Finansijska kriza će koštati SAD 3,5 biliona dolara

01.12.2008. / 7:14

MOSKVA, Eksperti ruske konsalting kompanije – FBK – su izračunali da će grupa najrazvijenijih zemalja svijeta za saniranje tekuće globalne finanansijske krize potrošiti 9,2 biliona dolara,  a samo SAD oko 3,5 biliona, ili više od trećine ukupno navedene sume.
 Eliminisanje posljedica finansijske krize sa tri i po hiljade milijardi dolara znači da će SAD za te namjene potrošiti sumu koja je ravna četvrtinu bruto domaćeg proizvoda (BDP) te zemlje.
 Njemačka, koja je planirala da iz budžeta izdvoji 893 milijarde dolara za borbu protiv kreditne nelikvidnosti i spašavanje domaćih banaka i drugih posrnulih kompanija, takođe će utrošiti oko 25 odsto od procjenjene vrijednosti njenog BDP -a , ističe se u analizi FBK.
 Velika Britanija je, ako se cijeni po tome da spasonosni finansijski paket te zemlje za borbu protiv globalne finansijske krize obuhvata čak 37 odsto vrijednosti njenog BDP -a,  neprikosnovni lider u grupi osam najrazvijenijih zemalja, kaže se u analizi, ali ne navodi konkretna suma kojom vlada u Londonu namjerava da spriječi krah domaćih banaka i drugih kolapsnih kompanija.
 Rusija je najavila da će za stabilizaciju domaćeg finansijskog tržišta potrošiti oko 222 milijarde dolara, ili približno 13,9 odsto vrijednosti očekivanog BDP -a u ovoj godini i po tome je na četvrtom mjestu u grupi vodećih država.
 Od zemalja koje nisu obuhvaćene analizom FBK treba pomenuti, prije svega, Kinu koja je početkom novembra najavila realizaciju plana, za eliminisanje štetnih posljedica globalnog ekonomskog zastoja, “teškog” oko 586 milijardi dolara.
 Poznati američki ekonomista i dobitnik Nobelove nagrade Džozef Stiglic izjavio je ranije ovog mjeseca, na Unverzititu u Harvardu, da su sve zemlje – članice grupe sedam (SAD, Japan, Nemačka, Francuska, Velika Britanija, Kanada i Italija) sada “bankrotirale”, imajući u vidu da sanaciju štete nastale globalnom finansijskom krizom obavljaju novcem bez realnog pokrića.
 Stiglic smatra da zbog izuzetno teške situacije u planetarnoj ekonomiji treba hitno promeniti ulogu Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke i utvrditi nova pravila funkcionisanja globalnog finansijskog sistema, u kome bi Kina i druge zemlje sa brzo rastućim privredama  imale znatno važniju ulogu nego u prošlosti.