Evropski novac za domaći biznis

18.07.2008. / 8:00

BANJALUKA, Republika Srpska i BiH ove godine iskoristiće sredstva iz pretpristupnih fondova Evropske unije, kako se ne bi ponovila greška od prošle godine, kada su desetine miliona maraka ostale van države, kaže u intervjuu direktor Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća RS, Nikola Vukmirović.
– S lokalnim razvojnim agencijama odražali dvodnevni seminar na kojem su učestvovali eksperti z Slovenije. Mislim da ćemo sada iskoristiti sredstva koja su nam na raspolaganju, s obzirom da znamo šta se traži, a to su projekti u vezi s visokim tehnologijama. Takođe, saznali smo način obračunavanja troškova, realizacije projekta, traženja poslovnih partnera – kaže Vukmirović.
Mogu li ta sredstva biti iskorištena za realizaciju mnogobrojnih inovacija i poslovnih ideja u RS?
VUKMIROVIĆ: Iz tih fondova ne mogu se dobiti sredstva za neku prevaziđenu tehnologiju, kao, na primjer, obućar. Forsiraju se nove tehnologije, kao što je proizvodnja vještačke vilice ili nekog pomagala u saobraćaju, kao što je navigacija. Pored ovih fondova, dobro je da postoje nagrade za afirmaciju najboljih poslovnih ideja i u RS. Ove godine, Agencija je imala nešto manji budžet, što nas je onemogućilo u tome, ali ćemo ubuduće nastojati da imamo stalna takmičenja za najbolju ideju, kako bi kod mladih razvili kreativnost. Nakon toga, podržali bismo realizaciju onih ideja koje su najbliže realnosti. Na primjer, Agencija bi plaćala osnivanje firme, što kod nas košta do tri hiljade maraka, i sufinasirala dio investicije, pod uslovom da se radi o nabavci opreme. Već razvijamo koordinaciju s ministarstvima, opštinama i stranim organizacijama, kako bi sve ove institucije učestvovale u podršci idejama. Na primjer, nova tehnologija je interesantna za Minisatrvo nauke i tehnologiju, dok su nanotehnologija i biotehnologija privlačne strancima.
 Agencija je već pokrenula projekat nagrađivanja najblje poslovne ideje u RS. O čemu se radi?
VUKMIROVIĆ: Imamo dva projekta. Prvi se odnosi na studentsku populaciju u Banjoj Luci i orijentisan je na visoke tehnologije. Drugi je u Istočnoj Hercegovini, koji je otvoren za svu omladinsku populaciju. Cilj jeste da se kod omladine razvije preduzetnički i takmičarski duh, da se plate troškovi osnivanja firme i besplatna stručno-tehnička pomoć prilikom pretvaranja poslovne ideje u biznis. Želimo omogućiti preduzetnicima da krenu u projekat koji će im kasnije donijeti i druge podsticaje i dobit. Konkurs je otvoren do kraja jula, a sve koji se nisu prijavili, pozivamo da to urade u Agenciji ili Univerzitetu.
 Koliko su kreditne linije IRBRS prihvatljive za mali i srednji biznis u Srpskoj?
VUKMIROVIĆ: Mislim da su njihovi krediti prihvatljivi za fazu kada se već pokrene biznis, jer se radi o povratnim, kreditnim sredstvima, za onaj biznis koji ima dobru ideju i garanciju da će uspjeti. IRB još nema podsticajna sredstva, grantovskog karaktera, kao u evropskim fondovima, što ne znači da ih neće uskoro imati. Problem su i komercijalne banke, koje do sada nisu htjele ni da čuju za start ap biznis, odnosno za pokretanje biznisa, ako niste imali dva završna računa i dobru garanciju u hipoteci. One će i dalje stvarati probleme te vrste, što ćemo morati pospješivati, prvenstveno kroz garancijski fond.
Roditelji protiv biznisa
Mladi preduzetnici mogu pomoći u poboljšanju poslovnog ambijenta u RS, ali nose teško breme svojih roditelja, koji su ih učili da će uspjeti u životu ako zavše neko administrativno zanimanje. Zbog toga nisu popunjene srednje škole u RS koje školuju proizvodna zanimanja. Imamo u planu da, u saradnji s Pedagoškim zavodom RS i srednjim stručnim školama, animiramo mlade da se okrenu biznisu. Nema dobrog poslovnog ambijenta ako nema masovnog preduzetništva, pogotovo mladih ljudi. Fokus