– Poštanski operateri u BiH traže da online kupovina do 200 KM ne podliježe carini
– Krivokuća: Kupovina putem interneta u stalnom porastu
– UIО BIH dobila zvaničnu podršku Ministarstva trgovine FBiH
BANJALUKA, Poštanski operateri u BiH uputili su inicijativu Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH da se vrijednost robe koja se naručuje putem interneta, a ne podliježe plaćanju carine, poveća sa 50 na 200 maraka.
Direktor „Pošta Srpske“ Jasminka Krivoukuća potvrdila je za CAPITAL da su sva tri operatera prije mjesec dana podnijela ovu inicijativu kako bi se izjednačili uslovi za one koji naručuju robu iz inostranstva i građane koji lično unose robu u BiH.
Prema trenutno važećim propisima u BiH, carina na kupljenu robu putem interneta, najčešće preko svjetskog popularnog servisa za plaćanje „Pay Pal“, se plaća ako vrijednost te robe prelazi 50 KM, dok se u slučaju da tu robu unosi sam kupac carina plaća ako vrijednost robe premašuje 200 KM.
„Ukoliko bi naš zahtjev bio usvojen, bila bi brža dostava poštanskih pošiljaka. Brže bi se rješavale kompletne internet nabavke, jer ako vi idete preko granice po to što ste naručili, bez carine možete da uvezete robu vrijednu 200 KM, a putem poštanske pošiljke plaćate ako prelazi 50 KM“, rekla je Krivokuća.
Ona je naglasila da je internet trgovina u stalnom porastu i da je to jedan od razloga zbog kojih bi limit od 50 KM bez plaćanja carine trebalo da bude povećan.
Portparol UIO Ratko Kovačević rekao je za CAPITAL da im je Federalno ministarstvo prometa i komunikacija dostavilo dopis u kojem navodi da su Javni poštanski oparateri BH Pošta Sarajevo, Hrvatska pošta Mostar i Pošte Srpske dostavile inicijativu za izmjenu visine vrijednosti robe nekomercijalnog karaktera koja je oslobođena od plaćanja carine i to na način da ta vrijednost bude minimalno 200 KM. Ministarstvo je navelo i da podržava ovu inicijatiu.
UIO: Inicijativa će biti razmotrena
UIO je u odgovoru Ministarstvu navela da je je Parlamentarna skupština BiH donijela novi Zakon o carinskoj politici u BiH, ali da on još nije u primjeni, jer se pripremaju propisi potrebni za njegovo sprovođenje, te da će ova inicijativa u sklopu pripreme tih propisa biti razmotrena.
„Članom 207. novog zakona propisano je da se od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa roba zanemarljive vrijednosti sadržana u pošiljci poslanoj direktno iz druge države primaocu u BiH, a sprovedbenim propisom biće precizirani uslovi i postupak ostvarivanja prava na oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina pri puštanju robe zanemarljive vrijednosti u slobodan promet. Takođe će biti definisano i šta se smatra ,,robom zanemarljive vrijednosti, tako da ćemo vašu inicijetivu uzeti u razmatranje prilikom izrade provedbenog propisa“, navedeno je u odgovoru.
U UIO su pojasnili da je prilikom naručivanja proizvoda putem interneta ili na neki drugi način, a koji se dostavljaju u BiH poštanskim putem, osoba koja je naručilac dužna da plati uvozne dažbine.
Prema Zakonu o carinskoj politici koji se još uvijek primjenjuje i Prilogu tog zakona, plaćanja carine oslobođeni su državljani BiH i strani državljani za predmete neznatne vrijednosti odnosno robu nekomercijalnog karaktera, koje prime iz inostranstva u pismima i poštanskim paketima u vrijednosti do 50 KM, isključujući alkoholne proizvode, parfeme i toaletne vode, duvan i duvanske prerađevine.
Takve pošiljke mogu primati jednom sedmično i one su istovremeno oslobođene i plaćanja poreza na dodatu vrijednost.
U Srbiji se bez carine putem interneta može kupiti roba do 70 evra, dok u Hrvatskoj kao članici EU ovakva ograničenja ne postoje.
Upravo zbog toga, građani BiH su se dosjetili da izbjegnu troškve plaćanja carine tako što pošalju kod nekoga u Hrvatsku, gdje se carina između zemalja EU ne plaća, pa odu po robu.
Najveći internet servis za primanje i slanje novca PayPal je u BiH je dostupan još od 2007. godine.
PayPal dozvoljava korišćenje većeg broja bankovnih računa, kreditnih kartica i debitnih kartica, kako biste finansirali račun. Korisnici „PayPal“ mogu da šalju novac širom svijeta samo jednim klikom miša i omogućava im velike uštede kada su u pitanju takse i provizije koje naplaćuju brojni drugi servisi za prenos novca.
CAPITAL: M. Čigoja
3 komentara
Molimo Vas da pročitate sledeća pravila prije komentarisanja:
Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba
U potpunosti podržavam.
Nepojmljivo je da mi uopšte imamo carine.Carinama bi trebalo da se štite domaći proizvodi, a mi gotovo da ništa ne proizvodimo, ali ipak na sve imamo carinu.
Kakvo ukidanje carina, pa od čega će živjeti ovi leziljebovići, od čega će se finansirati državne porodične agencije, od čega će mnogo toga.
Uvode i na što treba i ne treba, a da se odreknu carine i povećaju limit molim vas pa nisu valjda ludi, a i i narod da očekuje.
Biti će gore samo se treba strpiti