Capital.ba

Humanitarna kriza u najsiromašnijim zemljama svijeta

08.03.2009. / 13:54

stros-kan1VAŠINGTON,  Svjetska ekonomska kriza, nakon što je pogodila razvijene i zemlje u razvoju, prijeti humanitarnom katastrofom u najsiromašnijim zemljama svijeta, ocijenio je direktor Međunarodnog monetarnog fonda Dominik Štraus-Kan.

Govoreći na seminaru na Institutu Brukings o uticajima globalne ekonomske krize na zemlje sa niskim prihodima, Štraus-Kan je istakao da se okolnosti pogoršavaju i da su sumorna predviđanja MMF-a za januar, prema kojima će svjetski ekonomski rast bukvalno stati ove godine, možda previše optimistična.

Štraus-Kan je istakao da je duboko zabrinut zbog humanitarnih troškova krize, posebno uticaja na djecu.

On je ponovio procjene Svjetske banke da će između 1,4 i 2,8 miliona djece umrijeti do 2015. godine ukoliko se kriza nastavi.

“Potencionalno visoki socijalni troškovi mogli bi izazvati nemire pa čak i sukobe”, rekao je Štraus-Kan.

Štraus-Kan smatra da će globalni oporavak potrajati do 2010. godine, čak i ako zemlje usvoje pravilne politike za borbu protiv recesije.

“Iako dosta zemalja dobija fiskalne stimuluse, manji napredak ostvaren je po pitanju finansijskog restruktuiranja”, kaže direktor MMF-a.

Većina zemalja sa niskim prihodima izbjegle su rane faze globalne krize, koja je počela u finansijskim sektorima naprednih ekonomija, kaže Štraus-Kan, dodajući da sada kriza i njih počinje istinski da “udara”, većinom kroz trgovinu, jer su finansijski problemi u razvijenim zemljama doveli do recesije koja je uslovila smanjenje potražnje za proizvodima iz siromašnih zemalja.

“U većini od 71 zemlje, koliko je klasifikovano kao odgovarajuće za koncensionalne pozajmice MMF-a, ove godine će prihod po glavi stanovnika u najboljem slučaju stagnirati, a u nekim slučajevima će pasti. Zemlje izvoznice roba biće teško pogođene, suočene i sa smanjenim izvozom i smanjenjem cijena”, kaže Štraus-Kan.

On je istakao da finansijski problemi uveliko pogađaju i zemlje u razvoju.

“Očekuje se pad direktnih stranih ulaganja za 20 odsto ove godine. Cijena pozajmljivanja značajno je porasla, a u nekim slučajevima je nemoguća. Priliv novca od ljudi koji rade u inostranstvu značajno će opasti, a humanitarna pomoć ugrožena pritiscima na budžet u zemljama donatorima”, rekao je on.

On je dodao da će ova dva šoka, trgovina i finansije, pogoditi vanjske finansije najsiromašnijih zemalja svijeta.

Iako će nekima donekle pomoći pad cijena nafte i hrane kod drugih će doći do pada platnog bilansa.

Osim toga, ovi vanjski šokovi stvaraju domaću budžetsku krizu koja ima potencijal da natjera siromašne zemlje da smanje socijalna davanja.

On je istakao da siromašne zemlje moraju da čuvaju vitalna izdvajanja za zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu u isto vrijeme jačajući “socijalne mreže bezbjednosti” za najranjivije.

Share Tweet Preporuči

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!