Capital.ba

„HE Dabar“ plaća savjetovanje 2,3 miliona KM

20.08.2018. / 15:38

– „HE Dabar“ traži savjetodavne usluge prilikom izbora modela finansiranja HE Dabar, analizu i procjenu ponuda, savjetovanje u vezi sa finansiranjem
– Rok za dostavljanje ponuda 4. oktobar
– Procijenjena vrijednost izgradnje i puštanja u rad hidroelektrane oko 200 miliona evra
– Duduković: Nerealna cijena od dva miliona KM

BANJALUKA – Preduzeće „Hidroelektrana Dabar“ platiće 2,3 miliona KM konsultante za izradu ugovora potrebnih za realizaciju projekta HE Dabar, saznaje CAPITAL.

Tender za „angažovanje eksperata za konsultantske usluge radi izrade ugovora potrebnih za realizaciju projekta HE Dabar“ raspisan je krajem prošle sedmice, a procijenjena vrijednost nabavke iznosi dva miliona KM bez  PDV-a, odnosno 2,3 miliona KM sa PDV-om.

Konsultantske usluge, između ostalog, obuhvataju analizu rizika i njegovu alokaciju između potencijalnih ponuđača i države/entiteta, odnosno efekta odabranog modela za finansiranje projekta, pružanje savjetodavnih usluga u cjelpkupnom procesu pregovora sa potencijalnim ponuđačima, o uslovima i zaključenju ugovora.

U detaljnom opisu nabavke „HE Dabar“ je navela da se od ponuđača traže savjetodavne usluge prilikom izbora modela finansiranja, analiza i procjena ponuda u vezi sa odabranom tenderskom procedurom, savjetodavne usluge u vezi sa strukturama modela finansiranja…

„Hidroelektrani Dabar“ konsultanti trebaju i za pripremu nacrta ugovora

Od ponuđača se traži i pravna analiza mogućih modela izgradnje i finansiranja, podrška u vezi sa pravnim aspektima sprovođenja odabranog modela finansiranja, pravni savjeti u vezi sa aktivnostima pripreme tenderske dokumentacije, priprema nacrta ugovora ili izmjena postojećih ili predloženih ugovora, pravna podrška u pregovorima sa potencijalnim izvođačem radova.

Prikupljane dokumentacije koja je dosad izrađena za HE Dabar, analiza te dokumentacije, dubinska analiza projekta, izrada izvještaja dubinske analize projekta, samo su još neki od zahtjeva „HE Dabar“.

Pored ovih u tenderu su navedeni i brojni drugi uslovi, između ostalog, priprema detaljnih tehničkih specifikacija i garancija i ostalih zahtjeva vezanih za ugovaranje finansiranja i izgradnje HE Dabar po principu „ključ u ruke“, priprema liste potencijalnih ponuđača, priprema nacrta ugovora za finansiranje i izgradnju HE Dabar i drugo.

Ponuđači mogu da se prijave na tender do 4. oktobra, a rok za izvršenje konsultantskih usluga je 18 mjeseci od dana zaključivanja ugovora, ili do okončanja procedure izbora strateškog partnera i potpisivanja ugovora za izgradnju i finansiranje.

Eksproprijacija zemljišta u završnoj fazi

U tenderskoj dokumentaciji je navedeno i da je preduzeće „HE Dabar“ u prethodnom periodu završilo pripremne radove, izradilo glavni prpjekat za sve objekte, studiju izvodljivosti i ekonomske opravdanosti, te da je u završnoj fazi proces eksproprijacije zemljišta za dobijane građevinskih dozvola.

’HE Dabar’ posjeduje ekološku dozvolu za izgradnju svih objekata. Procijenjena vrijednost za izgradnju i finansiranje preostalih objekata i aktivnosti i puštanje HE Dabar u rad iznosi oko 200 miliona evra“, navodi se u tenderskoj dokumentaciji.

HE „Dabar“ planira da se ova HE gradi iz kredita koji bi vraćala u novcu ili električnoj energiji.

„Strateški partner ima ulogu da izgradi objekte i obezbijedi finansijska sredstva, a preduzeće „HE Dabar“ samostalno koristi izgrađeni objekat. Partner obezbjeđuje 85 odsto ili više od cijene ugovora za izgradnju i puštanje  elektrane u rad, a „HE Dabar“ do 15 odsto cijene ugovora“, dodaje se u tenderskoj dokumentaciji.

Član Udruženja ekonomista RS „SWOT“ Predrag Duduković rekao je za CAPITAL da je za projekte velike vrijednosti obavezna izrada studije izvodljivosti ili ekonomske opravdanosti, ali da je problem novac koji se kod nas za to izdvaja.

„Angažovanje konsultanata za takve stvari nije sporno. Međutim, prilikom takvih ugovaranja može biti sporna cijena usluge. Kada je u pitanju konkretno ova nabavaka, mislim da je procijenjena vrijednost previsoka, iako je ovdje potreban veći broj stručnjaka. Naravno, ne mora da znači da će to biti i konačna cijena, jer je moguće da će ponuđena biti niža. Ukoliko, ipak, konačna cijena bude dva miliona KM, to je po meni prilično nerealno“, kazao je Duduković.

Preduzeće „Hidroelektrana Dabar“, koje je u vlasništvu „Hidroelektrana na Trebišnici“, osnovano je 2011. godine.

Mediji su nedavno prenijeli da je interes za izgradnju i finansiranje HE Dabar, koja pripada sistemu hidroelektrana “Gornji horizonti”, iskazalo 19 kompanija iz devet zemalja.

“U pitanju su poznate kompanije iz Kine, Francuske, Španije, Turske, Italije, Bugarske, Češke i SAD”, kazao je ranije za Nezavisne novine direktor preduzeća HE Dabar Željko Zubac.

On je istakao da je naredni potez nakon iskazivanja interesa dobijanje saglasnosti Vlade za raspisivanje javnog poziva u skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu, gdje bi bila odabrana jedna od 19 kompanija s kojom bi u najkraćem bili izgrađeni objekti, a hidroelektrana puštena u rad.

CAPITAL: Marina Čigoja

 

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na www.capital.ba
Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!

    Komentari na članak: „HE Dabar“ plaća savjetovanje 2,3 miliona KM

    1. Inspektor

      Jos jedna kradja narodnog novca.