ENERGETIKArs.com Prvi poslovni portal u Republici Srpskoj - CAPITAL.BA

Hrvati: Crna Gora postaje meka za turiste dubokog džepa

Objavljeno u TURIZAM

PODGORICA, Izgradnjom luksuznih hotela i marina, i pažljivim odnosom prema sopstvenoj istoriji,Crna Gora postaje meka za turiste dubokog džepa, pišu hrvatski mediji.

“Tada je došao rat, stari sport … Ja sam bio promovisan da budem major i svaka saveznička vlada mi je dala ukras – čak i Crnu Goru, Crnu Goru dolje na Jadranskom moru!,” reči Toma Buchanana ovekovečio je F. Scott Fitzgerald u svom Velikom Gatsbyju. Kao rezultat toga, za generacije čitalaca, suverena država Crne Gore, odnosno, mala Crna Gora, kao što ju Buchanan naziva, postala je poznata kao ultimativna zabačena zemlja, više zbog romana, nego li zbog nacije, piše express.hr.

Ipak, te su riječi napisane gotovo prije jednog veka, a mnogo se promijenilo od leta 1924. kada je Fitzgerald sjedio na francuskoj rivijeri da napiše svoj najpoznatiji roman, piše portal architecturaldigest.com.

Portal je ispjevao Crnogorcima hvalospev i dobro je pitati se gdje je to zaglibio hrvatski turizam koji još uvek nema dovoljno kapaciteta za profinjenije goste koji traže mnogo više od kuvanja večere u svojim apartmanu i izležavanja na plaži uz kuglu sladoleda.

Kako pišu hrvatski mediji, zemlja poput Crne Gore nije samo komplikovana nego i neobična. Ipak, u malenoj balkanskoj zemlji smještenoj između Hrvatske, BiH, Srbije i Albanije, sve se budi i to u posljednjih desetak godina, piše express.hr.

Nije riječ samo o netaknutom terenu, obilnoj sunčevoj svetlosti i gostoljubivim mještanima koji su Crnu Goru učinili uzbudljivim odredištem za putovanja, nego i novi i obnovljeni i izgrađeni luksuzni hoteli i restorani koji sve više Crnu Goru čine novom sledećom francuskom rivijerom.

I dok Côte d’Azur privlači zbog bezbroj razloga, dijelovi južne Francuske izgubili su svoj šarm, uglavnom zbog beskrajnih stampeda turista koji dolaze da upijaju sunce na proslavljenim plažama.

Najveća crnogorska industrija je turizam, ali to ne znači da će neko biti ljut na putnike koji fotografišu i zauzimaju svaki centimetar plaže. U tu svrhu zemlja je proteklu deceniju provela dokazujući da ne želi privući gomile ljudi iz celog sveta, nego one putnike koji traže luksuzni odmor. Zaista, jedan od najsigurnijih znakova svijetle budućnosti Crne Gore je s takvim znamenitostima kao Porto Montenegro. Završena je 2009. godine.

Marina za jahte koju je prvenstveno finansirao kanadski milijarder Piter Mank (govori se da je vido zemljište dok je letio iznad njega u avionu i znao da mora ovde da izgradi nešto spektakularno). Međutim, marina za superjahte može se izgraditi bilo gdie na svijetu. Poređenja s Monakom bila bi neizbiežna, međutim to nije ono što Porto Montenegro želi da postigne. Zapravo, to ne žele ni približno.

Ipak sve ovo ne znači da Crna Gora još uvek ne predstavlja rizik za ulagače. Iako je Crna Gora preduzela ozbiljne korake za dodatnu stabilnost i obećavajuću ekonomsku budućnost, kao što je njihov nedavni ulazak u NATO, što je korak bliže pristupanju EU, još uvek ima puno posla.

Crna Gora je jedina zemlja u Evropi koja trenutno nema auto-put, kao što nema ni jedan Mekdonalds. Nedostatak auto-puta prilično je unervozio njihove političare i zabrinutost zbog njihove sudbine u sve globalizovanijanoj ekonomiji.

Nedavno je, međutim, vlada potpisala sporazum za više milijardi dolara s kineskom vladom za izgradnju auto puta koja će se protezati nekoliko stotina kilometara. Veliki infrastrukturni projekt povezaće lučki grad Bar sa srpskim gradom Boljare. Inače, auto-put je trebala da gradi hrvatska kompanija Konstruktor, ali nije ispunila obaveze i osigurala garancije. Da je dobila ovaj posao, inkasirala bi 2,77 milijardi evra i bio bi to najveći izvozni hrvatski posao jer će auto-put biti dugačak 167,2 km i imaće 48 tunela i 107 mostova i vijadukata. B92

 

Ključne riječi:  , , ,

Komentari |


Komentari (0)

    Komentariši

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    (obavezno)

    Pravila komentarisanja

    Slobodno komentarišite, kritikujte i izrazite svoje mišljenje,

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:

    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu info@capital.ba

    A- A A+