Capital.ba

Hrana iz EU se kroz Hrvatsku sliva u BiH

06.08.2017. / 10:12

BANJALUKA – Republika Srpska je u prvom polugodištu ove godine uvezla hrane i živih životinja u vrijednosti približno 193 miliona dolara, ili za četiri odsto više nego u istom periodu prošle godine, podaci su Republičkog zavoda za statistiku Srpske.

U istom periodu vrijednost izvoza u toj kategoriji iznosio je nešto više od 82 miliona dolara.

U prvom polugodištu ove godine uvezeno je životinjskih i biljnih ulja i masti u vrijednosti od 19,6 miliona dolara, dok je vrijednost izvoza tih kategorija bila oko šest puta manja.

Ekonomista Đurđica Stojadinović, koja se bavi istraživanjem tržišta, rekla je da je značajna vrijednost ostvarenog uvoza hrane i kategorija proizvoda vezanih za ishranu u odnosu na veličinu tržišta Srpske, kao i da je značajan disbalans između uvoza i izvoza.

Prema njenim riječima, tržište Republike Srpske i cijele BiH pogodno je za ostvarivanje uvoza, jer su uvoznici u povoljnijem položaju od izvoznika.
Oni su u povoljnijem položaju u prvom redu zahvaljujući sistemu karensi borda, to jest valutnog odbora na kojem počiva politika Centralne banke BiH, a koji određuje fiksan kurs KM.

“Drugu pogodnost za uvoznike možemo gledati u tome što je najveći dio uvoza, oko 70 odsto kada je riječ o hrani i artiklima koji se koriste u prehrani, ostvaren sa EU. Evropski put BiH je obavezuje na primjenu raznih ugovora sa tom grupacijom zemalja, među kojima je otvaranja svog tržišta i konstantno ukidanje carina na veliki broj proizvoda”, navela je Stojadinovićeva.

Ona je istakla da se ukidanjem carina uvoznicima u kalkulaciji cijene proizvoda koje će nuditi na ovom tržištu gube carinski troškovi, te preko Hrvatske se, kao kroz neki lijevak, proizvodi slivaju na naše tržište.

Stojadinovićeva je navela da, uz ovo, proizvodi koji se distribuišu iz EU na tržišta van te grupacije, su značajno subvencionisani, daju se premije i druge pogodnosti, a što će se u konačnici odraziti na to da će se sniziti konačna prodajna cijena proizvoda koji stigne na tržište Srpske.

“Kada se sve to uzme u obzir, kao i to da su troškovi proizvodnje po jedinici proizvoda u EU znatno niži nego kod nas, onda ništa čudno da je i prodajna cijena njihovih proizvoda često niža nego cijena domaćeg proizvoda”, istakla je Stojadinovićeva.

Ona je dodala da je prisutna i jaka promocija proizvoda, u šta se izdvajaju značajna sredstva.

Stojadinovićeva je navela da pogodnosti plasmanu velikog broja proizvoda na tržište Republike Srpske omogućava i to što u Srpskoj ne postoje veliki proizvođači ili distributeri, kao i da nema formiranja holdinga za određenu vrstu poslova. Srna

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: Hrana iz EU se kroz Hrvatsku sliva u BiH

    1. ...

      Tiš sigurno dobiti i obeštećenje za sušu!!!Još ako imaš na ruci Agenciju za selo iz opštine ,pa ministarstvo ,pa tu još one za održiv povratak, oni su te sigurno naučili i opismenili za pravilno rukovanje kotlom i za fiskalizaciju zvanu”spasimo budžet srpske” !

    2. Ilija iz Zvornika

      spremam kotao za rakiju posle posla nisam ja neradnik izopstine ja sam proizvodim sta mi treba a vi samo uvizite svana

    3. Ime oca?Milojka

      Ajd Ilija izkomentariš tvoje viđenje ove činjenice, spram ideologije koja se uvukla u našeg čovjeka, zvana”uvaženi radnik na budžetu”