Capital.ba

Građevincima »bliža« Afrika od Evrope

28.03.2014. / 9:46

gradjevinciBANJALUKA, Vrijednost izvršenih poslova bh. građevinskih preduzeća u inostranstvu je sve “mršavija” i lani je bila za 18 odsto manja u odnosu na 2012. godinu.

Ovaj podatak saopštila je Agencija za statistiku BiH, a golgote građevinaca na inostranom tržištu najbolje ilustruje činjenica da je više građevinskih radova obavljeno u afričkim, nego u evropskim zemljama.

“Od ukupne vrijednosti radova u 2013. godini, 53,7 odsto ih je izvršeno u zemljama Afrike, potom slijede zemlje Evrope sa 39,1 odsto, te zemlje Azije sa 7,2 procenta”, saopštili su iz Agencije za statistiku BiH.

Prema istom izvoru, bh. građevinske firme su lani gradile po Alžiru, Etiopiji, Keniji, Libiji i Južnoafričkoj Republici, kao i po Iraku, Kataru i Pakistanu, ali su tržište nalazile i u evropskim državama, poput Švedske, Njemačke i Italije.

Tužna je i poražavajuća činjenica, ističu stručnjaci, to što je afričko tržište berićetnije našim građevincima nego evropsko, koje je, po tradiciji, dosta atraktivnije i isplativije.

“Težnja je da se što više radova obavlja u Evropi jer je to stabilnije tržište. U Evropi su daleko povoljniji uslovi za rad, a i plate su daleko bolje nego u afričkim zemljama”, ističe Džemal Kalajdžisalihović, sekretar Asocijacije građevinarstva i industrije građevinskih materijala BiH.

Dodaje da su se naše firme već dokazale kao sposobne, te da imaju dobar kadar. Međutim, problem je što su naša građevinska preduzeća usitnjena, “razbijena” i nisu u mogućnosti da obezbijede garancije neophodne na tenderima, pa nam je zato Afrika “bliža” od Evrope.

“Daleko je teže osvojiti evropsko tržište nego afričko”, naglašava Kalajdžisalihović.

Ne manjka pesimizma ni u riječima Dragane Vrabičić, predsjednice Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalne djelatnosti RS, koja kaže da ovi podaci pokazuju sunovrat bh. građevinskog sektora.

“Pa, ti podaci su poražavajući! Činjenica je da naše firme i naši radnici prelaze u najjeftiniju radnu snagu i koriste ih tamo gdje ih najmanje mogu platiti”, kritikuje Vrabičićeva.

Pritom ona dodaje da su građevinci iz RS i BiH veoma obučeni i kvalifikovani, ali da ih poslodavci, uprkos tome, malo plaćaju.

“To što naši građevinci rade po Etiopiji i Keniji pokazuje i sunovrat građevinarstva u BiH, ali i drugih privrednih oblasti. Kod nas, doslovno, nema proizvodnje, odnosno sektora koji stvara dobit i od kojeg bi svi trebalo da žive. Bojim se da smo na dobrom putu da nam sve ode u sunovrat”, podvlači Vrabičićeva.

Dubiozu u koju su zapale bh. građevinske firme orijentisane prema inostranstvu najbolje oslikava podatak da je lani njihov ukupan iznos izvršenih radova u inostranstvu bio “težak” 101 milion maraka.

Toliko se novca uzima, podsjećaju stručnjaci, na jednom ozbiljnijem građevinskom projektu.
Statističari su izračunali da, kada je riječ o Evropi, bh. građevinci najviše rade na visokogradnji, dok u afričkim državama najviše poslova imaju na niskogradnji.

Vrijednost radova
u procentima (2013.)
53,7% – države u Africi
39,1 % – evropske zemlje
7,2 % – azijsko tržište

Neke od država u kojim su lani gradile bh. građevinske firme
Alžir                      Etiopija                  Kenija                      Libija
Irak                       Katar                     Pakistan                 Rusija
Švedska             Njemačka              Italija                     Albanija
Nezavisne novine

Share Tweet Preporuči

    Tagovi:

    Povezane vijesti

    Komentari

    Molimo Vas da pročitate sledeća pravila pre komentarisanja:
    Komentari koji sadrže uvrede, nepristojan govor, prijetnje, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Nije dozvoljeno lažno predstavljanje, ostavljanje lažnih podataka u poljima za slanje komentara. Molimo Vas da se u pisanju komentara pridržavate pravopisnih pravila. Komentare pisane isključivo velikim slovima nećemo objavljivati. Zadržavamo pravo izbora i skraćivanja komentara koji će biti objavljeni. Mišljenja sadržana u komentarima ne predstavljaju stavove poslovnog portala CAPITAL.ba. Komentare koji se odnose na uređivačku politiku možete poslati na adresu [email protected]

    Vaša e-mail adresa neće biti objavljena. Sva polja su obavezna!