spasila od bankrota. Ta banka od 1668. godine nosi naziv Riksbanken i najstarija je centralna banka na svijetu. Znaci nista cudno i sigurno nista novo kod nas..Depoziti su osigurani da se bankarski sistem ne bi urusio tokom kriznih vremena (realno osigurani ili ne, obicnom covjeku osiguranje depozita nista ne znaci ako ne zivi u jendoj od zemalja G8.

    3. Франко

      У вријеме кризе,држава спасава и преузима приватну банку…У Србији лоше државне банке банкротирају или продају а овдје држава улаже све више у банкарски сектор као да нам је мало банака на тржишту.Зашто су онда осигурани депозити и постоји ли неки критеријум по ком Ирб улаже новац?Овакав лоповлук ми није јасан.