Goran Kljajčin: Uskoro lakše i brže do specijaliste

25.05.2010. / 8:15

BANJALUKA, Projekat Poboljšanja dostupnosti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite riješiće većinu problema zbog kojih su pacijenti ovaj vid zaštite ocjenjivali s najlošijom ocjenom. To se odnosi na veoma raširenu pojavu da osiguranici Fonda plaćaju specijalističke preglede, na lošu vezu između porodičnih doktora i specijalista, neorganizovano zakazivanje i dugo čekanje na pregled kod specijaliste.

Ovo je u intervjuu za “Glas Srpske” rekao Goran Kljajčin, direktor Fonda zdravstvenog osiguranja RS.
– Najznačajnija prednost novog načina ugovaranja ove vrste zdravstvene zaštite odnosi se na to što će pacijent brže i jednostavnije dolaziti do specijaliste u 12 oblasti obuhvaćenih projektom i što za preglede i druge usluge, koje budemo ugovorili, neće plaćati ništa osim participacije – izjavio je Kljajčin.
* Koliko se zdravstvenih ustanova prijavilo na javni poziv i sa koliko njih će Fona da potpiše ugovor?
KLJAJČIN: Prijavilo se oko 60 javnih i više od 40 privatnih specijalističkih ordinacija, kao i 20 specijalista koji namjeravaju da registruju privatnu praksu. Komisija Fonda je već pregledala pristigle prijave i konstatovala da većina njih zadovoljava uslove iz javnog poziva i sa tim ustanovama ćemo potpisati ugovor.
* Koje su prednosti projekta Poboljšanje dostupnosti konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite?
KLJAJČIN: Ovim projektom želimo da riješimo većinu problema zbog kojih su pacijenti ovaj vid zdravstvene zaštite ocjenjivali s najlošijom ocjenom. To se odnosi na veoma raširenu pojavu da osiguranici Fonda plaćaju specijalističke preglede, na lošu vezu između porodičnih doktora i specijalista, neorganizovano zakazivanje pregleda kod specijaliste, dugo čekanje na pregled. Najznačajnija prednost novog načina ugovaranja konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite (KSZ) odnosi se na to što će pacijent brže i jednostavnije dolaziti do specijaliste u 12 specijalističkih oblasti obuhvaćenih projektom i što za preglede i druge usluge, koje budemo ugovorili, neće plaćati ništa izuzev participacije. Porodični doktor će tačno znati kome šalje svog pacijenta i imaće bolju komunikaciju sa specijalistima.
* Da li će prednost kod ugovaranja imati javne ili privatne zdravstvene ustanove? Šta će se desiti ukoliko su se bolnice i privatne ordinacije prijavile za isto područje?
KLJAJČIN: Javne i privatne zdravstvene ustanove su u ravnopravnom položaju, što smo istakli i u javnom pozivu. Na pojedina područja, kao što se i očekivalo,  prijavilo se više zdravstvenih ustanova. U takvim slučajevima nudimo promjenu područja, a provodimo i konsultacije sa domovima zdravlja koji imaju mogućnost da izaberu konsultante između dvije ili više prijavljenih ustanova. Ova aktivnost protiče bez problema i do sada smo uspijevali da pronađemo rješenje koje je bilo prihvatljivo za sve strane.
* Kakvi su planovi Fonda u idućem periodu za poboljšanje dostupnosti zdravstvene zaštite?
KLJAJČIN: Pored KSZ zaštite, dostupnost dijagnostičkih procedura je oblast na koju pacijenti imaju primjedbe. Ovih dana privodimo kraju realizaciju projekta čiji je cilj poboljšanje dostupnosti magnetne rezonance i CT dijagnostike i tu ćemo, takođe, uključiti privatni sektor. Dostupnost dijagnostičkih procedura biće naša preokupacija i ubuduće.
* Da li Fond duguje bolnicama izvan RS za troškove liječenja upućenih pacijenata?
KLJAJČIN: Početkom 2006. godine dug prema zdravstvenim ustanovama u inostranstvu, prije svega u Srbiji, iznosio je više od 50 miliona KM i to je bio jedan od većih problema, koji je prevazilazio finansijske mogućnosti Fonda, s obzirom na to da je dug bio jednak gotovo petogodišnjem trošku liječenja u inostranstvu. Zahvaljujući angažovanju Vlade RS i Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, ovaj dug je znatno smanjen, tako da sada iznosi oko 13 miliona KM. Smanjenje duga prema bolnicama u inostranstvu nije bio na štetu naših bolnica, jer smo u istom periodu iznos sredstava za plaćanje usluga koje ugovaramo sa našim bolnicama povećali za oko 150 odsto.
* U kojim zemljama građani RS mogu da koriste zdravstvenu zaštitu?
KLJAJČIN: Do sada su potpisani i ratifikovani sporazumi sa desetak zemalja.  Sporazumi su potpisani sa Njemačkom, Austrijom, Turskom, Holandijom i Italijom, a u toku su pregovori za potpisivanje ovih sporazuma sa još nekim od evropskih zemalja.
Bolovanja
* Koliki su troškovi Fonda za naknadu za vrijeme  bolovanja u odnosu na ranije?
KLJAJČIN: Troškovi naknade plate za vrijeme bolovanja u 2009. iznosili su oko 11,7 miliona KM. U odnosu na ranije godine oni su povećani, ali je to posljedica objektivnih okolnosti, a ne povećanja broja pacijenata koji koriste bolovanje. Krajem prošle godine smo inicirali saradnju s poslodavcima i podsjetili ih na mogućnost da traže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike.  Glas Srpske